najveća u posljednje tri decenije

Inflacija u Njemačkoj povećava pritisak na Evropsku centralnu banku

Veća potražnja nakon ublažavanja mjera ograničenja zbog koronavirusa podigla je, naglašava AFP, cijene energenata i dovela do nestašice ključnih sirovina i radne snage širom svijeta.

3163 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Najveća inflacija u Njemačkoj zabilježena u posljednje tri decenije pritisnula je Evropsku centralnu banku (ECB) da pooštri izuzetno labavu monetarnu politiku, pišu svjetski mediji.

Rekordan nivo inflacije

Njemačke potrošačke cijene u novembru su dostigle 29-godišnji maksimum, pošto sve veći troškovi energije i uska grla u lancima snabdijevanja opterećuju vodeću evropsku ekonomiju, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Preliminarni podaci objavljeni u ponedeljak, 29. novembra, pokazuju da je godišnja stopa inflacije porasla na 5,2 odsto - ubrzavajući se peti mjesec zaredom – što je djelimično izazvano skokom cijena energenata od 22 odsto, saopštila je njemačka agencija za statistiku Destatis.

Veća potražnja nakon ublažavanja mjera ograničenja zbog korona virusa podigla je, naglašava AFP, cijene energenata i dovela do nestašice ključnih sirovina i radne snage širom svijeta.

Njemačka centralna banka Bundesbank saopštila je početkom novembra da bi inflacija u zemlji ove godine mogla da poraste na nešto manje od šest odsto, dok pojedini ekonomisti vjeruju da će decembarska inflacija imati novi rekord od ponovnog ujedinjenja Njemačke.

Rojters (Reuters) naglašava da rekordan nivo inflacije potrošačkih cijena u Njemačkoj – posljednji put zabilježen u junu 1992. - povećava pritisak na Evropsku centralnu banku da pooštri svoju ultralabavu monetarnu politiku.

Članica odbora ECB-a Izabel Šnabel (Isabel Schnabel) rekla je za njemačku televiziju ZDF da porast nije bio iznenađenje te da vjeruje da je inflacija dostigla vrhunac u novembru, što znači da bi bilo preuranjeno podizati stope iznad ciljanih dva odsto jer će se povećanje cijena vjerovatno postepeno usporavati sljedeće godine.

"Iako će stope inflacije ostati na relativno visokom nivou u predstojećim mjesecima, trend pada bi trebao biti vidljiv ", rekao je analitičar VP Banke Tomas Gicel (Thomas Gitzel) dodajući da će ECB mirno reagovati na najnovije podatke. "Ako ne bude učinaka drugog kruga, cilj ECB-a od dva odsto trebao bi biti ponovno postignut do sredine 2022.", kazao je.

Opiranje ECB

Godišnji rast cijena je najveći u posljednje tri decenije i premašio je očekivanja većine ekonomista, ali se Evropska centralna banka opire pozivima da pooštri monetarnu politiku uz tvrdnju da je rast inflacije privremen, ukazuje Fajnešl tajms (The Financial Times).

Nestalne cijene su osjetljiva tema u zemlji u kojoj je odnos ljudi prema novcu još uvijek pod velikim utiskom hiperinflacije iz 1920-ih i 1940-ih koja je uništila ušteđevinu većine Nijemaca. Međutim, dodaje londonski list, ECB je pokušala da smiri zabrinutost zbog rasta cijena rekavši da će dosta jednokratnih uzroka inflacije nestati sljedeće godine.

Na to ukazuje nekoliko faktora, među kojima i ograničenja koja su najavljena ovog mjeseca da obuzdaju rekordan porast slučajeva korona virusa koja bi mogla da smanje potrošnju i potrošačke cijene.

Predsjednica ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) rekla je prošle nedjelje da bi pooštravanje monetarne politike kao odgovor na trenutni porast inflacijebilo "pogrešno", predviđajući da će pritisci na cijene izblijediti do trenutka kada takve mjere stupe na snagu 18 mjeseci kasnije.

Njemačka nije sama u suočavanju sa rastućom inflacijom, ističe londonski list dodajući da su cijene u Belgiji porasle za 5,6 odsto ovog mjeseca, dok su španske potrošačke cijene, prema podacima objavljenim 29. novembra, porasle za 5,6 odsto — također najbržim tempom od 1992.

Rast inflacije u eurozoni

Agencija za statistiku EU izvijestila je u utorak, 30. novembra da je inflacija u eurozoni porasla na najviši nivo od uvođenja zajedničke valute, dostigavši duplo više od cilja Evropske centralne banke od dva odsto, napisao je Politiko (Politico).

Eurostat je saopštio da je godišnja inflacija u 19 zemalja koje koriste euro u novembru dostigla 4,9 odsto, u odnosu na 4,1 odsto u oktobru. To je, naglašava briselski portal, znatno iznad onoga što je većina analitičara očekivala.

Ono što mnoge ekonomiste sve više brine je bazna inflacija, koja isključuje promjenljive faktore kao što su cijene hrane, alkohola, duhana i energenata. Ona je skočila s dva na 2,6 odsto, što sugeriše da bi inflacija zapravo mogla sporije da pada.

Ovakav razvoj događaja ponudio je argument dijelu Upravnog savjeta ECB-a koji strahuje da bi inflacija mogla biti upornija nego što se pretpostavlja. Stoga bi, ocjenjuje Politiko, Evropska centralna banka trebalo da, barem u bliskoj budućnosti, revidira svoje projekcije inflacije naviše na svom predstojećem sastanku u decembru.

U normalnim okolnostima, kako ističe Asošiejtid pres (The Associated Press), rekordna godišnja stopa inflacije, vjerovatno bi izvršila pritisak na Evropsku centralnu banku da počne da razmišlja o izgledima za podizanje svoje glavne kamatne stope.

Međutim, nedavno otkriće omikrona, novog soja korona virusa, prouzrokovalo je neizvjesnost u vezi s globalnim ekonomskim perspektivama i kao rezultat toga, očekuje se da će se centralne banke širom svijeta suzdržati od velikih promjena politike u skorije vrijeme.

Nedostatak smjernica

Zaposlenici njemačkih saveznih država dobili su krajem novembra povišicu od 2,8 posto i jednokratnu isplatu bez poreza od 1.300 eura, u dogovoru koji će u konačnici pokriti gotovo 3,5 miliona ljudi. U međuvremenu, nova vlada Olafa Šolca (Scholz) planira podići minimalnu platu u zemlji za 12 eura do kraja sljedeće godine. Oba poteza bi mogla imati teško zanemarive posljedice, ocjenjuje Blumberg (Bloomberg).

Jedan od razloga zašto su zvaničnici uspjeli klasificirati trenutni skok inflacije kao "privremeni" je taj što se sekundarni učinci do sada nisu uspjeli ostvariti. Međutim, njemačko Vijeće ekonomskih savjetnika i nacionalni tabloid Bild izdali su upozorenja o iznimno labavoj monetarnoj politici.

Centralna banka treba da bude transparentnija u opisivanju svog izlaska iz monetarnih stimulansa, kazao je član vladinog Vijeća ekonomskih savjetnika Folker Viland (Volker Wieland) tvrdeći da bi isključivanje prekida negativnih kamatnih stopa sljedeće godine moglo biti greška, napisao je Blumberg u drugom tekstu.

On smatra da bi ECB trebalo da kaže tržištu kada bi stope mogle da porastu, odnosno da bi trebalo razmotriti izradu projekcija kamatnih stopa sličnih onima koje objavljuju američke Federalne rezerve čije najnovije ažuriranje iz septembra pokazuje da se troškovi zaduživanja u SAD dugoročno smiruju na 2,5 odsto.

Dok su veće kamatne stope sljedeće godine u planu za SAD, zvaničnici ECB-a, tvrde da je rast u eurozoni "van grafikona". Međutim, dodaje Blumberg, u nedostatku formalizovanih smjernica, investitori i dalje koketiraju s tom idejom.

Viland smatra da bi "kvantitativni" pristup prenošenju namjera kreatora politike mogao pomoći u rješavanju ove vrste spekulacija. Iako bi stope inflacije mogle pasti "veoma brzo" u narednim mjesecima, Viland tvrdi da i dalje postoje "rizici za rast" u šta spadaju dugotrajna uska grla u snabdijevanju, porast plata i obilna ponuda novca i kredita.