"odlaganje bi moglo biti u interesu rusije"

Moskva uslovljava nuklearne pregovore sa Iranom dok Zapad vijeća o zabrani prodaje ruske nafte

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov 5. marta je iznenada najavio da Moskva neće pristati ni na kakav novi sporazum bez pismene garancije SAD da sankcije Rusiji u vezi s Ukrajinom neće ugroziti njeno pravo "na slobodnu i punu trgovinsku, ekonomsku i investicionu saradnju i vojno-tehničku saradnju s Islamskom Republikom"

4942 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Neočekivani zahtjev Moskve u vezi s novim iranskim nuklearnim sporazumom Zapad teško da može da prihvati pošto bi se time otvorila velika rupa u sankcijama Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. S druge strane, odlaganje sporazuma bi moglo da bude u interesu Rusije jer bi se time zadržao pritisak na cijene nafte dok se na Zapadu razmatra zabrana prodaje ruske nafte, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.

Rusija je odložila postizanje sporazuma o novom iranskom nuklearnom sporazumu, dodajući neočekivane zahtjeve u poslednjem trenutku kao odgovor na zapadne sankcije zbog njene invazije na Ukrajinu, ukazuje Tajms.

Očekivalo se da će novi dogovor biti objavljen u narednih nekoliko dana, pošto je jedan od ključnih problema izgladio generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi tokom posjete Teheranu.

Rusija je podržavala nuklearni sporazum Irana i svjetskih sila i ranije je vršila otvoren pritisak na Iran, svog strateškog partnera na Bliskom istoku, da pruži ustupke u pregovorima u Beču.

Međutim, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov 5. marta je iznenada najavio da Moskva neće pristati ni na kakav novi sporazum bez pismene garancije SAD da sankcije Rusiji u vezi s Ukrajinom neće ugroziti njeno pravo "na slobodnu i punu trgovinsku, ekonomsku i investicionu saradnju i vojno-tehničku saradnju s Islamskom Republikom".

Rusija se možda nada da bi mogla da ima korist od zadržavanja dogovora, ocjenjuje Tajms, dodajući da se, s druge strane, Vašington nada da bi novi dogovor smanjio visoke cene nafte na svjetskim tržištima, što bi oštetilo rusku ekonomiju koja je posle sankcija još više zavisna od prodaje nafte i gasa.

Pregovori o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma vode se u Beču otkako je predsjednik SAD Džozef Bajden preuzeo funkciju prošle godine. Iz prvobitnog sporazuma, dogovorenog 2015. između pet stalnih članica Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i Nemačke sa Iranom, bivši američki predsjednik Donald Tramp povukao je SAD tri godine kasnije i uveo oštre ekonomske sankcije Teheranu.

Diplomatski napori za postizanje revidiranog iranskog nuklearnog sporazuma dovedeni su u pitanje neočekivanim zahtjevom Rusije za pismenim garancijama, za koje je gotovo izvjesno da će ih Zapad odbiti, piše Gardijan.

Prihvatanje zahtjeva Moskve da Iran bude izuzet iz sankcija koje su uvedene Rusiji posle njene invazije na Ukrajinu otvorilo bi, kako navodi list, ogromnu rupu u režimu kaznenih mjera.

Bečki pregovori su mjesecima bili oaza diplomatske saradnje Rusije i Zapada dok su mukotrpno radili na kompromisu prihvatljivom i Iranu i SAD, ističe Gardijan i dodaje da je ruski glavni pregovarač u Beču Mihail Uljanov neumorno posredovao u razgovorima, ali da sada postoji rizik da njegov rad pokvari konfrontacija Moskve sa Zapadom oko Ukrajine.

Tajming novog preokreta u dugotrajnoj sagi tokom koje su nuklearni pregovori iznova i iznova bili na ivici propasti, teško da je slučajan pošto se Kremlj brine zbog sve veće prijetnje ključnom prihodu Rusije od nafte posle invazije na Ukrajinu, ističe Politiko.

Nuklearni sporazum bi donio značajne količine iranske nafte na globalna tržišta u narednim mjesecima, što bi moglo da bude problem za ruskog predsjednika Vladimira Putina, budući da bi iranske zalihe pomogle u neutralizaciji poremećaja na tržištu i skoka cijena ako bi Zapad pojačao svoje sankcije Moskvi zbog rata u Ukrajini zabranom prodaje ruske nafte.

Nafta je ključna za ruski budžet, ističe Politiko, objašnjavajući da su zapadne zemlje, iako još nisu direktno uvele sankcije na naftu i gas, rekle da su spremne na to i mnogi trgovci naftom su već počeli da sprovode embargo u praksi.

Prijetnja dodatnim sankcijama zbog Ukrajine već utiče na ruske prihode od nafte, navodi Politiko ukazujući na podatak da je skoro tri četvrtine ruske trgovine naftom zamrznuto posle invazije na Ukrajinu.

"Teško je reći da li je ovo tehnički problem ili politički zaokret", rekao je Ali Vaez, direktor Iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi i dodao da krah iranskog nuklearnog sporazuma nije u srednjoročnom i dugoročnom interesu Rusije, iako bi "kratkoročno mogao da pomogne u održavanju globalnih cijena energije kao sredstva pritiska na Zapad".