Njujork tajms: Izbori u Češkoj pokazali da su populisti pobjedivi

Ali, naizgled nepobjedivi Babiš poražen je na izborima jer su opozicione stranke ostavile po strani ideološke razlike i udružile se kako bi otjerale vođu koji je, kako strahuju, narušio demokratiju u zemlji, navodi list

2299 pregleda 1 komentar(a)
Babiš, Foto: Reuters
Babiš, Foto: Reuters

Širok spektar stranaka okupio se u Češkoj, uprkos razlikama, kako bi se suprotstavile populisitičkom premijeru Andreju Babišu, a opozicione stranke u Mađarskoj nadaju se da će ponoviti taj poduhvat, piše Njujork tajms (NYT) uz ocjenu da su izbori u Češkoj pokazali da su populisti pobjedivi.

Posljednjih deset godina populisti poput Babiša, koji su došli na vlast u srednjoj i istočnoj Evropi kao dio globalnog trenda lidera-moćnika koji preziru demokratske norme, često su djelovali politički nepobjedivi. Ali, naizgled nepobjedivi Babiš poražen je na izborima jer su opozicione stranke ostavile po strani ideološke razlike i udružile se kako bi otjerale vođu koji je, kako strahuju, narušio demokratiju u zemlji, navodi list.

Njihov uspjeh mogao bi imati posljedice u regionu i šire, ocjenjuje NYT i dodaje da se u Mađarskoj i Poljskoj, gdje su nacionalistički lideri oštetili demokratske institucije i pokušali da potkopaju EU, lideri opozicije mobilišu, pokušavajući da stvore jedinstvene frontove i smijene populističke vođe na predstojećim izborima.

"Populizam je pobjediv a prvi korak u tome je suzbijanje individualnog ega i kompromis u interesu promjena", rekao je Oto Ejbl, šef odjeljenja političkih nauka na Univerzitetu Masarik u Brnu.

NYT piše da bi "najveći obračun" mogao da se dogodi u Mađarskoj, gdje se premijer Viktor Orban promoviše kao nosilac evropskih standarda za "neliberalne demokratije", a njegov Fides podriva demokratiju, pritiska nezvisne medije i pravosuđe. Orban je zauzeo desne političke pozicije uključujući neprijateljstvo prema imigraciji, EU i LGBTQ pravima na šta su se ugledali njegovi saveznici u Poljskoj, vladajuća stranka Pravo i pravda, dodaje list.

Posljednjih godina, kako navodi NYT, pobornici liberalne demokratije bili su zbunjeni u pokušaju da se izbore za povratak na vlast protiv nacionalističkih vođa vještih u podsticanju straha i predstavljanju sebe kao spasitelja, a opozicione stranke, suočene s dobro podmazanim i dobro finansiranim političkim mašinerijama poput Orbanovog Fidesa ili Babiševe stranke Ano, bile su notorno podijeljene -do sada.

List podsjeća i da za vikend šest mađarskih opozicionih stranaka završava prvostepenu izbornu trku, prvu takve vrste, kako bi se smanjila lista potencijalnih kandidata koji će se suprotstaviti Orbanovom Fidesu u svakom izbornom okrugu.

Koalicija uključuje grupe u rasponu od nacionalističkih konzervativaca do ljevičara, koje se ne slažu u većini stvari, ali dijele žarku želju da sklone Orbana, ističe NYT.

U Poljskoj se Donald Tusk, bivši premijer i predsjednik Evropskog savjeta ovog ljeta vratio u zemlju kako bi okupio glavnu opozicionu stranku i ljude koji često ne glasaju i privukao podršku mnoštva drugih opozicionih grupacija, dodaje list.

NYT navodi da su apeli na jedinstvo opozicije bili evidentni i u Rusiji, ali da prošlomjesečni parlamentarni izbori nisu bili ni slobodni niti pošteni.

Pokušaj da se birači ubijede da se okupe iza jednog kandidata opozicije u svakoj izbornoj jedinici, svidjeo im se kandidat ili ne, u ime osvajanja jednog mjesta i slamanja apsolutne kontrole vlasti koju drži predsjednik Vladimir Putin nije uspio, djelimično zato što je većina pravih opozicionih kandidata ostala van glasačkih listića, ali i zato što je Putinova vlast vršila pritisak da se ukloni aplikacija za "pametno glasanje" koju je opozicija koristila za koordinaciju svoje kampanje.

Poput Putina, evropski populistički lideri tvrde da brane tradicionalne hrišćanske vrijednosti od dekadentnih liberala, ali za razliku od Putina, moraju da održe i prave izbore, ukazuje Njuork tajms i dodaje da je vladajućim strankama pomagala činjenica da su opozicione stranke dijelile glasove što im je umanjivalo izborne šanse, kao i da su stekle značajnu kontrolu nad medijima u svojim zemljama.

U Češkoj, Babiš posjeduje medijsko holding društvo s novinama, internet portalima i drugim medijima. U Mađarskoj je Orban stavio državnu televiziju i veliki dio privatnih medija pod kontrolu lojalnih saveznika ili poslovnih prijatelja, navodi se.

Peter Kreko, direktor Političkog kapitala, istraživačke grupe u Budimpešti, opisao je Mađarsku kao "najzarobljeniju državu s najcentralizovanijim medijskim okruženjem" u Evropi ali ipak vjeruje da bi "nova mobilizacija opozicionih stranaka mogla da promijeni tamošnju političku dinamiku".

Bonus video: