Premijer Janez Janša se nada da će njegova obećanja da će smanjiti zavisnost Slovenije od ruskog gasa i njegova čvrsta podrška Ukrajini pomoći vladajućoj stranci desnog centra da pobijedi na sjutrašnjim parlamentranim izborima.
Kritičari optužuju Janšu, populistu koji se bori za četvrti premijerski mandat, za podrivanje demokratskih standarda.
Prema najnovijim anketama, vodi se tijesna trka između njegove Slovenačke demokratske stranke (SDS) i Pokreta sloboda, novoformirane liberalno-zelene stranke na čelu sa Robertom Golobom, koja se zalaže za veća ulaganja u obnovljivu energiju i veću transparentnost u državnim institucijama. Golob, koji se školovao u SAD, obećao je da će ujediniti centrističke i lijevo orijentisane grupe u budućoj koalicionoj vladi.
Anketa koju je u četvrtak objavila agencija Ninamedia, pozala je da Pokret sloboda ima blagu prednost od 26 odsto u odnosu na SDS, sa 25,6 procenata.
Ispitivanja su pokazala da nekoliko manjih lijevo i desno orijentisanih grupa zaostaje u trci za mjesta u 90-članom parlamentu Slovenije. Neka ispitivanja ukazuju na to da je 20 odsto biračkog tijela i dalje neopredijeljeno.
Pobjedniku će biti potrebni koalicioni partneri da bi formirao novu vladu, a analitičari predviđaju da bi Golob imao bolju šansu od Janše da sastavi postizbornu koaliciju. Dvije glavne ljevičarske stranke isključile su mogućnost ulaska u koaliciju na čelu sa SDS-om.
"Trka je tijesna. Borićemo se za svaki glas," rekao je Janša na predizbornoj konvenciji svoje stranke.
Janša (63) se snažno zalaže za proširenje Evropske unije, uključujući na Ukrajinu. On je bio među prvim liderima EU koji su posjetili tu zemlju nakon invazije Rusije. Sa premijerima Poljske i Češke je vozom otputovao u Kijev da pokaže solidarnost sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
"Rat nije negdje daleko, nego u našem komšiluku, i pitamo se kako je moguće da se to desilo", rekao je na predizbornom skupu ove nedjelje.
Slovenija je do sada primila više od 18.000 ukrajinskih izbjeglica i poručila da može primiti čak 200.000.
Ispitivanja pokazuju da građane više brinu domaća pitanja poput socijalne jednakosti, zaštite životne sredine i vladavine prava, nego rat u Ukrajini
Janšina vlada je u pregovorima da pomogne u proširenju hrvatskog terminala za tečni prirodni gas kako bi se smanjila zavisnost dviju država od uvoza ruskog gasa, prenio je Rojters.
Golobova stranka podržava sankcije EU Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, ali optužuje Janšu da pokušava da iskoristi rat za sticanje političkih poena.
Janša se takođe nada da će izvući korist iz mjera koje su uvedene da bi se ublažio ekonomski uticaj pandemije kovida, uključujući isplatu 150 eura siromašnijim penzionerima.
"Očekujem da pobijedi na ovim izvorima ... on je sigurno najbolji," izjavio je za britansku agenciju Boris, koji je prisustovao mitingu SDS-a kod Ljubljane.
Janša, koji je prethodno bio premijer od 2004. do 2008, od 2012. do 2013. a potom od 2020, je suočen sa optužbama, i od poslanika EU, da guši slobodu medija.
"Izbori će odlučiti hoće li nastaviti sa svojim autoritarnim stilom vladavine," rekao je Tomaž Deželan, profesor političkih nauka na državnom univerzitetu u Ljubljani.
Janša, koji je od 1993. na čelu SDS-a, tokom vladavine se suočio sa suđenjem za korupciju i stalno se sukobljava sa novinarima. On odbacuje optužbe da zastražuje neistomišljenike i da postavlja odane osobe na ključne pozicije u državnim institucijama.
U izvještaju koji je objavljen ove nedjelje, organizacija Fridom haus je navela da su demokratski standardi u Sloveniji opali 2021. više nego u bilo kojoj drugoj državi istočne Evrope i centralne Azije. Janšina vlada je "vršila značajan politički i finansijski pritisak na organizacije civilnog društva, jevne medijske servise, pravosuđe," navedeno je u izvještaju.
"Vlada je praktično otela zemlju za sopstvene privatne interese," izjavio je za Rojters Niko Gregorevič (47).
Agencija AP navodi da racjepkane ljevičarske grupacije nisu uspjele da se nametnu kao ozbiljan izazov za Janšu za duže od dvije godine uprkos ključanju bijesa javnosti koji je doveo do uličnih protesta i sukoba sa policijom. Niz građanskih pokreta se pridružio protestima, sa namjerom da podstakne nezadovoljstvo javnosti i stvori širi front.
Grupa istaknutih intelektualaca i javnih ličnosti upozorila je u peticiji da su sjutrašnji izbori od "istorijskog značaja" i "posljednja šansa" da se zaustave autoritarne tendencije Janeza Janše"
Golob (55), inženjer elektrotehnike, pojavio se kao novo lice, privlačeći Slovence koji su razočarani u tradicionalne političke stranke. Pod sloganom "Zaslužujemo bolju državu", obećao je zelenu transformaciju i održivi razvoj, u suprotnosti sa Janšinim narativom o snažnoj naciji.
Golob je menadžer koji se uvijek bavio politikom. Godinama je vodio veliko državno energetsko preduzeće GEN-I.
Andraž Zorko, analitičar javnog mnjenja iz agencije Valikon, kazao je za AP da je kampanja obillježena neumornim radom na terenu kako bi se nova generacija slovenačke omladine animirala da glasa.
"Trendovi su sada na strani Pokreta sloboda," rekao je Zorko.
Politički analitičar Zenel Baragelj kaže da je rezultat nemoguće predvidjeti zato što lojalnost oscilira i što se nekoliko stranaka kreće oko cenzusa od četiri odsto.
Distancirao se od Orbana u kampanji
Janšu upoređuju sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, zbog antiliberalne retorike i stila vladavine, kao i zbog finansijskog poslovanja. Orbanovi saradnici su investirali u slovenačke provladine medije i kompanije.
Grupa istaknutih intelektualaca i javnih ličnosti upozorila je u peticiji da su sjutrašnji izbori od “istorijskog značaja” i “posljednja šansa” da se zaustave autoritarne tendencije Janeza Janše”.
Janša je te kritike odbacio kao ljevičarsku zavjeru za podrivanje njegove vlade i obećao biračima stabilnost i kontinuitet u neizvjesnim vremenima. Da bi ugladio imidž, on se distancirao od Orbana tokom kampanje i zauzeo čvrst stav protiv ruske invazije na Ukrajinu.
Nedugo nakon njegove posjete ukrajinskoj prijestonici sredinom marta, slovenačka vlada je ponovo otvorila ambasadu u Kijevu i pozvala druge članice EU da učine isto.
Ispitivanja pokazuju da građane više brinu domaća pitanja poput socijalne jednakosti, zaštite životne sredine i vladavine prava, nego rat u Ukrajini.
Stanovnik Ljubljane Jure Močivnik rekao je za AP da očekuje visok odziv i veliko interesovanje birača za izbore.
Na pitanje o ishodu, Močivnik je kazao: “Nema pojma, sve je moguće.”
Bonus video:
