MOSKVA POVLAČI PRIJETNJE

Putin: Nemamo problem sa Finskom i Švedskom

Ruski predsjednik, u značajnoj promjeni retorike, kazao da širenje NATO-a na dvije baltičke zemlje ne predstavlja prijetnju za Rusiju

14531 pregleda 24 komentar(a)
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je povukao prijetnje upućene Švedskoj i Finskoj zbog njihove odluke da apliciraju za članstvo u NATO, rekavši da Moskva nema problem da te zemlje uđu u vojnu Alijansu koju predvode SAD. Mada je ruski lider kazao da će Moskva preduzeti korake ukoliko NATO premjesti dodatnu vojsku ili opremu na teritoriju novih članica - što su Finska i Švedska već odbacile kao mogućnost - on je rekao da širenje NATO-a ne predstavlja prijetnju samo po sebi.

”Što se tiče širenja, uključujući i nove članice Finsku i Švedsku, Rusija nema problem sa tim državama - nikakav. Stoga, u tom smislu ne postoji direktna prijetnja Rusiji od širenja i učlanjenja ovih država”, kazao je Putin.

Njegovi komentari predstavljaju značajnu promjenu ruske politike. Rojters podsjeća da je Moskva decenijama širenje NATO-a na nove članice označavala kao direktnu prijetnju ruskoj bezbjednosti, a to je upotrijebila i kao opravdanje za invaziju na Ukrajinu.

Svega nekoliko sata prije obraćanja Putina, zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov, kazao je da Švedska i Finska prave grešku koja će imati dalekosežne posljedice: “Neka ne gaje iluzije da ćemo to prosto trpiti”.

Čak je i Putinov portparol Dmitrij Peskov, na pitanje prošlog četvrtka da li učlanjenje Finske u NATO predstavlja prijetnju za Rusiju, odgovorio: “Definitivno. NATO širenje ne čini naš kontinent stabilnijim i bezbjednijim”.

Međutim, suočen sa mogućnošću da upravo njegovi postupci uzrokuju širenje NATO-a, Putin je po svoj prilici odlučio da se tome ne protivi direktno. On je, međutim, istakao da Sjedinjene Države koriste širenje NATO-a na “agresivan” način kako bi pogoršale ionako tešku globalnu bezbjednosnu situaciju, i da će Rusija odgovoriti ukoliko dođe do napredovanja trupa ili oružja.

Imajući u vidu da su ruski vojni resursi prilično opterećeni u ovom trenutku... oni ionako ne bi mogli da prate intenzivniju retoriku stacioniranjem i raspoređivanjem dodatnih kapaciteta u ovom dijelu Evrope

”Širenje vojne infrastrukture na ove teritorije bi svakako isprovociralo našu reakciju. Kakva bi ta reakcija bila - vidjećemo na osnovu prijetnju koje se kreiraju za nas”, kazao je Putin. “Problemi se stvaraju bez ikakvog razloga. Reagovaćemo u skladu sa tim”.

Neutralne tokom Hladnog rata, Finska i Švedska sada obje žele zaštitu koju pruža NATO sporazum, u okviru kojeg se napad na jednu članicu tumači kao napad na sve.

”Ostavljamo za sobom jednu eru i ulazimo u novu”, kazala je švedska premijerka Magdalena Anderson najavljujući planove za zvanično napuštanje vojnog nesvrstanog statusa koji je bio okosnica švedskog nacionalnog identiteta više od 200 godina. “NATO će ojačati Švedsku, Švedska će ojačati NATO”, kazala je ona.

Švedski i finski zvaničnici tvrde da je Putin sam kriv zbog njihove odluke da uđu u NATO. Bivši švedski premijer Karl Bilt objavio je na Tviteru fotografiju lažne nagrade za Putina kao “NATO trgovca godine”.

Kjel Engelbrekt, politikolog na Švedskom univerzitetu za odbranu, kazao je za Rojters da djeluje kao da Putin pokušava da “ograniči štetu”, mada je prerano govoriti da je sada prihvatio NATO širenje kao “gotovu stvar”.

Moskva sada nema puno vojnih opcija koje bi pratile raniju “prilično agresivnu” retoriku u okviru koje je zahtijevala da se baltičke zemlje nikada ne pridruže NATO-u, kazao je Engelbrekt.

”Imajući u vidu da su ruski vojni resursi prilično opterećeni u ovom trenutku... oni ionako ne bi mogli da prate intenzivniju retoriku stacioniranjem i raspoređivanjem dodatnih kapaciteta u ovom dijelu Evrope”.

Invazija na Ukrajinu, koja traje već skoro tri mjeseca, do sada je bila vojna katastrofa za Moskvu čije su snage istjerane iz sjevernog dijela zemlje i okoline Kijeva krajem marta, navodi britanska agencija. Usljed ukrajinskog protivnapada proteklih dana ruske snage su se povule iz oblasti blizu Harkiva, najvećeg grada na istoku.

Savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Vadim Denisenko kazao je da “ukrajinska kontraofanziva više ne može biti zaustavljena”. Ukrajinsko ministarstvo odbrane juče je saopštilo da su njihove snage stigle do ruske granice. “Zahvaljujemo svima koji su, rizikujući svoje živote, oslobodili Ukrajinu od ruskih napadača”, kazao je Oleh Sinegubov, guverner regiona Harkiv.

Rojtersovi novinari potvrdili su značajno napredovanje ukrajinskih snaga obilazeći sela sjeverno i istočno od Harkiva, ali nijesu mogli da potvrde da su vojnici došli do granice.

Uspjeh kod Harkiva mogao bi omogućiti Ukrajini da napadne kanale snabdijevanja ruskih trupa i opstruirati rusku ofanzivu u regionu Donbasa.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je u nedjelju da bi Ukrajina mogla pobijediti u ratu, što je ishod koji su rijetki vojni analitičari predviđali kada je u februaru Rusija napala Ukrajinu.

Erdogan: Delegacije Švedske i Finske nemaju šta da traže u Ankari

Turski predsjednik Tajip Erdogan kazao je juče da švedska i finska delegacija ne treba da se trude i dolaze u Ankaru kako bi je ubijedili da odobri njihovo članstvo u NATO.

Redžep Tajip Erdogan
foto: REUTERS

Na konferenciji za novinare, Erdogan je kazao da Turska neće odobriti njihove prijave za ulazak u NATO nazivajući Švedsku “stjecištem” terorističkih organizacija i dodajući da imaju teroriste u parlamentu.

Ankara optužuje Švedsku i Finsku da pružaju utočište ljudima povezanim sa grupama koje su označene kao terorističke, prvenstveno militantnom grupom Radnička partija Kurdistana (PKK) i sljedbenicima Fetulaha Gulena, kojeg Ankara optužuje da je organizovao pokušaj puča 2016.

Turska je prošle nedjelje iznenadila saveznika kada je saopštila da ima određene rezerve po pitanju ulaska Švedske i Finske u NATO.

Nakon sastanka šefova diplomatija članica Alijanse u nedjelju, SAD i NATO su saopštili da očekuju da Turska neće kočiti širenje Alijanse na nordijske zemlje.