Ukrajina gubi 170 miliona dolara svakog dana otkada joj je odsiječen pristup moru, a nacionalni izvozni kapacitet je više nego prepolovljen, izjavio je u ponedeljak premijer Denis Šmihal.
„Devedeset miliona tona poljoprivrednih proizvoda, koje je Ukrajina planirala da izveze u zemlje Azije, Afrike i Evrope, blokirano je“, rekao je Šmihal u južnom lučkom gradu Odesi, govoreći zajedno sa predsjednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom.
Šmihal je rekao da su neki proizvodi izvezeni drumom ili željeznicom, ali su neke druge rezerve ostale u oblastima pod granatiranjem ili ih je zauzela Rusija.
Ukrajina je pozvala Savjet UN za ljudska prava da održi specijalnu sjednicu o Ukrajini, navodeći potrebu da to tijelo preispita "kontinuirano pogoršavajuću" situaciju, uključujući izvještaje o masovnim žrtvama u Marijupolju, prenosi Rojters.
"Trenutna situacija zahtijeva hitnu pažnju Savjeta s obzirom na nedavne izvještaje o ratnim zločinima i kršenjima velikih razmjera u gradu Buča i drugim oslobođenim dijelovima zemlje i tekućim izvještajima o masovnim žrtvama u gradu Marijupolju", napisala je ambasadorka Ukrajine pri UN Jevgenija Filipenko u pismu za predsjedniku Savjeta, u koji je Rojters imao uvid.
Potpisalo ga je još 55 zemalja.
Rusija negira da je ciljala civile i svoje akcije u Ukrajini naziva "specijalnom operacijom" za razoružavanje Ukrajine i "zaštitu od fašista". Ukrajina i Zapad kažu da su fašističke optužbe neosnovane i da je rat ničim izazvan akt agresije.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je na hitne korake za otvaranje ukrajinskih luka koje je blokirala Rusija kako bi se omogućio izvoz pšenice i spriječila globalna prehrambena kriza, prenosi Rojters.
U postu na Telegramu nakon razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, koji je bio u posjeti ukrajinskom gradu Odesi, Zelenski je napisao.
"Važno je spriječiti krizu hrane u svijetu izazvanu agresivnim akcijama Rusije. Moraju se preduzeti hitne mjere za deblokiranje ukrajinskih luka za izvoz pšenice", napisao je.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su vojne snage ove zemlje uništile radarsku stanicu američke proizvodnje u blizini ukrajinskog grada Zolote na istoku zemlje.
Iz Rusije su poručili da će smatrati da je transport NATO-a koji nosi oružje u Ukrajini meta za uništenje.
Intervencija ruske vojske u Ukrajini bila je neophodna jer je Zapad "pripremao invaziju na našu zemlju, uključujući Krim", kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin na vojnoj paradi u Moskvi.
Povezani članci
Ukrajinska vojska upozorila je danas, neposredno uoči početka ruske parade za Dan pobjede u Moskvi, da postoji "velika vjerovatnoća raketnih udara" i da su ruski vojnici u oblastima Zaporožja koje su pod kontrolom Moskve, počeli da oduzimaju lična dokumenta lokalnog stanovništva, bez navođenja razloga za to.
Ukrajina je saopštila da su ruske trupe zaplijenile dokumente kako bi primorale lokalno stanovništvo da učestvuje na ceremoniji obilježavanja Dana pobjede.
U saopštenju se takođe navodi da je Rusija rasporedila oko 19 taktičkih grupa u ruskoj oblasti Belgorod, odmah uz granicu.
One se vjerovatno sastoje od oko 15.200 vojnika sa tenkovima, raketnim baterijama i drugim oružjem, navedeno je u saopštenju.
Rusija ima dovoljno visokopreciznih projektila i municije da ispuni sve zadatke koji su dodijeljeni oružanim snagama, izjavio je potpredsjednik vlade Jurij Borisov, a prenosi agencija Interfaks.
Visoki zvaničnik Pentagona rekao je u martu da je Rusiji, koja je 24. februara poslala hiljade vojnika u Ukrajinu u "specijalnu vojnu operaciju", ponestaje precizne vođene municije, podsjeća Rojters.
Evropska unija trebalo bi da razmotri mogućnost zapljene zamrznutih ruskih deviznih rezervi, kako bi pomogla u plaćanju troškova za obnovu Ukrajine poslije rata, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.
Povezani članci
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je 60 ljudi poginulo u ruskom granatiranju škole u selu Bilohorivka na istoku države.
"U ruskom napadu na Bilohorivku u regiji Lugansk oko 60 ljudi je ubijeno, civili koji su se sakrili u školi, sakrivajući se od granata“, rekao je Zelenski u svom noćnom obraćanju, prenosi TVN1.
Guverner regije Lugansk ranije je objavio da se u toj školi sklonilo 90 ljudi, podsjeća Rojters.
Strahuje se da je najmanje 60 osoba stradalo u napadu na seosku školu u Ukrajini, Vašington pripremio novi paket sankcija za Moskvu.
Povezani članci
Stanovnici ruske prijestonice za Rojters su kazali da ih rat u Ukrajini emotivno pogađa zbog bliskosti dva naroda, ali da uprkos tome većina Rusa podržava vojnu operaciju.
Povezani članci
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš "užasnut" je bombardovanjem škole na istoku Ukrajine u kojoj je stradalo 60 ljudi prema navodima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, i zatražio da civili budu poštedjeni, rekao je njegov portparol.
"Generalni sekretar užasnut je napadom koji je počinjen 7. maja na školu u Bilogorivki u Ukrajini, gdje su brojni ljudi kako izgleda tražili sklonište od tekućih borbi, rekao je portparol generalnog sekretara Stefan Dižarik u saopštenju.
Gutereš je ponovo naglasio da civili i civilne infrastrukture treba uvijek da budu pošteđeni u vrijeme rata, i dodao da taj napad ponovo podsjeća da u "ovom ratu kao i u mnogo drugih sukoba, civili plaćaju najveću cijenu".
Nakon bombaškog napada u subotu na školu u selu Bilokorivka u Luganskoj oblasti na istoku Ukrajine, kao nestalo vodi se 60 ljudi koji su se tu sklonili, rekao je prije dva dana regionalni guverner Sergej Gajdaj.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je juče da je 60 ljudi stradalo u toj školi.
Vlade zemalja Evropske unije prišle su korak bliže dogovoru o uvođenju oštrijih sankcija Rusiji, koje uključuju zabranu kupovine ruske nafte, ali će se razgovori nastaviti danas kako bi se zemljama koje su najviše zavisne od ruskih energenata omogućilo da mogu da se nose sa sankcijama.
Ambasadori 27 članica EU se od 4. maja sastaju na dnevnom nivou kako bi razgovarali o detaljima šestog paketa sankcija koje ciljaju Moskvu zbog napada na Ukrajinu, piše Rojters.
"Sajvet evropskih vlada je ujedinjen po pitanju potrebe da se usvoji šesti paket sankcija. Vrlo značajan napredak postignut je danas po većini mjera", navodi se u zajedničkom saopštenju Evropske komisije i francuske delegacije koja trenutno predsjedava EU.
Ključno pitanje je kako obezbijediti naftne derivate Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj, koje umnogome zavise od ruske nafte koju dobijaju uz pomoć cjevovoda iz sovjetske ere i sada je potrebno naći alternativu, dodaje Rojters.
"I dalje imamo da završimo posao, u duhu solidarnosti, garancija koje su neophodne za snabdijevanje članica EU, koje su u specifičnoj situaciji zbog toga što su cijevima povezane sa Rusijom", dodaje se u zajedničkom saopštenju.
Da bi se sve članice EU složile, Komisija je predložila u petak izmjene na planirani embargo na rusku naftu, kako bi tri zemlje dobile više vremena da promijene dobavljača energenata, naveli su izvori iz EU.
Prema inicijalnom planu, sve zemlje članice EU bi trebalo da prestanu da kupuju rusku sirovu naftu i ruske rafinirane proizvode do kraja 2022. godine.
Izmijenjeni program bi dao Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj vreme da unaprede rafinerije kako bi mogle da dobijaju naftne derivate sa drugih lokacija, i tako dobile vrijeme da se energetski odvoje od Rusije do 2024.
Zgrade Evropske unije u Briselu osvetljene su sinoć u bojama ukrajinske zastave povodom Dana Evrope.
"Mi smo sa Ukrajinom i njenim narodom u njihovoj borbi za slobodu, mir i demokratiju: istim vrijednostima na kojima je EU izgrađena prije 72 godine", piše na Tviteru Evropska služba za spoljne poslove. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen napisala je sinoć na svom Tviter nalogu da uoči Dana Evrope zgrade EU sijaju u bojama ukrajinske zastave.
"Sijaju isto toliko jako kao naša nada da vidimo da se mir vrati u Evropu. I da počnemo da gradimo zajedničku budućnost sa našim ukrajinskim prijateljima", napisala je ona.
Bonus video:
