ANALITIČARI VIDE ZNAKOVE DA RUSKI LIDER ŽELI DA UBLAŽI UKRAJINSKU KRIZU

Putin spreman da se nagodi sa Zapadom?

Komentari nakon višesatnih razgovora sa Makronom pokazuju da je predsjednik Rusije raspoložen za pregovore

43391 pregleda 24 reakcija 24 komentar(a)
Lopta je u dvorištu Moske nakon odgovora SAD i NATO, Foto: Reuters
Lopta je u dvorištu Moske nakon odgovora SAD i NATO, Foto: Reuters

Iza najnovijih tirada protiv NATO i strašnih upozorenja Zapadu, postoje neki znaci da ruski predsjednik Vladimir Putin želi da izbjegne eskalaciju ukrajinske krize i traži neku vrstu nagodbe sa Zapadom, piše agencija Rojters.

Putin je sinoć kasno drugi put za nedjelju dana upozorio da će evropske države biti automatski uvučene u rat sa Rusijom u kojem „neće biti pobjednika” ako se Ukrajina pridruži NATO-u i potom pokuša da ponovo osvoji poluostrvo Krim.

Međutim, na konferenciji za novinare koja se završila nakon jedan ujutro, on je takođe rekao da dijalog nije završen, da su neki predlozi SAD i NATO vrijedni rasprave i da će Rusija učiniti „sve da se nađu kompromisi koji odgovaraju svima.”

Nakon više od tri mjeseca visokih tenzija izazvanih nagomilavanjem više od 100.000 ruskih vojnika blizu ukrajinskih granica, njegove namjere su i dalje nejasne. Bijela kuća je za vikend saopštila da bi on mogao narediti napad u narednih nekoliko dana ili nedjelja.

Međutim, dvojica analitičara iz Moskve čija je specijalnost dešifrovanje signala iz Kremlja, kazali su za Rojters da Putinovi komentari nakon višesatnih razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom pokazuju da je ozbiljan povodom pregovora.

„Naravno da se drži svojih pozicija, ali nisam stekao utisak da je raspoložen za eskalaciju,” rekao je Andrej Kortunov, šef ruskog Savjeta za međunarodne poslove.

„Vjerovatno ne biste razgovarali sa oponentom sedam sati da želite samo da mu održite lekciju.”

Putin je na konferenciji ponovio ključne zahtjeve - da se isključe širenje NATO, raspoređivanje raketa blizu granica Rusije i vraćanje vojne infrastrukture NATO u Evropi na stanje iz 1997.

On se požalio da su SAD i NATO „zaobišli” te zahtjeve u formalnim odgovorima Moskvi 26. januara, koji su sadržali „političke klišeje i predloge o nekim sekundarnim pitanjima”.

Međutim, odgovor SAD, koji je prošle nedjelje objavio španski list „El Pais”, uključivao je ponude za rješavanje konkrentih ruskih zabrinutosti. U njemu je navedeno da je Vašington spreman da razgovara o recipročnom dogovoru o nerazmještanju raketa i borbenih snaga u Ukrajini i da pregovara o „mehanizmu transparentosti” kako bi se potvrdilo da SAD nisu postavile krstareće rakete „tomahavk” na odbrambene lokacije u Poljskoj i Rumuniji.

Kortunov je rekao da bi ulazak u dijalog o kontroli oružja sa Vašingtonom stoga mogao biti u Putinovom interesu.

„Na način koji može ispuniti njegov zahtjev jer ako postoje ozbiljni pregovori o kontroli oružja u Evropi, ti pregovori mogu spriječiti da se infrastruktura NATO približi ruskim granicama,” rekao je Kortunov.

„Ako je to srž njegovih zabrinutosti, on može pokušati da riješi problem na taj način. Ali, naravno, malo je vjerovatno da će potpuno odustati od svog primarnog zahtjeva.”

Sporazum iz Minska

Fjodor Lukjanov, glavni i odgovorni urednik časopisa „Rusija u globalnoj politici”, kaže da ako Moskva ne može natjerati Zapad da obeća da neće primiti Ukrajinu u NATO, ona može nastojati da postigne isti ishod kroz obnovljenu verziju mirovnih sporazuma iz Minska 2014. i 2015.

Putin je nakon razgovora sa Makronom naglasio da ne postoji alternativa za te sporazume, koji bi dodijelili specijalni ustavni status dvjema oblastima na istoku Ukrajine gdje se proruski separatisti bore protiv ukrajinske vojske od 2014.

U zavisnosti od toga kako se taj specijalni status definiše, to bi moglo opstruirati ambicije Ukrajine za pridruživanje NATO-u, posebno ako bi se proruskim oblastima dala sloboda da sklapaju sopstvena bezbjednosna uređenja sa Moskvom - čemu bi se Kijev snažno opirao, piše Rojters.

Lukjanov priznaje da bi bio potreban ozbiljan pritisak Zapada da Ukrajina odustane od odbijanja da razgovara sa separatistima i potpiše autonomiju za istočne oblasti.

Međutim, kaže da je moguće da bi „konture novog sporazuma mogle da se pojave“ iz nekog oblika rješenja sukoba, u kombinaciji sa izjavom o novim bezbjednosnim uređenjima u Evropi u skladu sa Makronovim predlozima, i novim mjerama za kontrolu naoružanja o kojima je Vašington spreman da razgovara.

„Optimista sa, ali istovremeno veoma oprezan,” rekao je Lukjanov.