Njemačka ministarka odbrane: Rusija ne može nametati stavove NATO-u

"Treba da razgovaramo jedni sa drugima, što znači slušati predloge koje je Rusija iznijela, to je pravilno i važno. Međutim nije moguće da Rusija nametne svoje stavove NATO partnerima", rekla je ministarka odbrane nove koalicije na vlasti u Njemačkoj

8531 pregleda 14 komentar(a)
Lambreht, Foto: Reuters
Lambreht, Foto: Reuters

Novimenovana njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht izjavila je danas po dolasku u Litvaniju da Rusija ne može nametati svoje stavove o regionalnoj bezbjednosti NATO-u, u vrijeme kada rastu tenzije između Moskve i Zapada oko Ukrajine.

Lambreht koja je došla u Litvaniju u svoju prvu inostranu posjetu, obići će vojne jedinice u toj zemlji članici NATO, zabrinutoj kao i ostale baltičke zemlje Estonija i Letonija, za regionalnu bezbjednost zbog gomilanja ruskih vojnika na ruskoj granici sa Ukrajinom.

"Treba da riješimo ovu napetu situaciju u kojoj se sada nalazimo istovremeno diplomatskim putem i sa vjerodostojnom odvraćanjem", rekla je ona novinarima u vojnoj bazi Rukla.

"Treba da razgovaramo jedni sa drugima, što znači slušati predloge koje je Rusija iznijela, to je pravilno i važno. Međutim nije moguće da Rusija nametne svoje stavove NATO partnerima", dodala je ministarka odbrane nove koalicije na vlasti u Njemačkoj.

Lambreht se sastala sa litvanskim kolegom Arvidasom Anusauskasom koji je ukazao da su ruske snage mobilisane u regionu Kalinjingrada deset puta veće od NATO bataljona raspoređenog u Rukli.

"U toj situaciji zahtjevi Rusije koji slabe bezbjednost naše zemlje je jednostavno nemoguće sprovesti. Mislim da treba da budu odbačeni", rekao je Anusauskas novinarima.

Oko 550 njemačkih vojnika raspoređeno je u vojnoj bazi Rukla u Litvaniji, a Njemačka je na čelu multinacionalnog bataljona u toj zemlji.

Slične vojne jedinice poslate su u druge baltičke zemlje i u Poljsku 2017. godine da odvrate Rusiju od moguće agresije poslije njenog pripajanja Krima tri godine ranije.

Zapadne zemlje optužuju Rusiju i da pomaže separatistima na istoku Ukrajine, što Moskva negira.

Rusija je nagomilala oko 100.000 vojnika kod Ukrajine i prošle nedjelje iznijela je predloge oko ograničavanja uloge SAD i NATO u Ukrajini i istočnoj Evropi apelujući za hitne pregovore sa Vašingtonom.

Moskva traži da NATO više ne prima nove članove i da ne otvara baze u bivšim sovjetskim republikama. Zapad je zaprijetio Rusiji snažnim sankcijama ako njeni vojnici uđu u Ukrajinu.

Pred polazak u Litvaniju njemačka ministarka odbrane pozvala je za uvođenje pojačanih sankcija Rusiji.

Odgovorni za bilo koju agresiju treba da snose "lične posljedice" rekla je Lambreht za nemački nedjeljnik Bild am Zontag (Bild am Sonntag) i dodala da Njemačka i njeni saveznici imaju "na meti" ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovo okruženje.

"Treba da iscrpimo sve mogućnosti diplomatskih i ekonomskih sankcija", dodala je ministarka, koja iz redova Socijaldemokrata, a na tu dužnost je stupila u decembru, kada je formirana nova vladajuća koalicija u Njemačkoj.

Rekla je da svaki dodatni korak treba da se sprovede u saglasnosti sa saveznicima.

U četvrtak su NATO i EU upozorili Moskvu na "teške posljedice" u slučaju vojne intervencije pošto su odbacili zahtjev Rusije o zabrani mogućeg prijema Ukrajine u Alijansu.

Na samitu EU produžene su za šest mjeseci ekonomske sankcije uvedene Rusiji poslije pripajanja Krima 2014. godine.

Bonus video: