Tokom 2021. godine Europolov Evropski centar za krijumčarenje migranata (EMSC) otkrio je 6.139 novih slučajeva krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, objavljeno je u godišnjem izvještaju EMSC, a jedan od ključnih nalaza je da se krijumčari ljudima u još većoj mjeri oslanjaju na digitalne tehnologije pri organizaciji ilegalnih migracija, prenosi N1.
U izvještaju se navodi i da je Kipar preuzeo primat od Grčke kao istaknuto područje za iskrcavanje migranata na istočnom Mediteranu, dok je "migracioni pritisak" na ruti preko Bjelorusije uticao na povećanje prisustva kriminalnih mreža koje omogućavaju sekundarno kretanje duž tog pravca.
"Krijumčarske aktivnosti na morskom prolazu do Italije gotovo su se udvostručile, dok je naknada za ovo putovanje skočila sa 6.000 evra na 12.000 eura", upozoravaju u EMSC.
"Mreže krijumčarenja migranata i trgovine ljudima su veoma dinamične i koriste svaku krizu kao priliku da povećaju svoj ilegalni profit. Digitalizovaniji nego ikada, oni zloupotrebljavaju platforme društvenih medija, mobilne aplikacije i šifrovane komunikacione alate da bi ponudili svoje ilegalne usluge, organizovali svoju logistiku i obezbijedili svoj profit", izjavila je izvršna direktorka Europola Katrin de Bol.
U pisanoj izjavi povodom objavljivanja izvještaja EMSC, Katrin de Bol je poručila da će Europol dodatno ojačati partnerstvo sa vlastima država članica i drugim tijelima EU, kao i da će sklopiti nove saveze u Evropi i šire, kako bi suzbili ove zločine, kako u digitalnom, tako i u fizičkom prostoru.
Đurović: Više od 106.000 ljudi iz Sirije i Avganistana tražilo azil u EU
Prema najnovijim podacima Evropske azilne kancelarije, više od 106.000 ljudi iz Sirije i Avganistana je zatražilo azil u Evropskoj uniji tokom 2021. godine, što je najveći broj od 2016. godine, rekao je danas izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović.
Đurović je kazao da je, sudeći po tome da su oni iz Sirije i Avganistana, vrlo vjerovatno da je veliki broj njih prošao Balkanskom rutom na putu do EU, samim tim možda i kroz Srbiju.
"Uzimajući to u obzir i podatke Komesarijata za izbjeglice i migrante Srbije, koji govore da je više od 68.000 ljudi bilo smješteno u njihovim smještajnim kapacitetima prošle godine, a takođe imajući u vidu da najnovije statistike za prošlu godinu govore da je svega 2.306 lica htjelo da traži azil kod nas i da je dodijeljeno svega 14, postavlja se pitanje uopšte efikasnosti azilnog postupka kod nas", rekao je Đurović.
Naglasio je da je broj ljudi koji su zatražili azil u Srbiji u padu, ali da je broj ljudi koji prolazi kroz državu u porastu.
"To govori o tome da je pristup azilu kod nas za te ljude jako ograničen, a posebno da dobiju fer i brz postupak azila. Te brojke od 14 azila na 2.306 ljudi koji su uspjeli da izraze namjeru, a u odnosu na preko 60.000 njih koji su prošli kroz zemlju govore u prilog tome da taj sistem uopšte ne funkcioniše", istakao je Đurović.
Objasnio je da samim tim što se većina osoba ne nalazi u postupku azila, nije moguće znati koja prava i obaveze imaju ti migranti pojedinačno, kao i na koji način institucije treba da se odnose prema kojoj kategoriji lica.
Bonus video:
