mađarski predsjednik želi da postigne najmanje dva cilja

Orban traži više gasa od Putina, dobijaće ga preko Srbije?

Danijel Hegedis, iz fondacije Njemački Maršalov fond, ocjenjuje da je trenutak u kojem dolazi do ovog sastanka simboličan

6996 pregleda 6 komentar(a)
Orban, Foto: Reuters
Orban, Foto: Reuters

U sred krize sa Ukrajinom, mađarski premijer putuje u Moskvu gdje će s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarati o snabdijevanju gasom.

Viktor Orban želi da dogovorom o ruskom gasu postigne najmanje dva cilja.

Na sastanku koji se održava u utorak 1. februara u Moskvi, Orban će nastojati da pregovara o povećanju snabdijevanja Mađarske ruskim gasom, kao i o napretku projekta nuklearne elektrane Paks koji pomaže Rusija.

Naravno, u razgovoru s Vladimirom Putinom moraće da bude riječi i o sve većim napetostima u Ukrajini.

"Očigledno je da ne možemo da izbjegnemo razgovor o bezbjednosnoj situaciji u Evropi, a tu je pozicija Mađarske potpuno jasna. Mi smo zainteresovani za mir", rekao je Orban u jednom intervjuu prošle sedmice.

Dodao je takođe da će o toj temi, prije sastanka sa Putinom, razgovarati i sa zvaničnicima Evropske unije i NATO.

Simbolična poruka za Putina

Danijel Hegedis, iz fondacije Njemački Maršalov fond, ocjenjuje da je trenutak u kojem dolazi do ovog sastanka simboličan.

"Ovo je 11. bilateralni sastanak Putina i Orbana, a trenutak u kojem se on odigrava šalje Putinu simboličnu poruku: pokazuje mu da ga nije svaka država EU odbacila zbog krize u Ukrajini. Sličan sastanak održan je i nakon ruske aneksije Krima 2014, što je dovelo do toga da su se mnogi zapitali da li je Mađarska bila trojanski konj Kremlja na Zapadu", kaže Hegedis za Dojče vele (DW).

"Premijer Orban želi da ovaj sastankom bude udarac kojim će ubiti dve muve. S jedne strane, on želi da održi taj poseban odnos svoje zemlje s Rusijom, a s druge, u svetlu predstojećih izbora u Mađarskoj, on želi i da zadovolji energetske potrebe svoje zemlje, odnosno da poveća količinu gasa kojom Rusija snabdijeva njegovu zemlju", kaže Hegedis.

Nuklearna elektrana

Orban održava redovne sastanke sa predsjednikom Putinom još otkako je postao 2014. premijer Mađarske 2014. Pregovori o snabdijevanju energentima uvijek su bili ključni dio tih sastanaka.

Prema mišljenju Andraša Račua, višeg naučnog saradnika u njemačkom Savetu za spoljne odnose (DGAP), višeslojna Orbanova poslovna politika, koja ima za cilj da Mađarskoj omogući da sama zadovolji sopstvene potrebe za energijom, koristi takođe i Kremlju.

"Mađarska je 2014. potpisala ugovor s ruskom državnom korporacijom za nuklearnu energiju Rosatom o proširenju nuklearne elektrane Paks u Mađarskoj. Projekat je finansiran iz zajma vrijednog deset milijardi eura iz Rusije, a to je ujedno i ključni element kada je riječ o poboljšanju poslovnih odnosa Rusije i Mađarske", kaže Raču za DW.

"Prije tog ugovora, Rosatom je radio na projektima širom svijeta, a nikada u EU. Potpisivanje tog ugovora s Mađarskom bilo je veoma važno za kompaniju, se smatra da, ako ste dovoljno dobri za EU, onda ste dovoljno dobri i na drugom mjestu", objašnjava Raču.

Projekat je inače do sada nekoliko puta odlagan, ali mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto nedavno je ruskoj državnoj novinskoj agenciji Tas izjavio da Mađarska želi da projekat u prvoj polovini 2022. uđe u "fazu uspostavljanja".

Isporuka gasa – preko Srbije

Sijarto je takođe rekao da će povećanje količina kojima se godišnje Mađarska snabdijeva ruskim gasom biti ključni dio razgovora s Putinom. To se događa u sred skoka cijena energije u Evropi.

U septembru 2021. Mađarska je potpisala dugoročni ugovor s Gaspromom na osnovu kojeg će taj ruski koncern isporučiti 4,5 milijardi kubnih metara gasa preko Srbije, odnosno Austrije – dakle, zaobilazeći Ukrajinu.

Taj ugovor je, međutim, naljutio prošle godine ukrajinske zvaničnike. Tamošnji ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba ocijenio je da je sporazum potpisan "kako bi se prkosilo nacionalnim interesima Ukrajine i ukrajinsko-mađarskim odnosima".

Komplikovan odnos Mađarske i Rusije

Najava susreta premijera Orbana s ruskim predsjednikom izazvala je negodovanja i u samoj Mađarskoj. Jedna opoziciona stranka prošle nedjelje je objavila saopštenje u kojem poziva premijera da otkaže sastanak, objašnjavajući da to "šalje poruku da zemlje članice NATO i EU nisu jedinstvene u odbacivanju Putinovih predloga".

Oleg Ignatov, viši analitičar u Međunarodnoj kriznoj grupi, objašnjava da, iako su glavni aduti premijera Orbana pragmatizam, odnosno da on radi ono što je najkorisnije za njegovu zemlju – Mađarska ipak ima komplikovan odnos sa Rusijom.

"Mogu samo da kažem da je Orban od Rusije dobio sve što mu je trebalo — veoma povoljan gasni ugovor. Uslovi tog ugovora su bolji nego za neke druge kupce ruskog gasa. Istovremeno, Mađarska ne odstupa od politike EU prema Rusiji", kaže Ignatov za DW.

I dok napetosti oko Ukrajine eskaliraju, neke evropske zemlje iz Višegradske grupe, Poljska, Češka i Slovačka, podržavaju vojne napore NATO. Mađarska, takođe članica te grupe, najavila je međutim da će ostati van toga – zbog mnogih prošlih nesuglasica s Ukrajinom.

Međutim, Ignatov objašnjava da, iako Mađarska i Ukrajina imaju probleme u vezi s pravima Mađara koji žive u Ukrajini, nema dokaza da će Budimpešta zauzeti bilo kakav drugačiji stav od EU kada je reč o evropskoj bezbjednosti.

Orban želi deeskalaciju

Osim vojnih napora NATO, lideri SAD i EU raspravljaju i o uvođenju sankcija Rusiji koje bi podrazumevale i trgovinske zabrane, kao i smanjenje u snabdijevanju energentima.

Hegedis iz Njemačkog Maršalovog fonda kaže da je Orban svjestan da će, sve što uradi na smirivanju krize, koristiti i njegovim nacionalnim interesima.

"Istočna Evropa u velikoj mjeri zavisi od snabdijevanja ruskim gasom i Orban zna da bi invazija na Ukrajinu mogla štetno na to da utiče", kaže Hegedis za DW.

"Štaviše, Mađarska vodi multilateralnu spoljnu politiku, tako da bi invazija na Ukrajinu i njega dovela u tešku poziciju, jer bi, kao član NATO i EU, morao da balansira između Zapada, a da istovremeno sluša i Kremlj kako bi zadržao specijalne odnose. Zato Orban želi deeskalaciju u Ukrajini", zaključuje Danijel Hegedis.