Dok Vladimir Putin posmatra svijet iza crvenih zidova Kremlja, neprikosnoveni lider Rusije u zadnjih 22 godine, suočen je sa zagonetkom: kako da pobijedi u ratu u Ukrajini za koji Zapad već tvrdi da ga je izgubio.
Tri nedjelje od početka invazije, Rusija se suočava sa žestokim otporom ukrajinskih snaga koje naoružava Zapad. Moskva tek treba da ostvari proklamovane ciljeve, a njena sankcionisana ekonomija suočava se sa najvećom krizom od pada Sovjetskog Saveza 1991.
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestili su da je moguć napredak u pregovorima uprkos nastavku krvoprolića i strahovima pojedinih zapadnih lidera da se Kremlj poigrava sa Kijevom.
Očekuje se da Putin uskoro odluči hoće li nastaviti sa ratom u kojem su stradale hiljade ljudi a nekoliko miliona je izbjeglo, ili će pokušati da postigne neku vrstu mira koji bi mu omogućio da proglasi pobjedu.
”Postoji mala šansa za mirno rješenje”, kazao je za Rojters jedan visokopozicionirani ruski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti situacije. “Nešto će biti odlučeno u narednih tri do sedam dana”.
Drugi visoki ruski zvaničnik je kazao da će predsjednik razmotriti mirno rješenje pod ruskim uslovima i da postoji mogućnost za neku vrstu dogovora. To ukazuje da u Kremlju postoji uvjerenje da Rusija može ostvariti veliki dio svojih ciljeva bez prolongiranog rata u Ukrajini.
Jedan ruski vojni izvor je kazao za Rojters da su se zadnjih dana naređenja promijenila.
”Sve je na pauzi” kazao je izvor, koji je takođe želio da ostane anoniman. “Očigledno je da su naše trupe promijenile taktiku. Aktivno napredovanje je zaustavljeno”.
Da je dogovor moguć, pokazuje i Lavrovljeva izjava da ima “nade za postizanje kompromisa”, dok je Zelenski kazao da pregovori “zvuče realistično”.
Mirovni plan u 15 tačaka
”Fajnenšl tajms” je, pozivajući se na tri izvora uključena u pregovore, objavio da je postignut značajan napredak za mirovni plan od 15 tačaka koji uključuje prekid vatre i rusko povlačenje ukoliko Ukrajina proglasi neutralnost i prihvati ograničenja koja bi bila nematnuta njenim oružanim snagama.
Mihailo Podoljak, visoki savjetnik Zelenskog, izjavio je za “Fajnenšl tajms” da bi bilo kakav mirovni sporazum podrazumijevao da “trupe Ruske Federacije u svakom slučaju napuste teritoriju Ukrajine” osvojenu od početka invazije 24. februara - tj. južne oblasti duž Azovskog i Crnog mora, kao i teritoriju istočno i sjeverno od Kijeva.
Ukrajina bi zadržala svoje oružane snage, ali bi bila obavezna da ostane izvan vojnih saveza poput NATO-a i da ne nudi svoju teritoriju za strane vojne baze.
Podoljak je dodao da je “na pregovaračkom stolu” model pravno obavezujućih bezbjednosnih garancija koje bi Ukrajini ponudile zaštitu grupe saveznika u slučaju budućeg napada.
Dvije osobe uključene u pregovore kazale su za “FT” da navodni sporazum takođe uključuje odredbe o uvođenju prava na upotrebu ruskog jezika Ukrajini, gdje se on uveliko koristi iako je ukrajinski jedini zvanični jezik.
Podoljak je rekao da se o “humanitarnim pitanjima, uključujući pitanja jezika, razgovara jedino kroz prizmu ekskluzivnih interesa Ukrajine”.
Najveći kamen spoticanja i dalje je zahtjev Rusije da Ukrajina prizna aneksiju Krima i nezavisnost dviju separatističkih državica u istočnoj pograničnoj oblasti Donbas.
Ukrajina je do sada odbijala, ali je voljna da razdvoji to pitanje, rekao je Podoljak.
”Sporne i teritorije sukoba su odvojen slučaj. Zasada razgovaramo o garantovanom povlačenju sa teritorija koje su okupirane od početka vojne operacije 24. februara”, rekao je.
Koliku cijenu je Ukrajina spremna da plati za mir
Sa druge strane, Rojters ističe da bi obrisi kompromisa iz ruske perspektive morali da uključuju značajan gubitak teritorije za Ukrajinu, moguće od ukupno 120 000 kvadratnih kilometara.
To bi uključivalo Krim, dvije proruske pobunjeničke oblasti na istoku Ukrajine i vjerovatno i druge djelove teritorije koja je sada pod kontrolom ruskih trupa, prvenstveno one koja povezuje Rusiju sa Krimom na jugoistočnom obodu i možda dalje na zapadu, što bi prilično ograničilo pristup Kijeva Crnom moru.
Nejasno je koliko je teritorije, i da li uopšte, Kijev spreman da preda da bi platio cijenu za mir. Takođe je nejasno šta bi se dogodilo sa ljudima koji žive u tim pogođenim oblastima. Većina vjerovatno ne bi željela da postanu ruski državljani, naročito ne nakon tako razornog rata.
Makar javno, Zelenski i njegovi ministri tvrde da nikada ne bi prihvatili rusku aneksiju bilo koje ukrajinske teritorije.
Vladimir Medinski, glavni ruski pregovarač, kazao je juče za rusku televiziju: “Rusija nudi austrijsku ili švedsku verziju neutralne, demilitarizovane države, ali istovremeno države sa svojom vojskom i mornaricom”.
Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu, čija država nastoji da posreduje u sukobu, nakon sastanka sa Lavrovom, takođe je izrazio nadu da bi pregovori mogli uroditi plodom.
”Neću da ulazim u detalje u ime dviju država, ali znam da ima približavanja stavova”, rekao je Čavušoglu.
”Putin je ljut i frustriran”
Britanski ministar odbrane Ben Volas izrazio je sumnju povodom posvećenosti Rusije diplomatiji. “U ovom sukobu, ovom ratu, aktivna je ogromna informaciona kampanja i kada je u pitanju Rusija, procjena se mora donositi na osnovu njene akcije a ne na osnovu brojnih riječi”.
Sjedinjene Države su takođe pesimistične po pitanju mogućnosti brzog okončanja konflikta.
Američki obavještajni šefovi su 8. marta kazali da će Putin intenzivirati napad na Ukrajinu uprkos žestokim ljudskim stradanjima, uključujući ruske vojnik, i devastirajućoj cijeni sankcija koje su odsjekle Rusiju od velikog dijela globalne ekonomije.
”Putin je sada ljut i frustriran”, kazao je pred obavještajnim odborom Predstavničkog doma Vilijem Berns, direktor Centralne obavještajne agencije koji govori ruski jezik i služio je kao ambasador SAD u Moskvi. “On će vjerovatno udvostručiti napore i pokušati da uništi ukrajinsku vojsku bez obzira na civilne žrtve”.
Odluka koja će odrediti pravac evropske istorije
Putin juče nije dao nikakav znak da je spreman na kompromis i obećao je da će Moskva ostvariti sve vojne ciljeve u Ukrajini. “Nikad nećemo dozvoliti Ukrajini da postane uporište agresivnih akcija protiv naše zemlje”, poručio je ruski predsjednik.
Rojters ističe da bi pokušaji da zauzme Kijev i druge velike gradove uvukli ruske snage u krvavo urbano ratovanje protiv stanovništva koje na njih gleda kao na okupacionu silu.
Napredovanje duboko u teritoriju zapadne Ukrajine bi opteretilo rusku logistiku, a za ostvarivanje većine Putinovih ciljeva nije potrebna kontrola nad cijelom ukrajinskom teritorijom.
Kada je počeo invaziju 24. februara, Putin je kao ključne ciljeve naveo zaustavljanje širenja NATO-a na istok i okončanje onoga što je nazvao “genocidom” nad rusofonim stanovništvom od strane “nacionalista i neonacista” u Ukrajini od kako je Moskva pripojila Krim 2014.
Putinova predstojeća odluka će oblikovati pravac evropske istorije i odlučiti koliko će još krvoprolića pretrpjeti 44 miliona Ukrajinaca, ocjenjuje Rojters. Dodaje da bi ona takođe mogla odrediti koliko će još bivši KGB špijun biti ruski predsjednik.
Bonus video:
