Prva se toga sjetila Tekla Vaker, ministarka za zaštitu životne sredine Baden-Virtemberga.
"Zašto ne uvedemo ograničenja brzine ili ’nedjelju bez automobila’, kao što je to bilo sedamdesetih? Tada se ta mjera pokazala kao efikasna i pomogla je da se smanji potrošnja goriva“, rekla je pokrajinska ministarka iz redova Zelenih za njemačku novinsku agenciju dpa.
Palicu je zatim preuzela Nina Šir, predstavnica vladajuće Socijaldemokratske partije (SPD) zadužena za energetiku i zaštitu klime.
"Nedjelje bez automobila nam u prošlosti nisu naškodile, a danas bi mogle da nam pomognu ako dođe do nestašice goriva", rekla je Šir za list "Velt“, dodajući da je "to ono što ljudi mogu sami da urade kako bi smanjili priliv novca u Putinov ratni budžet".
Konačno, ovog vikenda se oglasila i kopredsjednica Zelenih Rikarda Lang rekavši:
"Potrebno nam je privremeno ograničenje brzine na auto-putevima, na primjer na devet mjeseci – dakle do kraja godine, odnosno do trenutka kada želimo da postanemo nezavisni od ruske nafte."
U državi koja ima proizvođače automobila kao što su Mercedes, Folksvagen ili Opel, taj predlog nije mogao da prođe nezapaženo. Nakon izjave Rikarde Lang za riječ su se javili Liberali (FDP), koalicioni partneri Zelenih na saveznom nivou:
"Nevjerovatno je kako neki koriste rat u Ukrajini da sprovedu svoje sopstvene simbolične teme", rekao je generalni sekretar FDP Bijan Djir Saraj i zaključio:
"Sada je definitivno pogrešno vrijeme za partijsku ideologiju."
Sjećanja na sedamdesete
Opšte ograničenje brzine i "nedjelju bez automobila" prvi je put uvela vladajuća koalicija Socijaldemokrata i Liberala (FDP) pod Vilijem Brantom 1973. godine, u pokušaju da se izbori s posljedicama naftne krize nakon Jomkipurskor rata na Bliskom istoku. Prva takva akcija organizovana je 25. novembra 1973, a zatim su uslijedile još tri "nedjelje bez automobila". Oni koji bi prekršili zabranu kažnjavani su sa 500 maraka. Istovremeno, na auto-putevima je ograničena brzina do 100 kilometara na sat, a na brzim saobraćajnicama 80. Ta pravila su ostala na snazi čitavih šest mjeseci.
Već prva "nedjelja bez automobila“ donijela je u Njemačkoj slike kao iz filmova: hiljade pješaka i biciklista slilo se na auto-puteve, policija je pješice lovila prekršioce zakona, a čak su i skočile cijene konja, kako su prenijeli tadašnji mediji. Nisu izostale ni smiješne scene: Neki su se sjetili da upregnu konje da vuku automobile, a Bavarski radio je izvještavao o vozačima koji su živjeli blizu Austrije i koji su gurali svoje automobile do granice, da bi tamo sjeli za volan i vozili se.
Smanjenje potrošnje do deset odsto
Da li bi te mjere mogle i danas da funkcionišu? Analitičari sa kojima je razgovarao Prvi program nemačkog javnog servisa ARD procjenjuju da bi zabrana vožnje automobilom nedjeljom, u kombinaciji sa uvođenjem opšteg ograničenja brzine, smanjila potrošnju goriva do deset odsto. Pitanje je, međutim, koliko takva mjera može biti prihvatljiva danas, kada sve više ljudi zbog pandemije koristi automobil kako bi izbjegli gužve u javnom prevozu.
"Mislim da bi bilo teško sprovesti taj predlog, jer mnogi ljudi danas rade i nedjeljom", rekao je za radio SWR Amadeus Bah, istraživač sa Univerziteta u Manhajmu. Bolje bi bilo, kaže, kada bi nadležni dali različite podsticaje, na primjer za korišćenje javnog prevoza.
Inače, posljednjih godina gotovo sve evropske prijestonice su simbolično odredile najmanje jedan "Dan bez automobila" godišnje, dajući pješacima i biciklistima priliku da uživaju u centru grada.
Različita mišljenja imaju i ekolozi. Organizacija "Grinpis", na primer, predlaže dvije "nedjelje bez automobila" svakog mjeseca u Njemačkoj, dok Jirgen Reš, iz ekološke organizacije "Njemačka ekološka pomoć" (DUH), smatra da je to "samo simbolika", a da su u stvari "potrebna trajnija rješenja za smanjenje potrošnje fosilnih goriva".
Ipak, u razgovoru za list "Rajniše post", on je ocijenio da bi ograničenje brzine imalo smisla, jer bi se, smatra, svake godine "uštedjelo 3,7 milijardi litara benzina i 9,2 miliona tona emisije ugljen-dioksida".
Bonus video:
