Ukupno 3.343 ljudi evakuisano je iz ukrajinskih gradova kroz humanitarne koridore u četvrtak, rekao je visoki zvaničnik, manje od 4.554 koji su uspjeli da pobjegnu prethodnog dana, javlja Rojters.
Zamjenica premijera Irina Vereščuk rekla je u onlajn objavi da je 2.717 ljudi napustilo opkoljeni grad Mariupolj. Ona je optužila Ruse da su u poslednja tri dana blokirali konvoje humanitarne pomoći u gradu.
Vođa jedne od dvije proruske separatističke republike na istoku Ukrajine Denis Pušilin objavio je danas da je stigao u Mariupolj, grad koji nedeljama ruska vojska drži pod opsadom, da bi nadgledao distribuciju humanitarne pomoći civilima.
Povezani članci
Predsjednik SAD Džo Bajden rekao je da podržava isključenje Rusije iz G20, grupe razvijenih zemalja i zemalja u brzom razvoju, ali je priznao da ta odluka zavisi od članova tog međunarodnog tijela.
"Pokrenuo sam danas to pitanje ali odluka zavisi od G20. I ako se Indonezija (aktuelna predsjedavajuća G20) i druge zemlje ne slažu onda bi trebalo da tražimo da Ukrajina može da prisustvuje sastancima G20, grupe 20 velikih svjetskih privreda", kazao je Bajden.
Članice G7 saopštile da neće "štedjeti napore" da osiguraju da ruski predsjednik Vladimir Putin "položi račune" zbog invazije Ukrajine, upozoravajući takođe i da neće oklijevati da uvedu nove sankcije.
Povezani članci
Ruski predsjednik Vladimir Putin računao je na podjelu NATO pokretanjem invazije na Ukrajinu ali atlantska Alijansa "nikad nije bila jedinstvenija nego što je danas", izjavio je predsjednik SAD Džo Bajden u Briselu, prenosi Beta.
Putin "nije mislio da možemo da zadržimo ovakvo jedinstvo. NATO nikad, nikad nije bio jedinstveniji nego što je danas. Putin je dobio upravo obrnuto od onoga što je htio napadom na Ukrajinu", rekao je danas Bajden posle samita NATO i G7 u Briselu kojima je prisustvovao.
On je obećao "odgovor" Alijanse ako Rusija upotrebi hemijsko oružje u ratu u Ukrajini.
"Odgovorićemno ako se tome pribjegne. Priroda odgovora će zavisiti od prirode upotrebe", rekao je Bajden.
Američki predsjednik je izrazio nadu da Kina neće pomoći Rusiji da amortizuje uticaj zapadnih sankcija, ocjenjujući da je ekonomska budućnost Kine više vezana za Zapad nego za njenog ruskog susjeda.
"Mislim da Kina razumije da njena ekonomska budućnost zavisi znatno više od njenih odlosa sa Zapadom nego sa Rusijom. I nadam se da se neće angažovati" da pomogne Moskvi da ublaži sankcije uvedene posle invazije Ukrajine", rekao je Bajden na margini više samita kojima prisustvuje u Briselu.
Rusija i Ukrajina razmijenile su zarobljenike, potvrdili su u četvrtak Kijev i Moskva, što je, kako je Ukrajina rekla, prva razmjena vojnika otkako je Moskva prije mjesec dana naredila ulazak vojske u Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Slijedeći naredbu predsjednika Volodimira Zelenskog, dogodila se prva puna razmjena ratnih zarobljenika", napisala je ukrajinska potpredsjednica vlade Irina Vereščuk na Facebooku.
"U zamjenu za deset zarobljenih okupatora spasili smo deset naših vojnika", rekla je, misleći na ruske i ukrajinske vojnike.
Vereščuk je takođe rekla da je 11 ruskih civilnih pomoraca spašenih u blizini crnomorskog lučkog grada Odese razmijenjeno za 19 ukrajinskih civilnih članova posade broda koje je držala Moskva.
"Potvrđujem informaciju o razmjeni deset ruskih vojnika zatočenih na ukrajinskom teritoriju za deset ukrajinskih vojnika. Takođe je došlo do razmjene ruskih civilnih mornara za ukrajinske civilne mornare", rekla je ruska pravobraniteljica za ljudska prava Tatiana Moskalkova.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je ranije ove sedmice da je Moskva dovršila dvije razmjene zarobljenika otkako je započela invaziju na Ukrajinu krajem prošlog mjeseca.
Moskalkova je rekla da je devet ruskih zarobljenika razmijenjeno za gradonačelnika Melitopola, grada na jugoistoku Ukrajine koji je zauzela ruska vojska.
Rusija ne može da ucjenjuje Evropu svojim energetskim resursima i neće joj biti dozvoljeno da zaobiđe sankcije tražeći rublje za svoje isporuke nafte i gasa, izjavila je u četvrtak predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, prenosi Rojters.
"Ovo bi bila jednostrana odluka i jasno kršenje ugovora“, rekla je Fon der Lajen o zahtjevu Rusije da se plati u rubljama.
"To bi bio pokušaj da se zaobiđu sankcije. Nećemo dozvoliti da se zaobiđu naše sankcije. Prošlo je vrijeme kada je energija mogla da se koristi za ucjene", rekla je ona.
Putin je rekao da će "neprijatelji" plaćati plin u rubljama: Da li je to moguće?
Povezani članci
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je u obraćanju nakon NATO samita kako je Rusija sve izolovanija na svjetskoj pozornici, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Rekao je da je od vitalnog značaja izbjeći eskalaciju sukoba i zato je NATO donio odluku da podrži Ukrajinu, a da sama ne vodi rat protiv Rusije.
NATO takođe preispituje svoje strateško pozicioniranje kao rezultat rata, rekao je Makron.
Dodao je i da su zapadne sile spremne pojačati sankcije Rusije ako bude potrebno.
"Ove sankcije imaju uticaj i opipljive su i moramo ih nastaviti zbog njihovog učinka odvraćanja", rekao je Makron.
Ukrajina je saopštila da je uništila Orsk veliki ruski brod za podršku iskrcavanju koji je bio u ruskoj okupiranoj luci Berdjansk na Azovskom moru, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Videosnimak, za kojeg je Rojters uspio potvrditi da je snimljen iz unutrašnjosti Berdjanska, pokazuje dim koji se diže od požara na doku i bljesak eksplozije.
Dva plovila, od kojih djeluje da je jedno oštećeno, viđena su na snimku kako isplovljavaju iz doka dok je treći brod gorio.
Rusija je u ponedjeljak saopštila da je brod pristao u Berdjansku, 70 km jugozapadno od opkoljenog lučkog grada Mariupolja.
"Da, uništen je", rekla je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Maljar.
Brod je imao kapacitet da nosi 45 oklopnih transportera i 400 ljudi, rekla je.
U sklopu onoga što Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom" pokrenutom prije mjesec dana, ruske snage zauzele su veći dio ukrajinske obale duž Azovskog mora osim Mariupolja, koji se odbio predati.
Ukrajina je saopštila da je uništila Orsk veliki ruski brod za podršku iskrcavanju koji je bio u ruskoj okupiranoj luci Berdjansk na Azovskom moru.
Videosnimak, za kojeg je Reuters uspio potvrditi da je snimljen iz unutrašnjosti Berdjanska, pokazuje dim koji se diže od požara na doku i bljesak eksplozije.
Dva plovila, od kojih djeluje da je jedno oštećeno, viđena su na snimci kako isplovljavaju iz doka dok je treći brod gorio.
Rusija je u ponedjeljak saopštila da je brod pristao u Berdjansku, 70 km jugozapadno od opkoljenog lučkog grada Mariupolja.
"Da, uništen je", rekla je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maljar.
Brod je imao kapacitet da nosi 45 oklopnih transportera i 400 ljudi, rekla je.
U sklopu onoga što Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom" pokrenutom prije mjesec dana, ruske snage zauzele su veći dio ukrajinske obale duž Azovskog mora osim Mariupolja, koji se odbio predati.
Generalna skupština (GS) Ujedinjenih nacija (UN), koja okuplja 193 zemlje, usvojila je danas ubjedljivom većinom od 140 glasova novu rezoluciju koja "zahtijeva" od Rusije da "odmah" prekine rat u Ukrajini.
U rezoluciji se krivi Rusija za humanitarnu krizu u Ukrajini i poziva da se odmah uvede prekid vatre i zaštite milioni civila i njihovih domova, škola i bolnica kritičnih za njihovo preživljavanje, prenosi agencija AP.
Na glasanju u Generalnoj skupštini koja zasijeda od juče u sjedištu UN u Njujorku 140 zemalja je glasalo za, 38 je bilo uzdržano i pet je glasalo protiv, prenosi Frans pres.
U tekstu se izražava žaljenje zbog "teških humanitarnih posljedica" ruske agresije koja je, kako se navodi, razmjera neviđenih u Evropi decenijama.
Izražava se žaljenje zbog ruskog granatiranja, vazdušnih napada i "opsade" gusto naseljenih gradova, uključujući južnog grada Mariupolja i traži nesmetan pristup humanitarnoj pomoći.
Za ovu rezoluciju glasao je gotovo isti broj zemalja kao i na glasanju 2. marta, koje je okarakterisano kao "istorijsko" u Generalnoj skupštini, kada je 141 zemlja odobrila prvu neobavezujuću rezoluciju u kojoj se traži da Rusija odmah prestane da pribjegava silli protiv Ukrajine. Pet zemalja, među kojima i Rusija bile su protiv, a 35 je bilo uzdržano.
Rusija je današnju rezoluciju Generalne skupštine osudila kao "anti rusku" i optužila one koji je podržavaju da nisu stvarno zabrinuti za humanitarnu situaciju na terenu, već da žele da politizuju pomoć.
U Savjetu bezbjednosti UN juče nije prošla ruska rezolucija o rastućim humanitarnim potrebama Ukrajine ali u kojoj nije pominjana ruska invazija.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da su zapadne sile spremne da pojačaju sankcije Rusiji ako bude potrebno dok nastavljaju da pokušavaju da izoluju Moskvu zbog njenog rata u Ukrajini i prisile na prekid vatre, prenosi Rojters
"Ove sankcije imaju uticaj i opipljive su i moramo da ih nastavimo radi njihovog odvraćajućeg efekta", rekao je on na konferenciji za novinare nakon samita lidera NATO i G7.
CNN: Rijedak uvid u sastanak Amerikanaca sa ruskim generalom u Moskvi
Povezani članci
Povezani članci
Švajcarska je zamrzla rusku imovinu u vrijednosti od 5,75 milijardi švajcarskih franaka (5,62 milijarde eura) od početka njene invazije Ukrajine, rekao je danas visoki zvaničnik ministarstva ekonomije.
Taj iznos obuhvata vrijednosti nekretnina u turističkim oblastima Švajcarske, rekao je u razgovoru sa novinarima ambasador Ervin Bolinger, koji je u državnom sekretarijatu privrede.
Iznos će vjerovatno još rasti kako budu stizale informacije ministarstvu ekonomije, rekao je on.
Švajcarska se 28. februara uskladila sa sankcijama Evropske unije uprkos njenoj tradicionalnoj neutralnosti. Banke od tada imaju obavezu da označe ministarstvu ekonomije osobe, firme ili entitete koji su na meti sankcija.
Sredstva su blokirana ali nisu konfiskovana, zamrznuta imovina ostaje vlasništvo date osobe dok nema nikakvog pravnog osnova za njeno konfiskovanje u Švajcarskoj, rekao je Bolinger, prenosi švajcarska agencija ATS.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da alijansa pojačava odbranu od hemijskog i nuklearnog oružja zbog zabrinutosti da bi Rusija mogla da upotrebi takvo oružje u Ukrajini.
Stoltenberg je rekao da su se lideri NATO na današnjem samitu u Briselu dogovorili da Ukrajini pošalju opremu za odbranu od napada hemijskim oružjem.
"Ovo bi moglo uključivati opremu za otkrivanje, zaštitu i medicinsku podršku, kao i obuku za dekontaminaciju i upravljanje krizama", rekao je on.
Države članice NATO su zabrinute da je pokušaj Rusije da ih lažno optuži da rade na hemijskom ili biološkom oružju u Ukrajini dio taktike Moskve da stvori izgovor za upotrebu takvog oružja.
Lideri NATO-a su danas odlučili da produže mandat generalnog sekretara alijanse Jensa Stoltenberga za godinu dana zbog bezbjednosne krize podstaknute ruskom invazijom na Ukrajinu.
Povezani članci
Rusija pravi aranžmane za prisilno premještanje hiljada civila u Rusiju iz opkoljene luke Mariupolj, saopštilo je danas ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova.
U saopštenju se navodi da su ruske snage odvele 6.000 stanovnika Mariupolja u ruske "filtracione logore" za razvrstavanje sa ciljem da ih iskoristi kao taoce i izvrši veći politički pritisak na Ukrajinu.
Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je zabrinutost za 15.000 ljudi iz okruga Mariupolj pod ruskom kontrolom i saopštilo da im ruske trupe oduzimaju lična dokumenta i insistiraju da otputuju u Rusiju.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da ukoliko u Ukrajinu "dođu mirovnjaci NATO", postoji opasnost od trećeg svjetskog rata, a da u tom slučaju Bjelorusija neće ostati po strani.
"Vi vidite da su ti Poljaci poludjeli, oni već predlažu, pozvali su tog (predsjednika SAD Džozefa Bajdena) preko okeana, i sad mu pune glavu da se stvore mirovne snage od 100.000 ljudi i da ih preko Lavova uvedu u Ukrajinu. Vi razumijete da je to treći svjetski rat. I vi šta mislite, da će Bjelorusija ostati po strani i tako prefinjena?", rekao je Lukašenko, prenosi agencija Belta.
Poljska je pozvala da se u Ukrajinu uvedu mirovne snage NATO, o čemu je 16. marta govorio premijer Jaroslav Kačinjski.
Ukrajini je potrebna vojna pomoć bez ograničenja jer Rusija u napadu koristi cijeli svoj arsenal, rekao je u video obraćanju na današnjem samitu NATO-a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Beta.
Zelenski je pozvao NATO da Ukrajini obezbijedi jedan odsto svih njenih aviona i jedan odsto svih njenih tenkova kako bi Ukrajini i sebi "obezbijedio 100 odsto sigurnosti."
On je rekao da su mu takođe "prijeko potrebni raketni sistemi, protivbrodsko oružje i sistemi protivvazdušne odbrane" i pitao lidere da li je moguće opstati u ratu protiv Rusije bez navedene opreme.
Zelenski je rekao da je Rusija jutros upotrebila fosforne bombe u napadima u kome su stradali i odrasli i djeca, podsjetivši da je hiljade Ukrajinaca umrlo u poslednjih mjesec dana a 10 miliona ljudi napustilo svoje domove.
"Osjećam se kao da smo u sivoj zoni, između Zapada i Rusije, branimo naše zajedničke vrednosti. Ovo je najstrašnija stvar tokom rata, nemati jasne odgovore na zahtjeve za pomoć", rekao je on.
Zelenski nije ponovio svoj zahtjev za uspostavljanjem zone zabrane letova niti zatražio da se Ukrajina pridruži NATO-u.
Bonus video:
