Poslije neočekivane rekordne inflacije u evrozoni u decembru, Evropska centralna banka (ECB) je pred novim izazovom s pitanjima o kredibilitetu njenih tvrdnji da je rast cijena privremen, kao i o njenom insistiranju na labavoj monetarnoj politici, dok prijeti opasnost od spirale rasta cijena i plata, pišu svjetski mediji.
Glavobolja u ECB-u
Inflacija u eurozoni na godišnjem nivou u decembru neočekivano se ubrzala iznenadivši analitičare, ističe Politko (Politico).
Prema preliminarnim podacima Eurostata objavljenim u petak, 7. januara, godišnja inflacija je dostigla novi maksimum od pet odsto, dok je većina analitičara očekivala da će se usporiti na 4,7 odsto, s prethodnog rekorda eurozone od 4,9 odsto zabilježenog u novembru.
ECB želi da inflacija na srednji rok bude dva odsto.
Cijene energenata su i dalje najveći faktor u porastu cijena, pošto su povećane 26 odsto na godišnjem nivou.
Osnovna inflacija, koja isključuje promjenljive faktore kao što su energija, hrana, alkohol i duvan, a koju pomno prate kreatori politike Evropske centralne banke, ostala je stabilna na 2,6 odsto.
Rast inflacije predstavljaće glavobolju za Evropsku centralnu banku, pošto je predvidjela da će cijene početi da padaju početkom godine, ukazuje Politiko, dok američka televizija CNBC ističe da rekordna inflacija postavlja dodatna pitanja o monetarnoj politici ECB-a.
Inflacija u evrozoni je u centru pažnje poslije uzastopnih mjeseci rasta, podvlači CNBC, dodajući da se postavlja pitanje da li ECB treba da zauzme agresivniji stav u borbi protiv povećanja cijena.
ECB je prošlog mjeseca saopštila da će smanjiti svoje mjesečne kupovine obveznica, ali je obećala da će nastaviti s podsticajima bez presedana u 2022. godini.
Spirala rasta cijena
Rekordni rast cijena u eurozoni u decembru predstavlja novi izazov za Evropsku centralnu banku dok nastoji da ubijedi domaćinstva i preduzeća da će se inflacija do kraja ove godine vratiti na ciljani nivo bez povećanja troškova zaduživanja, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Pored rasta cijena energenata inflaciji su doprinijela i poskupljenja hrane, ukazuje američki list, navodeći da su cijene hrane u decembru skočile za 4,6 odsto u odnosu na novembarskih 1,9 odsto.
Kao i u SAD, potrošačke cijene u eurozoni su rasle brže nego što su kreatori monetarne politike predviđali posljednjih mjeseci, što, kako navodi Volstrit džurnal, postavlja pitanje investitorima, kompanijama i domaćinstvima o kredibilitetu tvrdnji ECB-a da je visoka inflacija vjerovatno privremenog karaktera.
Američke Federalne rezerve su na povećanje inflacije odgovorile naznakama da će vjerovatno povećati svoju ključnu kamatnu stopu tri puta ove godine, dok je ECB u decembru ponovila stav da povećanje troškova zaduživanja u 2022. neće biti potrebno. Mada je malo vjerovatno da će mali porast inflacije u decembru promijeniti stav ECB-a, s dužim periodom visoke inflacije podizanje referentne kamate će, kako ocjenjuje list, biti vjerovatnije sljedeće godine.
ECB je u decembru procijenila da će inflacija biti iznad cilja od dva odsto duže nego što je očekivala, uz prognozu o prosječnom rastu cijena ove godine od 3,2 odsto, dok je u septembru predviđala 1,7 odsto. Ipak, predsjednica ECB-a Kristina Lagard (Christine Lagarde) rekla je da će inflacija vjerovatno popustiti tokom ove godine i ekonomisti evropske banke predviđaju da će u 2023. u prosjeku biti na 1,8 odsto.
S druge strane, velika briga ECB-a je da će se domaćinstva i kompanije naviknuti na rast cijena iznad ciljanog nivoa, što otvara put za pregovore o većim platama, ali i povećanje cijena kako bi poslodavci pokrili svoje veće troškove, ukazuje Volstrit džurnal, i objašnjava da što inflacija bude duže iznad željenog nivoa, to je veći rizik od spirale rasta plata i cijena.
Pad ekonomskog raspoloženja
Dok je inflacija oborila još jedan rekord, ekonomsko raspoloženje u eurozoni je prošlog mjeseca palo više nego što se očekivalo, što ukazuje na to da je ekonomija pod novim stresom u vrijeme kada rast zaraza koronavirusom primorava vlade da pooštre ograničenja, ističe Rojters (Reuters).
Sa skoro svakodnevnim rekordima u broju zaraženih kako se omikron soj širi Evropom, privredni rast će, ukazuje Rojters, vjerovatno pretrpjeti posljedice na početku godine, iako su vlade uglavnom izbjegavale iznurujuće mjere koje su izazvale zastoj njihovih ekonomija prije godinu dana.
Nagovještavajući negativni razvoj, Indikator ekonomskog raspoloženja Evropske komisije, što je ključni pokazatelj ekonomskog zdravlja Evropske unije, u decembru je pao više nego što je predviđeno, na nivo koji je posljednji put zabilježen u maju.
U retkoj pozitivnoj vijesti za EU, trgovina na malo je neočekivano porasla u novembru, što ukazuje na to da su barem potrošači ostali optimistični pred božićne kupovine, ali je, s druge strane, prema navodima Rojtersa, problem što velika potrošnja domaćinstava, koja su usljed ograničenja prošle godine bila primorana da štede, gura maloprodajne cijene na nove rekorde.
S oporavkom ekonomije poslije početnog pandemijskog šoka prošle godine, počele su da rastu i cijene, prevashodno s povećanjem cijena nafte i gasa. Pritisku su, ukazuje Rojters, doprinijela i uska grla u lancima snabdijevanja koja su ograničila dostupnost robe, dok su domaćinstva, s viškom ušteđevine, počela da troše novac na sve od novih automobila do objedovanja u restoranima.
Iako je većina ovih faktora inflacije privremena, mnogi, uključujući neke uticajne kreatore politike, sumnjaju u narativ ECB-a da će se rast cijena vratiti ispod ciljanih dva odsto do kraja godine. Dio njihove zabrinutosti je što je bazna inflacija, u kojoj nisu uračunate promjenljive cijene hrane i goriva – takođe iznad ciljanog nivoa.
Ipak, ističe Rojters, budući da su podsticaji produženi prije samo nekoliko nedelja, malo je vjerovatno da će ECB promeniti svoj stav do marta, posebno pošto širenje omikron soja zamagljuje perspektive.
Cijena zelene tranzicije
Dok cijene energenata guraju inflaciju na rekordan nivo, jedna od čelnica ECB-a upozorila je da bi zelena energija mogla dodatno da pogura rast cijena, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Izvršna direktorka ECB-a za tržišne operacije Izabel Šnabel (Isabel Schnabel) rekla je da će mjere u borbi protiv klimatskih promjena vjerovatno na duži period zadržati visoke cijene energije, kao i da bi mogle primorati ECB da povuče svoje podsticaje brže nego što je planirano.
ECB predviđa da će cijene energenata početi da se smanjuju pošto su naglo porasle s oporavkom privreda od prvih udara pandemije, navodi britanski list, dodajući da je evropska banka ostala posvećena svojoj ultralabavoj monetarnoj politici još makar godinu dana.
Ipak, inflatorni uticaj tranzicije na zelenu energiju mogao bi da primora ECB da promijeni stav, rekla je Šnabel obraćajući se video linkom skupu Američke finansijske asocijacije u subotu, 8. januara.
Šnabel, kako navodi Fajnenšl tajms, poslije ulaska u upravni odbor ECB-a prije dvije godine postala je najglasnija kritičarka unutar rukovodstva te banke njenog ogromnog programa kupovine obveznica.
Bonus video:
