"Moramo biti spremni da naše politike održimo koordinisanim i agilnim"

Putinov rat primorava EU na potpuno novu finansijsku politiku

"Rat će imati ozbiljne posljedice jer će rasti cijene roba i sirovina, jer će rasti inflacija. Riječ je i o budžetskim politikama koje neke zemlje-članice moraju da usvoje da bi se izborile sa cijenama energenata i izbjegličkom krizom", upozorio je Đentiloni

3743 pregleda 4 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Rat u Ukrajini guši nadu u oporavak poslije pandemije. Evropska centralna banka za ovu godinu računa sa "stagflacijom" - kombinacijom nultog rasta i prekomjerne devalvacije ili inflacije valute. Kako se sa tim nositi?

Skoro tri nedjelje nakon početka ruskog agresorskog rata u Ukrajini, ministri finansija Evropske unije sastali su se u Briselu da razgovaraju o tome kako se nositi sa posljedicama rata i posljedicama oštrih sankcija Rusiji. Rezultat je - opšte čekanje. "Potreban nam je snažan, zajednički odgovor", rekao je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.

Đentiloni je ostavio otvorenim kako bi ovaj snažan odgovor trebalo da izgleda za ekonomiju i fiskalnu politiku eurozone. Jedino što je jasno jeste da se EU u narednoj godini neće vraćati na umjerenu politiku duga i pravila Pakta za stabilnost i rasta, kako je to bilo planirano. Pravila za novi i ukupni dug su već suspendovana zbog pandemije korone. Komesar Đentiloni je naveo da su dugovi zemalja sa zajedničkom valutom euro već skoro 100 odsto ekonomske proizvodnje. A to je istorijski maksimum, ne uzimajući u obzir posljedice rata.

Mnogo neizvesnosti

Šef Eurogrupe, irski ministar finansija Paskal Donoho, očekuje da će se cijena rata osjetiti širom Evrope. Naravno da se to ne može porediti sa ljudskim stradanjima u Ukrajini. "Mi smo zapravo veoma snažni započeli ovu novu krizu", kaže on, ističući da je privredni rast nakon pandemije ponovo porastao, uz podršku fonda EU za oporavak. To je onda trebalo da se iskoristi da se izađe iz nagomilanog duga. Ali, ništa od toga. Jer, zbog ruskog agresorskog rata ta računica više ne funkcioniše.

"Rat će imati ozbiljne posljedice jer će rasti cijene roba i sirovina, jer će rasti inflacija. Riječ je i o budžetskim politikama koje neke zemlje-članice moraju da usvoje da bi se izborile sa cijenama energenata i izbjegličkom krizom", upozorio je Đentiloni. "Moramo biti spremni u ovim neizvjesnim vremenima da naše politike održimo koordinisanim i agilnim, što znači da se moramo stalno prilagođavati".

Prognoze nemoguće, možda tek u maju

Trenutno niko ne može da pravi ozbiljne prognoze ekonomskog razvoja za ovu godinu. To u velikoj mjeri zavisi od trajanja rata, rekao je Đentiloni. Njemački ministar finansija Kristijan Lindner bio je oprezan optimista i vjeruje da je rast i dalje moguć. Međutim, Evropska centralna banka (ECB) u svojoj analizi za ovu godinu računa sa stagflacijom, odnosno kombinacijom nultog rasta i prekomjerne devalvacije ili inflacije valute. Đentiloni je najavio da Evropska komisija neće moći da iznese pouzdanu prognozu do maja.

Neke zemlje EU žele da se suprotstave socijalnim posljedicama eksplodirajućih cijena gasa, nafte i električne energije smanjenjem poreza ili popustima na benzinskoj pumpi, kao što Francuska i Njemačka sada očigledno planiraju da urade. "Obje zemlje su mišljenja da moramo da organizujemo brzu, ciljanu, privremenu podršku privredi i stanovništvu. Radi se o ublažavanju negativnih efekata", rekao je ministar finansija Lindner. On je istakao "kratkoročno", jer su popusti na benzin i subvencije za grijanje skupi za državnu kasu. Prema ekspertima u EU, država ne može dugoročno da subvencioniše troškove energije.

Cijene energenata, koje su već ekspresno porasle prije izbijanja rata, trenutno su zasnovane na očekivanjima tržišta da bi stvari mogle da se pogoršaju. Još uvijek nema stvarne, fizičke nestašice nafte ili gasa na svjetskim tržištima jer Rusija nastavlja da isporučuje, a najveći kupac, odnosno EU, neće uvesti embargo na isporuke iz Rusije. To je ponovo potvrđeno na posljednjem samitu EU u Versaju prošle nedjelje.

Nove "ideje", ali bez fonda za posljedice rata

Ministri finansija EU sada razmatraju kako bi se restrukturiralo formiranje cijene energije i struje. Povezivanje cijena struje sa cijenama gasa, na primjer, sada mnogima izgleda zastarjelo. Italija i Francuska vode kampanju za osnivanje novog fonda EU za posljedice rata, koji bi trebalo da funkcioniše na sličan način kao i fond za oporavak nakon korona krize. Po prvi put u istoriji EU, ovaj fond za oporavak finansiran je zajedničkim dugom i obuhvata do 750 milijardi eura.

Međutim, Njemačka, Holandija, Austrija i drugi odbijaju novi fond koji se finansira dugom. Prije svega treba uložiti novac koji se nalazi u fondu Korona i u redovnom budžetu EU, navodi njemačko Ministarstvo finansija. Na prošlonedjeljnom samitu u Versaju, većina zemalja EU odbacila je italijansko-francusku inicijativu. Odlučeno je samo da se razvije novi "investicioni model" za zaštitu klime i izdatke za odbranu.

Prema riječima šefa Eurogrupe Donohoa, razgovaraće se o novim "idejama" za finansiranje ratnih i odbrambenih troškova. Samo jedna stvar je danas jasna, rekao je ekonomski komesar EU Đentiloni: "Neće biti povratka normalnim pravilima".

EU mora komplet da se reorganizuje

Žan Pizani-Feri, ekonomista briselskog ekonomskog istraživačkog centra Brojgel, u jednoj analizi pravi sljedeću kalkulaciju: Države EU bi samo ove godine morale da potroše 50 milijardi eura kako bi ublažile šok cijena energije, sirovina i hrane. Uz to, treba dodati 75 milijardi eura za troškove odvajanja od ruskih snabdijevanja energentima. Još 30 milijardi - za pomoć izbjeglicama i humanitaru pomoć. Za povećanu potrošnju za odbranu on računa najmanje dodatnih 20 milijardi eura.

Evropska unija mora da se oprosti od nade u oporavak poslije pandemije korone, kaže Žan Pizani-Feri. "Dugoročno gledano, EU mora da reorganizuje cjelokupan politički sistem, budžetsku politiku, makroekonomske ciljeve, tržišne regulative i podjelu zadataka između EU i država-članica".