U ukrajinskom parlamentu ove nedjelje se odigrala neobična scena. Oko govornice se okupilo dvadesetak poslanika i pred kamarama su mahali zastavama NATO i savezničkih država. Bio je to znak zahvalnosti za podršku iz inostranstva u konfliktu sa Rusijom. Čak dva puta se mogla vidjeti zastava Ujedinjenog Kraljevstva.
Britanske nacionalne zastave vijorile su se na ulicama Kijeva i u utorak kada je premijer Boris Džonson sletio u Kijev – očigledno iz zahvalnosti, jer Džonsonova vlada je toj zemlji isporučila protivtenkovsko naoružanje, britanska vojska obučava ukrajinske vojnike, a Kijevu je London obećao i finansijsku pomoć od oko 100 miliona evra.
Ali, Boris Džonson je sa svojim partnerom u Kijevu razgovarao o još jednoj temi – vojnom paktu Londona, Varšave i Kijeva. Projekat je ove srijede zvanično trebalo da predstavi ministarka spoljnih poslova, ali je Elizabet Trus zbog bolesti morala to da otkaže.
San o mini-NATO
No, i bez zvaničnog predstavljanja, ta "mini alijansa", kako je naziva ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je – "znak nade". Njegov ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba navodi razloge: "Mi ne možemo da čekamo na bezbjednost i blagostanje kada jednom budemo u Evropskoj uniji i NATO. Nama to treba već sada", izjavio je Kuleba.
Oleksandr Mereško, predsjednik Odbora za spoljne poslove ukrajinskog parlamenta, u Poljskoj i Velikoj Britaniji trenutno vidi najpouzdanije strateške partnere njegove zemlje. "Možda bi se isplatilo razmisliti o osnivanju neke vrste mini NATO. To bi lako moglo da se izvede, s obzirom na to da je Velika Britanije jedna od vodećih zemalja Evrope, iako nije članica Evropske unije", rekao je Mereško za DW.
Na ideju o takvom paktu se međutim u britanskoj javnosti gleda mnogo trezvenije. Džonson se nada da će u ukrajinskoj krizi pokazati svoje državničke sposobnosti, da bi se tako suprotstavio kritikama koje dobija iz sopstvenih redova, piše lijevo liberalni list "Gardijan".
Bivši njemački diplomata Hans-Diter Hojman smatra međutim da ideja o savezu nije motivisana samo unutrašnjom politikom. "Tročlani savez vjerovatno neće biti formalna alijansa. Ovo je pokušaj premijera da dokaže svoje tvrdnje da Britanija može da bude globalni igrač i bez Evropske unije", ocjenjuje za DW Hojman, nekadašnji predsjednik Njemačke akademije za bezbjednosnu politiku, koji danas predaje na Univerzitetu u Bonu.
"Aktivnosti na svoju ruku nijesu u našem interesu"
Nije nikakvo iznenađenje što se, pored britanskog premijera, tu angažuje i Poljska. Varšava je u NATO i EU najbliža saveznica Ukrajine. Poljsko rukovodstvo veoma je zainteresovano da, gdje god je to moguće, pruži podršku Ukrajini. No, poljska vlada takođe jasno stavlja do znanja i gdje su granice tog pakta.
"Aktivnosti na svoju ruku nikako nijesu u našem interesu. Naša snaga je u NATO. Ako bi bilo potrebno u Ukrajinu poslati trupe, to bismo mogli da uradimo uz saglasnost NATO", rekao je u intervjuu poljskoj novinskoj agenciji PAP general Valdemar Skržipčak, nekadašnji komandant poljskih kopnenih snaga i bivši zamjenik ministra odbrane.
Poljski general je u istom intervjuu iskoristio priliku i da kritikuje njemačku politiku prema Ukrajini. "To što je Njemačka Ukrajini poslala 5.000 šlemova ima karakter kabarea. Čudan je stav Njemačke".
Takve ocjene mogle bi da budu problematične za njemačku vladu, pošto, pored Velike Britanije, i Njemačka i Francuska pokušavaju da pridobiju podršku Poljske za diplomatsko rješenje ukrajinskog konflikta. Francuski predsjednik Emanuel Makron ranije je najavio da će se ovog petka sastati s njemačkim kancelarom Olafom Šolcom i poljskim predsjednikom Andžejom Dudom. Ali, od sastanka tog "vajmarskog trougla" očigledno neće biti ništa. Problem su – zgusnuti termini: poljski predsjednik je u Pekingu na otvaranju Zimskih olimpijskih igara, tako da bi, prema izvještajima medija, trojica državnika naredne nedjelje trebalo da se sastanu u Berlinu.
Oči uperene u Vašington
Bilo da se radi o tzv. "Normandijskom formatu", u kojem pregovaraju Njemci i Francuzi zajedno sa Rusima i Ukrajincima, "vajmarskom trouglu" ili "tročlanom savezu" koji forsira London – vlade u Evropi bore se da ostvare napredak u rješavanju krize u potpuno različitim konstelacijama.
Stručnjak za bezbjednost Hojman smatra da nova alijansa Londona, Varšave i Kijeva neće igrati neku važniju ulogu u prevladavanju sukoba. "Mini NATO", kojem se nadaju neki ukrajinski političari čista je iluzija, kaže. Nove alijanse van NATO neće biti već i zbog toga što bi u ovom trenutku to oslabilo neke od postojećih saveza, ocjenjuje Hojman.
On usmjerava pogled ka Vašingtonu. Jer, ako su odgovori NATO i SAD Rusiji koje je objavio španski list "El Pais" autentični, američka vlada već je otvorila novi prostor za pregovore. Bivšem njemačkom diplomati Hojmanu posebno je zanimljivo to što je odgovor američke vlade Moskvi odvojen od pisma NATO.
Time su SAD po prvi put prihvatile da pitanje bezbjednosti ne treba da ide na račun drugih država. NATO je do sada insistirao na slobodnom izboru, odnosno – nijedna država nije spriječena da uđe u NATO, čak i ako se graniči sa Rusijom. S druge strane, Moskva insistira na jasnoj i nesmanjenoj bezbjednosti.
Zbog toga je pismo iz Vašingtona za Hojmana veliki iskorak: "Sada su na stolu čak i konkretni predlozi za povlačenje sa obje strane: ruskih trupa sa ukrajinske granice i američke infrastrukture iz Ukrajine. Ozbiljni pregovori mogli bi da počnu".
Šanse za "Normandijski format"
Izgleda da se o strateškim pitanjima bezbjednosti u Evropi u ovom trenutku odlučuje u Vašingtonu i Moskvi. Britanci, Francuzi, Njemci, ali i Poljaci, vršiće uticaj preko NATO.
Hojman je međutim uvjeren da bi boljitak za narod Ukrajine, pa i u separatističkim oblastima, mogao da dođe kroz "Normandijski format", gdje pregovarači trenutno traže rješenja.
Ukoliko se to kasnije i postigne, pod vođstvom francuskog predsjednika Makrona i njemačkog kancelara Šolca, onda bi se možda u ukrajinskom parlamentu zavijorile i njemačka i francuska zastava. U svakom slučaju, ove nedjelje ih tamo nije bilo.
Bonus video:
