Evropska komisija je predložila konture plana koji bi mogao za dvije trećine da smanji zavisnost Evropske unije od ruskog gasa već do kraja ove godine, a znatno prije kraja ove decenije učini je potpuno nezavisnom od ruskih fosilnih goriva, prenosi Hina.
"Moramo postati nezavisni od ruske nafte, uglja i gasa. Jednostavno ne možemo da se oslanjamo na dobavljača koji nam eksplicitno prijeti", izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Lejen.
Evropska unija uvozi 90 odsto svojih potreba za gasom, od toga iz Rusije oko 45 posto. Rusija je i glavni dobavljač sirove nafte, 27 odsto evropskog uvoza je iz Rusije, zatim iz Norveške, Kazahstana i Sjedinjenih Američkih Država po osam odsto iz svake od te tri zemlje.
Evropa se već nekoliko mjeseci suočava sa velikim rastom cijena energenata, najprije zbog povećanja globalne potražnje usljed oporavka od pandemije Kovid-19, a sada je ruska invazija na Ukrajinu dodatno pogoršala problem i unijela nesigurnost u pogledu mogućeg prekida snabdijevanje prije potrebnim energentima.
SAD i dio članica EU traže prekid uvoza energenata iz Rusije kako bi se i na taj način prisilila da okonča rat koji vodi protiv Ukrajine, međutim, dio članica EU kaže da ne mogu u tako kratkom roku da zamijene ruski gas.
Neposredno prije invazije na Ukrajinu, veleprodajne cijene gasa bile su oko 200 odsto veće nego prije godinu, a slično je bilo i sa cijenama električne energije.
Trenutno su skladišta gasa u EU popunjena oko 29 odsto, što je dovoljno do kraja ove sezone grijanja. Međutim, dalji poremećaj u dotoku ruskog gasa mogao bi da pogodi ekonomiju i dovede do zatvaranja fabrika.
"Moramo da djelujemo sada kako bismo ublažili učinak rasta cijena, moramo imati više opcija za dobijanje gasa za sljedeću zimu i ubrzati prelazak na čistu energiju. Što prije pređemo na obnovljive izvore i vodonik, u kombinaciji sa energetskom efikasnošću, to prije ćemo zaista postati nezavisni i ovladati našim energetskim sastavom", kaže Von der Lejen.
Sa ciljem postupnog smanjivanja zavisnosti od ruskih fosilnih goriva, Komisija predlaže plan pod nazivom "REPowerEU", koji treba da pojača otpornost energetskog sastava, diverzifikovati snabdijevanje gasom većim uvozom tečnog prirodnog gasa od drugih dobavljača i pojačati upotrebu biometana i obnovljivog vodonika.
"Već do kraja ove godine "REPowerEU" mogao bi da smanji potražnju EU za iznos od dvije trećine ruskog gasa uvezenog prošle godine", navodi Komisija.
Komisija je najavila da će do kraja ovog mjeseca predstaviti zakonodavni predlog kojim će se propisati da kapaciteti skladišta gasa u EU budu popunjeni najmanje 90 odsto do 1. oktobra svake godine, kako bi se smanjila neizvjesnost oko snabdijevanje prije sezone grijanja. Prema procjenama Komisije, puna implementacija predloga u okviru paketa "Spremni za 55 odsto" smanjila bi godišnju potrošnju gasa za 30 odsto, što je oko 100 milijardi prostornih metara gasa do 2030. godine.
Uvozom gasa od drugih dobavljača i tečnog prirodnog gasa iz zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država i Katara ove godine bi moglo da zamijeni oko 60 milijardi prostornih metara gasa, što je više od trećine godišnjeg uvoza iz Rusije (155 milijardi prostornih metara).
Novi projekti vjetroelektrana i sunčanih elektrana mogli bi ove godine da zamijene 20 milijardi prostornih metara ruskog plina, navodi Komisija.
Jedna od preporuka zemljama članicama jeste da oporezuju ekstra dobit energetskih firmi i dio tako prikupljenih sredstava usmjere za zaštitu potrošača i industrije od visokih cijena električne energije.
Cijena električne energije u EU određuje se prema cijenama najskupljeg energenta, gasa, iako se gas u manjoj mjeri koristi za proizvodnju električne struje, zbog čega su proizvođači struje ostvarivali nevjerovatno velike profite. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi takvim potezom moglo da se prikupi oko 200 milijardi eura ove godine.
Bonus video:
