Turska je danas nagovijestila mogući zaokret u stavu o mogućem rješenju za Kipar, saopštivši da možda neće biti moguće ujedinjenje ostrva po federativnom modelu.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Turske, Hami Aksoj je izjavio da treba tražiti alternativna rješenja što bi moglo da znači odustajanje od stava koji je četiri decenije bio smjernica za pregovore, navodi Asošiejted pres.
Aksoj je okrivio kiparske Grke za propast niza mirovnih pregovora, uključujući posljednje, u Švajcarskoj, prije gotovo godinu dana.
"Nije moguće postići dogovor o federalnom uređenju (Kipra) s načinom razmišljanja kiparskih Grka. Vjerujemo da je vrijeme da se pokuša novim putem", naveo je Aksoj.
On nije rekao šta bi mogla da budu alternativna rješenja.
Portparol Vlade Republike Kipar, Prodromos Prodromu je rekao da to što je ostrvo i dalje podijeljeno, manje ima veze s bilo čijim "načinom razmišljanja", nego s činjenicom da Turska nastavlja okupaciju dijela Kipra, zahtijevajući da budući mirovni sporazum predvidi ostanak njenih vojnika i zadržavanje prava na vojnu intervenciju na ostrvu.
Zbog krvavih višegodišnjih međunacionalnih sukoba, Kipar je 1964. godine podijeljen "zelenom linijom" koju i danas čuvaju mirovne snage UN.
Turska je 1974. godine vojnom intervencijom koja od tada traje, zaposjela sjeverni dio te ostrvske države, sjeverno od "zelene linije", gdje živi turska manjina, i protjerala kiparske Grke, kolonizovala taj dio ostrva i proglasila "Tursku Republiku Sjeverni Kipar" koju je priznala samo Ankara.
Oko 35.000 turskih vojnika s porodicama i danas je na sjevernom dijelu ostrva.
Vlada Republike Kipra kontroliše slobodni dio, južno od "zelene linije", gdje mahom žive kiparski Grci.
Parametri za pregovore o okončavanju podjele Kipra, koji se vode decenijama, predviđaju da se dvije zone kojima zasebno upravljaju kiparski Grci, odnosno turske okupacione vlasti i kiparski Turci, ujedine u federaciju kojom bi zajednički upravljali predstavnici obje nacionalne zajednice.
Garanti nezavisnosti Kipra iz 1960. godine su Grčka, Turska i njegov dotadašnji kolonijalni gpospodar - Velika Britanija koja tamo i danas ima velike vojne baze.
Bonus video:
