raspoređivanje trupa

NATO šalje pojačanje na istok Evrope

Snage zapadne vojne alijanse su u stanju pripravnosti zbog mogućnosti ruske invazije na Ukrajinu, Moskva optužuje zapad za “histeriju” i izazivanje agresije

9604 pregleda 10 komentar(a)
NATO mođe poslati borbene jedinice na jugoistok Evrope, Foto: Rojters
NATO mođe poslati borbene jedinice na jugoistok Evrope, Foto: Rojters

NATO je juče saopštio da stavlja svoje snage u stanje pripravnosti i pojačava snage na istoku Evrope brodovima i bombarderima, a takođe može poslati i dodatne trupe na jugoistok Evrope, što je Rusija okarakterisala kao eskalaciju tenzija zbog Ukrajine.

Pozdravljajući novo raspoređivanje trupa koje su proteklih dana najavile članice alijanse, generalni sekretar Jens Stoltenberg je kazao da će NATO preduzeti “sve neophodne mjere”.

Ovaj potez je dodatni pokazatelj da se Zapad priprema za ruski napad na njenog susjeda nakon što je Moskva na granici Ukrajine rasporedila 100 000 vojnika.

”Uvijek ćemo odgovoriti na svako pogoršanje našeg bezbjednosnog okruženja, uključujući i kroz jačanje naše kolektivne odbrane”, naveo je Stoltenberg u saopštenju.

Jens Stoltenberg
Jens Stoltenbergfoto: REUTERS

On je kasnije na konferenciji za novinare kazao da pojačano prisustvo na istočnoj granici NATO-a može uključivati i raspoređivanje dodatnih borbenih jedinica NATO.

”Takođe razmatramo slanje borbenih jedinica... na jugoistok saveza”, kazao je Stoltenberg.

Do sada NATO je rasporedio oko 4 000 vojnika u multinacionalnim bataljonima u Estoniji, Litvaniji, Letoniji i Poljskoj uz podršku tenkova, vazdušne odbrane i jedinica za nadzor.

Rusija negira da planira invaziju, a sada tvrdi da je reakcija zapada zapravo dokaz njihove tvrdnje da je Rusija meta, a ne inicijator, agresije.

Američki zvaničnici su kazali za Rojters da je Pentagon u finalnoj fazi napora za identifikaciju konkretnih jedinica koje može rasporediti na istočni obod NATO-a.

Jedan od zvaničnika je kazao da može biti raspoređeno do 5000 vojnika, dok je jedan NATO diplomata izjavio da Vašington razmatra da narednih nedjelja postepeno prebacuje trupe stacionirane na zapadu Evrope u istočni dio kontinenta.

Danska, Španija, Francuska i Holandija planiraju ili razmatraju slanje trupa, aviona ili brodova na istok Evrope, saopštio je NATO. Ukrajina se graniči sa četiri NATO članice: Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunijom, podsjeća Rojters.

Jedan poljski zvaničnik je kazao da Varšava povlači granicu kod slanja trupa u Ukrajini.

U jasnom pokazatelju ozbiljnosti situacije, Britanija je saopštila da povlači dio osoblja iz ambasade u Ukrajini, dan nakon što su SAD navele da su tražile do članova porodica diplomata da napuste tu zemlju. Američkim diplomatama je dozvoljeno da napuste Ukrajinu na dobrovoljnoj bazi.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je zapad za “histeriju” i plasiranje lažnih informacija.

”Što se tiče konkretnih koraka, vidimo saopštenja Sjevernoatlantske alijanse o pojačanjima, povlačenju snaga i pojačavanju trupa na istočnom obodu. Sve to vodi do činjenice da tenzije rastu”, kazao je on.

”To se ne dešava zbog onoga što mi, Rusija, radimo. Sve to se dešava zbog onoga što rade NATO i SAD i zbog informacija koje oni šire”.

Rusija koristi nagomilavanje trupa kako bi uvukla zapad u razgovor nakon što je predočila zahtjeve o prekrajanju evropske bezbjednosne mape. Moskva želi da NATO nikada ne primi Ukrajinu u članstvo i da povuče trupe i oružje iz bivših komunističkih zemalja na istoku Evrope koje su ušle u vojni savez nakon Hladnog rata.

Vašington tvrdi da su ti zahtjevi neprihvatljivi, ali je spreman da razgovara o drugim idejama o kontroli naoružanja, raspoređivanju raketa i mjerama za izgradnju povjerenja.

Rusija čeka pismeni odgovor SAD ove nedjelje nakon što razgovori prošlog petka - četvrta runda ovog mjeseca - nijesu donijeli pomak.

Na pitanje da li smatra da je invazija izvjesna, britanski premijer Boris Džonson kazao je juče da su obavještajni podaci o tom pitanju “prilično mračni”, ali da “razum može prevagnuti”.

On je ponovio upozorenja zapada da bi invazija na Ukrajinu bila “bolna, nasilna i krvava” za Rusiju.

Sjedinjene Države i Evropska unija, skeptične prema namjerama Rusije od kako je zauzela Krim i podržala separatiste koji se bore protiv vladinih snaga na istoku Ukrajine od 2014, poručili su Rusiji da će se suočiti sa teškim kaznama ukoliko ponovo napadne.

Izvor iz ruske delegacije kazao je za Rojters da će se politički savjetnici iz Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke sastati u Parizu u srijedu kako bi razgovarali o rješavanju konflikta na istoku Ukrajine, u kojem je 15 000 ljudi stradalo od 2014. Prethodni pregovori nijesu doveli do bitnijih pomaka.

Nekoliko država, uključujući Francusku, Norvešku i Litvaniju savjetovale su svojim državljanima da ne putuju u Ukrajinu osim ukoliko je to neophodno.

EU podijeljena oko toga koliko oštro treba sa Moskvom

Šefovi diplomatija EU na sastanku u Briselu upozorili su Rusiju da će se suočiti sa “ogromnim” posljedicama, ali su podijeljeni oko toga koliko oštri treba da budu prema Moskvi i nijesu naveli kakve bi to posljedice mogle biti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je Šarlu Mišelu u telefonskom razgovoru da je za Kijev važno da EU bude jedinstvena po ovom pitanju.

”Ukrajina neće pasti na provokacije, a zajedno sa svojim partnerima, ostaće smirena i suzdržana”, navedeno je iz njegovog kabineta.

Evropska komisija predložila je finansijsku pomoć u vrijednosti od 1,2 milijarde eura kako bi pomogla Ukrajini da prevaziđe posljedice konflikta sa Rusijom.