rat - iz minuta u minut

Ukrajinske vlasti: Četiri civila poginula u ruskom napadu na centar za podjelu pomoći

Četrdeset drugi dan ruske invazije na Ukrajinu

103753 pregleda 54 reakcija 53 komentar(a)
Detalj iz Volnovahe u Donjeckom regionu u istočnoj Ukrajini, Foto: Reuters
Detalj iz Volnovahe u Donjeckom regionu u istočnoj Ukrajini, Foto: Reuters
Ažurirano: 07.04.2022. 00:08h
Završeno
00:07h

Putinove ćerke na udaru američkih sankcija

Povezani članci

06. April 2022.

Putinove ćerke na udaru američkih sankcija

00:07h

"Vidio sam ruske vojnike kako ubijaju moga oca u Buči"

00:06h

UZNEMIRUJUĆE Spaljena tijela civila na ulicama Buče, bijes i očaj u srušenoj Borodjanki

00:05h

Nujork tajms: Ukrajinski vojnici navodno ubijaju zarobljene i ranjene ruske vojnike

22:08h

Američki predsjednik Džozef Bajden je povodom nalaženja leševa ljudi na ulicama poslije povlačenja ruskih snaga iz grada Buče kod Kijeva ocijenio da su u Ukrajini izvršeni "veliki ratni zločini".

Bajden
Bajdenfoto: Reuters

Bajden je rekao da je to bilo "hladnokrvno pogubljenje civila".

"Ono što se dešava nisu ništa drugo nego veliki ratni zločini. Odgovorne države moraju da se udruže kako bi platili oni koji su odgovorni za to", rekao je Bajden na jednoj konferenciji u Vašingtonu.

Bajden je obećao da će "godinama gušiti" ekonomski razvoj Rusije.

Fotografije i snimci leševa u civilnoj odjeći i masovnih grobnica u Buči poslije povlačenja ruskih snaga izazvali su ogorčenje međunarodne zajednice.

22:02h

Četiri civila su poginula, a četiri ranjena u ruskom granatiranju centra za podjelu humanitarne pomoći u malom gradu Vugledaru, na istoku Ukrajine, saopštio je guverner Donjecke oblasti Pavlo Kirilenko.

"Neprijatelj je ujutru cinično gadjao civile Vuledara koji su došli da prime humanitarnu pomoć. U granatiranju su poginule četiri osobe, a četiri su ranjene", naveo je Kirilenko na Fejsbuku.

Kirilenko je postavio fotografije na kojima se vide tijela kod jedne zgrade sa razbijenim prozorima.

Vuledar, gradić od 15.000 stanovnika, nalazi se 50 kilometara jugozapadno od Donjecka, industrijskog centra od milion ljudi koji je u rukama proruskih separatista od 2014. godine.

Kirilenko je dodao da je na području Donjecka u mjestu Očeretin jedna osoba danas poginula i da je šest kuća oštećeno, medju kojima vrtić.

Ruska vojska već nekoliko dana koncentriše se na istočnu Ukrajinu koja je sada, kako se pretpostavlja, prioritetna meta Kremlja.

20:03h

Britanske vlasti pooštrile su danas sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, uvodeći zabranu britanskih ulaganja u Rusiju, ciljajući na bankarski i energetski sektor kao i na oligarhe.

Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Trus izjavila je da se nova serija sankcija odnosi na "desetkovanje ratne maširenije" ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Zajedno sa našim saveznicima pokazujemo ruskoj eliti da ne mogu da operu ruke od zvjerstava počinjenih po Putinovom naređenju", dodala je britanska ministarka.

Nove sankcije predviđaju "potpuno zamrzavanje imovine" prve ruske banke Sberbank i prestanak uvoza ruskog uglja do kraja godine.

Sankcije se odnose i na osam ruskih preduzetnika čija je imovina u Velikoj Britaniji zamrznuta i njima je zabranjen ulazak na britansku teritoriju.

Među njima su milijarder Leonid Mihelson, koji je na čelu gasnog konglomerata Novatek, kao i rukovodioci proizvođača kamiona Kamaz Sergej Kogogin, Gasprombanke Andrej Akimov, naftne kompanije Gaspromnjeft Aleksandar Dijukov i dijamantskog giganta Alrosa Sergej Ivanov.

Na spisku je i Boris Rotenberg, sin milijardera bliskog Vladimiru Putinu koji nosi isto ime.

Dodatnim kaznenim mjerama sankcionisana su do sada 82 oligarha sa imovinom od 170 milijardi funti (oko 200 milijardi eura), kao i 18 banaka sa imovinom od 940 milijardi funti (1.120 milijardi eura).

19:59h

Ukrajinske vlasti pozvale su danas stanovništvo istočne Ukrajine da odmah napusti to područje zbog straha od ruske invazije na Donbas, koja se čini kao prioritet Kremlja.

Regionalne vlasti "pozivaju stanovništvo da napusti ove teritorije i učini sve da se evakuacija odvija na organizovan način", izjavila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk, prenokelo je Ministarstvo za integracije na Telegramu.

Ona je dodala da to mora da se uradi "sada" jer se rizikuje "smrt" u narednim danima.

Ako bi ruska vojska pokrenula veliki napad na taj region, "više ne bismo mogli da pomognemo" stanovnicima, "jer bi bilo praktično nemoguće zaustaviti borbe", upozorila je potpredsjednica ukrajinske vlade.

"Moramo da se evakuišemo sve dok postoji ta mogućnost. Za sada, ona i dalje postoji", rekla je Vereščuk koja je koordinisala organizaciju humanitarnih koridora od početka ruske invazije 24. februara.

18:13h

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, sa kojim ima bliske veze, predložio da proglasi "hitan prekid vatre" i da razgovara sa liderima Ukrajine, Francuske i Njemačke.

Orban je rekao novinarima da je razgovarao sa Putinom i da mu je "predložio" da "proglasi hitan prekid vatre".

Orban
Orbanfoto: Reuters

Dodao je da je ruskog predsjednika pozvao da dodje u Budimpeštu na razgovore sa ukrajinskim, francuskim i njemačkim liderima.

"On (Putin) je rekao da hoće, ali uz uslove", rekao je Orban ne navodeći druge detalje.

Mađarska, članica Evropske unije (EU) i NATO-a, nije izričito osudila Putina, iako je osudila invaziju na Ukrajinu.

Orban je ponovio da Mađarska neće slati oružje Ukrajini i da neće pokleknuti pod pritiskom da uvede sankcije na rusku naftu i gas.

Dodao je da je Mađarska spremna da plati ruski gas u rubljama ako to bude bilo potrebno, za razliku od drugih zemalja EU koje su odbile zahtjev Moskve.

"Ne vidimo problem u plaćanju u rubljama, ako to žele Rusi, platićemo u rubljama", rekao je mađarski premijer.

17:22h

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije odustao od zauzimanja cijele Ukrajine i rat će vjerovatno trajati "mjesecima ili čak godinama", upozorio je danas generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

"Moramo da budemo realni. Rat može da traje dugo, nekoliko mjeseci ili čak godinama. Zbog toga moramo da budemo spremni na dug put, kako u pogledu podrške Ukrajini, tako i u zadržavanju sankcija i jačanju naše odbrane", rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu uoči početka sastanka šefova diplomatija zemalja članica Alijanse.

Generalni sekretar NATO-a je rekao da ne postoje indikacije da je Putin promijenio svoj cilj o kontroli cijele Ukrajine.

Na marginama ministarskog sastanka NATO, predviđen je sastanak šefova diplomatija Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7). Tu grupu čine SAD, Kanada, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija.

"Ukrajini je hitno potrebna vojna podrška i zato je toliko važno da se saveznici NATO-a slože da nastave da podržavaju Ukrajinu mnogim vrstama vojne opreme", rekao je Stoltenberg.

16:40h

Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je danas ruskog predsjednika Vladimira Putina da odmah okonča rat u Ukrajini.

"Povucite svoje trupe iz Ukrajine, a do tada ćemo učiniti sve što možemo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu", rekao je Šolc u donjem domu Bundestaga.

On je naglasio da Njemačka isporučuje Ukrajini oružje iz vojnih skladišta, koje je "brzo dostupno i efikasno".

"Naš cilj mora biti da Rusija ne pobijedi u ovom ratu", poručio je Šolc, prenosi Rojters.

On se osvrnuo na slike iz ukrajinskog grada Buča i ocijenio da je ubijanje civila ratni zločin.

"Počinioci tog zločina, ali i nalogodavci moraju da odgovaraju", poručio je Šolc.

16:27h

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) glasaće sjutra o zahtjevu zapadnih zemalja da Rusija bude isključena iz Savjeta UN za ljudska prava zbog njene invazije na Ukrajinu, saopšteno je u UN-u.

Da bi Rusija bila suspendovana iz Savjeta UN za ljudska prava, sa sedištem u Ženevi, potrebna je dvotrećinska većina.

Ukupno 193 članica Generalne skupštine UN pozvane su na glasanje za ili protiv, pošto se uzdržani neće uzimati u obzir.

Američka ambasadorka pri UN-u Linda Tomas-Grinfild ocenila je da Rusija ne treba da bude u Savjetu UN za ljudska prava jer bi mogla da to tijelo koristi kao propagandno oruđe da bi izražavala zabrinutost o ljudskim pravima.

"Svakodnevno vidimo izvještaje o njenoj (ruskoj) nezainteresovanosti za ljudska prava. Učešće Rusije u Savjetu UN za ljudska prava je farsa. To šteti kredibilitetu Savjeta i UN-a u cjelini", dodala je ambasadorka.

SAD i Velika Britanija koja je podržala američki stav o suspenziji Rusije, uvjerene su da će dobiti dvotrećinsku većinu u Generalnoj skupštini UN.

U tekstu rezolucije SAD, o kojoj će biti glasanje, navodi se da Generalna skupština UN može da suspenduje pravo članstva neke zemlje u Savjetu UN za ljudska prava ukoliko ta zemlja čini gruba i sistematska kršenja tih prava.

Savjet za ljudska prava je glavni forum UN odgovoran za promociju te oblasti. Savjet je osnovan 2006. godine i ima 47 država članica koje bira Generalna skupština UN.

Pored promovisanja ljudskih prava, Savjet ima misiju da redovno preispituje situaciju o ljudskim pravima u zemljama članicama UN. I Ukrajina i Rusija su članice Savjeta.

14:05h

Deset visokih zgrada gori u istočnom ukrajinskom gradu Sijerodonjecku nakon što su ruske snage granatirale grad danas, rekao je guverner istočne Luganske oblasti u onlajn objavi.

On je rekao da još nema informacija o žrtvama, prenosi Rojters.

Sijerodonjeck je privremeno sjedište regionalnih vlasti, jer grad Lugansk kontrolišu separatisti koje podržava Rusija od 2014.

14:04h

Velika Britanija je pokrenula reviziju tarifnih kvota za čelik za uvoz iz Rusije i Bjelorusije kako bi se pozabavila rizikom od nestašice čelika u zemlji kao rezultat sankcija protiv dvije zemlje zbog invazije na Ukrajinu.

„Preraspodjela kvota bi trebalo da pomogne da se cijene čelika za građevinarstvo i druge domaće industrije održe na nižem nivou“, rekao je šef Uprave za trgovinske lekove Oliver Grifits u saopštenju, prenosi Rojters.

13:44h

Njemačka je u povjerljivim razgovorima sa Kijevom o mogućim bezbjednosnim garancijama koje bi mogla da ponudi Ukrajini kako bi osigurala svoju bezbjednost nakon ruske invazije, rekao je kancelar Olaf Šolc Bundestagu, prenosi Rojters.

Ukrajina je predložila da kao alternativu članstvu u NATO-u, na čemu Rusija insistira da ne može da prihvati, pojedinačne zemlje poput Nemačke, Turske ili Kine mogu ponuditi garancije sa sličnim efektom.

„Razgovaramo o garancijama sa Ukrajinom“, rekao je on njemačkom parlamentu. „Ovi razgovori su povjerljivi.

13:37h

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba rekao je da strani saveznici moraju da uvedu maksimalne sankcije Rusiji i obezbijede Ukrajini svo oružje koje joj je potrebno kako bi spriječili da se rat proširi na druge zemlje.

„Jedini način da se spriječi ruski rat koji se širi van Ukrajine jeste da nam pruže najpotpuniju podršku. Maksimalne sankcije. Svo oružje. Politika "neprovociranja (ruskog predsjednika Vladimira) Putina" je propala poslednjih godina“, napisao je Kuleba na Tviteru.

13:32h

Osamdeset devet ljudi, uključujući četvoro djece, ubijeno je u Kijevu otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, navodi se u saopštenju gradskog vijeća, javlja Rojters.

Još 398 ljudi je ranjeno, a 167 stambenih zgrada oštećeno u ruskim udarima, navodi se, upozoravajući stanovnike da nastave da prate upozorenja o vazdušnim napadima uprkos nedavnom povlačenju ruskih snaga iz regiona Kijeva.

„U Kijevu je postalo bezbjednije, ali opasnost od vazdušnih udara ostaje“, navodi se.

Rusija negira da je ciljala civile.

13:17h

Prizor vezanih tijela upucanih iz neposredne blizine na ukrajinskim ulicama Buče ne "izgleda daleko od genocida", rekao je britanski premijer Boris Džonson.

Smrt u Buči, izvan Kijeva, izazvala je globalno negodovanje i obećanja o daljim sankcijama Rusiji sa Zapada, prenosi Rojters.

„Bojim se da kada pogledate šta se dešava u Buči, otkrića koja vidimo od onoga što je (ruski predsjednik Vladimir) Putin uradio u Ukrajini, što meni ima nalik genocida, nije ni čudo što ljudi reaguju na način na koji jesu“, rekao je on novinarima.

13:16h

Tim Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) predvodio je konvoj autobusa i privatnih automobila koji je prevozio više od 500 ljudi u Zaporožje nakon što su civili sami pobjegli iz opkoljenog ukrajinskog grada Mariupolja, saopštio je MKCK, prenosi Rojters.

„Dolazak ovog konvoja u Zaporožje predstavlja veliko olakšanje za stotine ljudi koji su pretrpjeli neizmjerne patnje i koji su sada na bezbjednijoj lokaciji. Jasno je, međutim, da je još hiljadama civila zarobljenih unutar Mariupolja potrebno bezbjedan prolaz i pomoć da uđu“, Paskal Hunt, šef delegacije MKCK-a u Ukrajini, rekao je u saopštenju.

12:39h

Rusija bi teoretski mogla da se nađe u dugu, ali to bi bila vještačka situacija, saopštio je Kremlj, nakon što je ministarstvo finansija odlučilo da izvrši isplate dvaju suverenih euroobveznica u rubljama.

Nema osnova za stvarno neizvršenje obaveza, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, dodajući da Rusija ima sva neophodna sredstva za servisiranje svojih obaveza, ali da će nastaviti da otplaćuje svoj spoljni dug u rubljama, dok njene devizne rezerve ostaju blokirane zapadnim sankcijama, prenosi Rojters.