Mađarski premijer Viktor Orban, uoči svoj najtežeg izbornog izazova od dolaska na vlast 2010. godine, povećava vladinu potrošnju nizom mjera – od poreskih olakšica i penzijskih bonusa do ograničenja cijena goriva, pišu svjetski mediji.
Ograničenje cijene goriva
Orban je u subotu, 12. februara, produžio ograničenje na cijene goriva i naznačio izdašnije mjere podrške porodicama ako bude ponovo izabran na izborima 3. aprila na kojim će se suočiti s najvećim izazovom u svojoj dosadašnjoj 12-godišnjoj vladavini, ističe Rojters.
U godišnjem govoru o stanju nacije Orban je optužio svoje protivnike da planiraju povratak na loše ekonomsko upravljanje zemljom koje je Mađarsku gurnulo na ivicu finansijskog kolapsa 2008. godine
Na izborima u aprilu, kako navodi Rojters, Orban i njegova vladajuća nacionalistička partija Fides prvi put od 2010. suočiće se s ujedinjenim opozicionim frontom.
Nekoliko minuta prije nego što je Orban počeo govor, opozicioni lider Peter Marki-Zaj objavio je na Fejsbuku da je alijansa od šest partija prikupila dovoljno potpisa da izađe s kandidatima u svih 106 izbornih jedinica.
Orbanov put do reizbora, prema ocjeni Rojtersa, takođe komplikuju rast inflacije i spor s Evropskom unijom oko demokratskih standarda koji je doveo do zamrzavanja sredstava namijenjenih oporavku od pandemije.
Da bi ublažila efekte rasta cijena, Orbanova vlada je u februaru ograničila cijene osnovnih namirnica, produžavajući već postojeće limite na cijene energenata, goriva i kamate na hipoteke.
Orban je u govoru u subotu rekao da je ograničenje cijena na gorivo bilo uspješno, zbog čega će vlada produžiti tu mjeru za još tri mjeseca. Time će ograničenje cijena goriva od 480 forinti (1,36 eura) po litru, koje je trebalo da istekne ove nedjelje, ostati na snazi do 15. maja.
Mađarski premijer je takođe stavio ograničenje na kamate na hipotekarne kredite za stanovništvo do kraja juna kako bi ga zaštitio od povećanja troškova otplate pošto je zbog inflacije centralna banka podigla kamate više nego što se očekivalo.
Orbanova vlada, koja uoči izbora domaćinstvima daje poreske olakšice i druge mjere u ukupnoj vrijednosti od oko 5,1 milijarde eura, očekuje da će se privredni rast usporiti na oko pet odsto ove godine sa skoro sedam odsto u 2021.
Inflatorni pritisak
Inflacija u Mađarskoj dostigla je skoro 15-godišnji maksimum pošto vladine mjere ograničenja cijena za robu od šećera do goriva nisu uspjela da obuzdaju rast cijena, ukazuje Blumberg.
Potrošačke cijene u januaru su na godišnjem nivou porasle 7,9 odsto, što je najviše od avgusta 2007. godine, ali i iznad očekivanja.
Osnovna stopa inflacije, u koju nisu uračunate nestabilne cijene energije i hrane, porasla je na 7,4 odsto, što je najviše u posljednjih 20 godina.
Novi podaci o inflaciji, ocjenjuje Blumberg, stavljaju pritisak na centralnu banku Mađarske da nastavi pooštravanje monetarne politike. Efektivna kamatna stopa već je podignuta za 250 baznih poena na 4,3 odsto od sredine novembra u nizu povećanja, mada je prošlog mjeseca naznačeno da će biti usporeno zatezanje monetarne politike.
Dok je rast cijena tema uoči, kako ističe Blumberg, najneizvjesnijih izbora u više od deset godina, mađarska vlada očekuje da će ograničenja cijena na kraju smanjiti inflaciju do 2,5 procentnih poena.
Penzijski bonusi i poreske olakšice
Konzervativna mađarska vlada je povećala predizbornu potrošnju isplatom najvećeg penzijskog bonusa u srijedu, 9. februara, i najavom poreskih olakšica za porodice, piše Fajnenšl tajms.
Te mjere su dio davanja i poreskih smanjenja u ukupnoj vrijednosti od preko pet milijardi eura za koje mađarska centralna banka i pojedini ekonomisti kažu da bi mogli da podstaknu još veću inflaciju, dovede do kratkoročnog skoka u potrošnji i utiču na spoljnotrgovinski bilans zemlje izazivajući povećanje uvoza.
Orban će se u aprilu, kako ističe britanski list, suočiti s najtežim izborima otkad je došao na vlast ubjedljivom pobjedom 2010. godine. Većina anketa pokazuje da premijerova desničarska populistička partija Fides ima neznatnu prednost nad savezom šest opozicionih partija, dok su mnogi glasači još neodlučni.
Orban je vodio čvrstu fiskalnu politiku pošto je zemlju sklonio s ivice bankrota poslije finansijske krize 2008. teškim mjerama kao što su renacionalizacija većine privatnih penzionih fondova i dodatni porezi na velika preduzeća u finansijskom, energetskom, maloprodajnom i telekomunikacijskom sektoru.
Njegova vlada je, međutim, povećala potrošnju posljednjih godina, ističe Fajnenšl tajms. Budžetski deficit zemlje porastao je na 8,1 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2020, dok je za prošlu godinu procijenjeno 7,5 odsto.
Za ovu godinu je predviđen manjak od 5,9 odsto, ali je od objave budžeta prošlog ljeta najavljena dodatna potrošnja, uključujući penzijski bonus od 550 miliona eura u novembru koji bi odrazio veći privredni rast i inflaciju. Ostale mjere uključivale su povećanje penzija u januaru više nego što se očekivalo u vrijednosti na godišnjem nivou od 550 miliona eura, kao i dodatni bonus od milijardu eura u februaru.
Porodice s djecom dobiće olakšice poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,7 milijardi eura; pripadnici oružanih snaga dobiće dodatnih šest mjeseci plate u ukupnoj vrijednosti od 500 miliona eura, a radnici mlađi od 25 godina više neće plaćati porez na dohodak, što će, prema ministarstvu finansija, koštati 400 miliona eura godišnje.
U novembru je ministarstvo finansija najavilo smanjenje doprinosa na socijalno osiguranje i druge poreze za otprilike dvije milijarde eura.
Bonus video:
