VISOKI ZVANIČNICI BIJELE KUĆE STRAHUJU OD PUTINOVE REAKCIJE NA BOLNE SANKCIJE

Najopasniji je kad je satjeran u ćošak

Najviši Bajdenovi saradnici pretpostavljaju da bi Putin, iznenađen brzinom kojom je Rusija zasuta kaznama, mogao da navali još jače i proširi rat koji je započeo

48786 pregleda 64 reakcija 60 komentar(a)
Juče u rezidenciji Novo-Ogarjovio kod Moskve, Foto: Andrei Gorshkov
Juče u rezidenciji Novo-Ogarjovio kod Moskve, Foto: Andrei Gorshkov

Vinston Čerčil je jednom opisao Rusiju kao "zagonetku uvijenu u misteriju unutar enigme". Isto bi moglo važiti za predsjednika Vladimira Putina dok svijet čeka njegov sljedeći potez u invaziji na Ukrajinu.

Visoki zvaničnici Bijele kuće koji smišljaju strategiju suprotstavljanja Rusiji postali su zabrinuti da lavina sankcija protiv Moskve dovodi Putina u bezizlaznu situaciju i da bi ga mogla podstaći da intenzivira rat i možda ga proširi izvan Ukrajine.

Američki obavještajni zvaničnici su rekli Bijeloj kući i Kongresu da je Putin sklon tome da se još više zainati kada osjeti da je satjeran u ćošak zbog sopstvenih pretjeranih ambicija, piše "Njujork tajms". Oni su opisali niz mogućih reakcija, od nasumičnog granatiranja ukrajinskig gradova da bi nadoknadio početne greške svojih vojnih snaga preko sajber napada na američki finansijski sistem do novih nuklearnih prijetnji i možda poteza da prenese rat preko granica Ukrajine.

List piše da je rasprava o sljedećim Putinovim potezima povezana sa hitnim preispitivanjem mentalnog stanja ruskog lidera od strane obavještajnih agencija i toga da li je dvogodišnja kovid izolacija promijenila njegove ambicije i apetit za rizikom.

Ukraine
foto: Graphic News

Da je Amerikance duboko zabrinula Putinova naredba se poveća stepen pripravnosti ruskih nuklearnih snaga, pokazuje odluka ministra odbrane Lojda Ostina da otkaže probu nuklearne rakete "minuteman", kako ne bi Putinu davao izgovor da se ponovo hvali snagom nuklearnog arsenala Rusije.

"Nije nam bilo lako da donesemo tu odluku, ali smo pokazali da smo odgovorna nuklearna sila," rekao je u srijedu portparol Pentagona Džon Kirbi.

"U ovoj napetoj situaciji, uviđamo koliko je važno da i SAD i Rusija imaju na umu rizik od pogrešne procjene, i preduzimamo korake da smanjimo te rizike."

Putinova reakcija na početni talas sankcija izazvala je zabrinutost koju je jedan visoki američki zvaničnik nazvao "Problem Putina satjeranog u ćošak". Te brige se vrte oko niza nedavnih objava - povlačenja kompanija Ekson i Šel sa ruskih nafntnih polja, poteza protiv ruske centralne banke zbog kojih je pala rublja, te iznenadne objave Njemačke da odustaje od zabrane slanja smrtonosnog oružja ukrajinskim snagama i povećava vojnu potrošnju.

Međutim, osim otkazivanje raketne probe, nema dokaza da SAD razmatraju korake da ublaže tenzije, a jedan visoki zvaničnik je rekao "Njujork tajmsu" da se ne razmatra povlačenje sankcija.

"Upravo suprotno", rekao je taj zvaničnik, koji je insistirao na anonimnosti.

Bajden je u četvrtak objavio proširene sankcije protiv ruskih oligarha. Mnogi sa spiska, uključujući Dmitrija Peskova, Putinovog portparola i jednog od najbližih saveznika, važe za njegove najuticajnije branioce i korisnike sistema koji je stvorio.

Nekoliko sati pošto je Bajden saopštio da sankcije "već imaju dubok uticaj", agencija S&P je dodatno spustila kreditni rejting Rusije na samo dva stepena iznad upozorenja da zemlja ide u bankrot. Ukazano je na to da su uveliko omanuli Putinovi napori da ekonomiju učini otpornom na sankcije.

Bajden ne traži promjenu režima

"Njujork tajms" navodi da, makar za sada, nema vidljivog izlaza za ruskog lidera ukoliko ne proglasi obustavu vatre ili ne povuče snage, što su koraci za koje do sada nije pokazao interesovanje.

Visoki zvaničnik Stejt departmenta je povodom rasprava o predstojećim rizicima rekao da postoje razlike u pristupu administracije mogućim izlazima za ruskog lidera.

On je izjavio da Bajdenova politika nije usmjerena na promjenu režima u Rusiji. Ideja je da se utiče na Putinove akcije a ne na njegovu kontrolu vlasti. A sankcije, dodao je, nisu osmišljene kao kazna, nego kao uticaj da se okonča rat. One će eskalirati ako Putin eskalira, ali će ih administracija prilagoditi i možda ublažiti ako on počne da deeskalira.

Ruševine škole u Žitomiru, na sjeverozapadu Ukrajine
Ruševine škole u Žitomiru, na sjeverozapadu Ukrajinefoto: Reuters

Sa druge strane, pošto Putin sada vrši kontrolu nad ruskim medijima i zatvara posljednje ostatke nezavisnih novinskih organizacija, on bi neku vrstu deeskalacije mogao prikazati kao pobjedu, rekao je taj zvaničnik.

Ta nada se kosi sa procjenama Putinovih instinkata, od koji se mnoge temelje na otvorenim zapažanjima.

Direktor CIA Vilijam Berns od samog početka zagovara stav da lider Kremlja planira invaziju, i da ne gomila trupe oko Ukrajine samo da bi stekao uticaj u nekoj vrsti pregovaračke igre.

"Nikada ne bih potcijenio apetit predsjednika Putina za rizikom u vezi sa Ukrajinom", rekao je u decembru Berns, bivši američki ambasador u Moskvi, koji je imao posla sa Putinom više od dvije decenije.

"Njujork tajms" ocjenjuje da Putin vjerovatno neće prihvatiti nijedan ishod kojim ne postiže cilj približavanja Ukrajine Rusiji. I, posebno nakon lošeg učinka ruske vojske u prvoj nedjelji rata, on je možda zabrinut da bi bilo kakav dašak neuspjeha mogao oslabiti njegovu vlast.

Uzvraćanje napada na finansijski sistem

Neki američki zvaničnici su upozorili da bi Putinova strategija narednih nedjelja mogla biti preusmjeravanje sukoba ka Vašingtonu, u nadi da će skrenuti pažnju sa napada ruskih snaga na civile u Ukrajini i pobuditi nacionalistički odgovor na akcije starog neprijatelja.

Ako Putin želi da udari na američki finansijski sistem, kao što je Bajden udario na njegov, on ima samo jedan značajan način za to: svoju dobro obučenu armiju hakera i grupu kriminalnih operatera ransomvera (ucjenjivački softver), od kojih su se neki javno obavezali da će mu pomoći u borbi, navodi se u analizi američkog lista.

Tatjana Bolton, direktorka politike za sajber bezbjednost i nove prijetnje u Institutu R Street, izrazila je u četvrtak uvjerenje da je finansijska industrija SAD spremna.

Ukrajinske izbjeglice u vozu za Poljsku
Ukrajinske izbjeglice u vozu za Poljskufoto: Reuters

Međutim, ova bivša zvaničnica Ministarstva za unutrašnju bezbjednost čija se porodica doselila iz Rusije, kazala je da je zabrinuta zbog mogućnosti da Putin konačno aktivira "unaprijed pozicionirani malver (štetni softver) u energetskom sektoru, kao način da se uzvrati Sjedinjenim Državama".

Članovi Kongresa su takođe izrazili zabrinutost da bi Putin mogao da aktivira moskovsku mrežu kriminalnih hakera, koji su izvodili ransomver napade koji su zatvorili bolnice, fabrike za preradu mesa i mrežu Kolonial pajplajn koja je prenosila skoro polovinu benzina, dizela i goriva za avione do istočne obale.

"Ako situacija dalje eskalira, mislim da ćemo vidjeti ruske sajber napade na našu kritičnu infrastrukturu", rekao je Majk Galager, republikanac iz Viskonsina, član Obavještajnog odbora Predstavničkog doma koji je bio kopredsjedavajući uticajne komisije za sajber prostor.

Nuklearne prijetnje

Druga mogućnost je da će Putin zaprijetiti da krene na Moldaviju ili Gruziju, koje, kao i Ukrajina, nisu članice NATO-a - a time i teritorije na koje američke i NATO snage ne bi ušle. Moldavije je jedna od stanica državnog sekretara Entonija Blinkena na turneji koja je počela u četvrtak.

Veća zabrinutost se odnosi na potencijalne nuklearne prijetnje. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potpisao je juče izmjene Ustava koje su izglasali građani na referendumu u nedjelju po pitanju nuklearnog oružja. Bjelorusi su se izjasnili da se njima omogući da se na njihovoj teritoriji postavi nuklearno oružje. Američki zvaničnici vjeruju da bi Lukašenko mogao da zatraži od Putina da postavi taktičko oružje u njegovoj zemlji, gdje bi ono bilo bliže evropskim prijestonicama. A Putin je pokazao, dva puta ove nedjelje, da je spreman da podsjeti svijet na moć svog arsenala, navodi "Tajms".

"Tako rade autokrate"

Vjeruje se da je Putinov sljedeći potez dodatno intenziviranje operacija u Ukrajini, koje će gotovo sigurno rezultirati novim civilnim žrtvama i uništenjem.

"Putinu to nije bilo tako jednostavno, i sada nema izbora nego da pojača" kazala je Bet Sanet, bivša visoka američka obavještajna zvaničnica.

"Tako rade autokrate. Ne možete se povući jer ćete djelovati slabo."

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je juče da će rat u Ukrajini izazvati nove žrtve i uništenje narednih dana i pozvao Putina da bezuslovno povuče sve trupe iz Ukrajine, prenio je Rojters.

Blinken
foto: Reuters

On i Blinken su na sastanku u Briselu ohrabrili NATO saveznike i partnere da pošalju Ukrajini opremu kako bi odgovorila na rusku invaziju, saopštio je Stejt department.

Njemački kancelar Olaf Šolc je juče razgovarao sa Putinom putem telefona i tražio da prekine rat. Njegova ministarka spoljnih poslova Analena Berbok je izjavila da Rusija pojačava udare na civile "na najbrutalniji način".

Međutim, NATO saveznici su na sastanku u Briselu odbili zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da uvedu zonu zabrane letjenja.

"Mi nismo strana u ovom sukobu. Imamo odgovornst kao NATO saveznici da spriječimo da ovaj rat eskalira izvan Ukrajine jer bi to bilo još opasnije, razornije i izazvalo bi još veću ljudsku patnju," rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.