Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden pozvao je u ponedjeljak na krivično gonjenje ruskog predsjednika Vladimira Putina za ratne zločine.
"On je ratni zločinac," rekao je Bajden o Putinu. Ova optužba je uslijedila nakon izvještaja o masovnim grobnicama i tijelima vezanih civila koji su upucani iz neposredne blizine u Buči, sjeveroistično od Kijeva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je juče u obraćanju Savjetu bezbjednosti rekao da Rusija mora odgovarati i optužio njene trupe za "najstrašnije ratne zločine" od Drugog svjetskog rata.
Otkad je napala Ukrajinu krajem februara, Rusija je navodno bombardovla jedno porodilište i pozorište puno civila.
"Određeni broj država - Estonija, Francuska, Njemačka, Letonija, Litvanija, Norveška, Poljska, Slovačka, Španija, Švedska i Ukrajina - već su otvorile istrage o navodnim zločinima koji su dešavaju u Ukrajini," rekao je Tom Danenbaum, asistent profesora međunarodnog prava na Univerzitetu Tafts u Masačusetsu.
"Bilo koja država u svijetu može da krivično goni za ratne zločine ako usvoji neophodne zakone," rekao je Danenbaum.
On je objasnio specifične ratne zločine povezane sa napadima na bolnice ili medicinske jedinice. Takođe je zabranjeno napadati "civilne objekte".
"I još nešto što bih rekao o Putinu je da je zločin agresije - u ovom slučaju odluka da se napadne Ukrajina - je zločin rukovodstva. I tu je pitanje dokaza jednostavnije jer je jasno da je Putin donio odluku da napadne, zajedno sa klikom lidera u samom vrhu."
Tužilac bi mogao predočiti dokaze da je Putin ili drugi državni lider počinio ratni zločin tako što je direktno naredio nezakoniti napad ili da je znao da se vrše zločini a nije ih spriječio.
Eksperti kažu da je prerano reći da li su napadi u Buči dirigovani s najviših nivoa ruske vlade, ali ako se slični zločini počine dugdje u Ukrajini, to bi moglo ukazati na politiku ili usmjeravanje od najviših zvaničnika.
Izazov u vezi sa Putinom je to što on ima imunitet od krivičnog gonjenja pred sudovima bilo koje druge države sve dok je predsjednik. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe se može pozvati na tu zaštitu.
Lavrov je juče optužio Zapad da pokušava da podrije pregovore između Rusije i Ukrajine potpaljivanjem "histerije" oko Buče.
Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC), Karim Kan, rekao je 28. februara da je otvorio istragu za ratne zločine nakon invazije. ICC će izdati naloge za hapšenje ako tužioci predoče "razumnu osnovu" da vjeruju da su zločini počinjeni.
Međutim, ni Rusija ni Ukrajina nisu članice ICC, Moskva ne priznaje taj tribunal i gotovo je sigurno da bi odbila da sarađuje.
Mogao bi biti osnovan odvojeni tribunal poput onog za procesuiranje ratnih zločina počinjenih tokom ratova na Balkanu početkom 1990-ih i genocida u Ruandi 1994.
Bilo kakvo suđenje bi bilo se odlagalo dok optuženi ne bude uhapšen jer ICC ne može suditi nekome u odsustvu ili ako nije fizički u pritvoru. ICC ipak može istraživati i izdavati naloge za hapšenje.
"Sama činjenica o javnoj optužnici može dovesti do stigmatizacije optuženog i stvoriti pritisak koji, vremenom, može dovesti do hapšenja," rekao je Džejms Goldston, direktor pravne inicijative Otvorenog društva.
Osim ICC-a, mogao bi biti osnovan odvojeni tribunal poput onog za procesuiranje ratnih zločina počinjenih tokom ratova na Balkanu početkom 1990-ih i genocida u Ruandi 1994.
Pravni eksperti kažu da bi optužnice mogle biti podignute za tri do šest mjeseci, ali da bi suđenje moglo trajati godinama.
Bonus video:
