"uništavanje životne sredine dovodi do većih opasnosti"

Ratovi, klimatske promjene i bijeda: Upozorenje za budućnost

"Ako se polazi od pretpostavke da je nešto nemoguće, onda i ispada nemoguće", smatra Den Smit

5347 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Stokholmski institut SIPRI upozorava da klimatske promjene te loše i korumpirane vlasti često vode i oružanim sukobima. Prijetnja svijetu je sve to zajedno, i mora da se djeluje odmah, kažu autori.

Krčenje šuma, topljenje glečera i zagađenje okeana povezano je sa sve više žrtava u sukobima, sve većim izdacima za oružje i ljudima koji gladuju, kaže se u novom istraživanju Stokholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI). Tome treba dodati i pandemiju koja je donijela nove opasnosti.

Recimo Somalija, zemlja na istoku Afrike koja je decenijama u građanskom ratu. Tamo istovremeno suša čini stanovništvo još siromašnijim, prevencije nema, vlada je slaba i ljudi srljaju u ruke islamističke paravojske Al Šabab.

Neizdrživo je i u Centralnoj Americi: loše žetve zbog klimatskih promjena pojačavaju se nasiljem i korupcijom i ljude tjeraju u zbegove ka Sjedinjenim Državama.

"Priroda i mir su isprepleteni tako da ugrožavanje jednog opterećuje i drugo, dok podsticanje jednog jača i drugo. Moguće je nešto uraditi, a trenutak da se nešto uradi je - sada" upozorava direktor SIPRI Den Smit za DW.

Treba biti spreman

SIPRI je izvještaj pripremio za predstojeći 9. Stokholmski forum za mir i razvoj i želi da posluži kao upozorenje političarima.

U izvještaju se navodi da mnoge vlasti u svijetu nijesu shvatile težinu krize, ne obraćaju dovoljno pažnje ili čak podstiču nesigurnost.

"Drugi predsjednici država ili vlada bi pak djelovali, ali imaju druge prioritete koji iziskuju vrijeme i pažnju, kao što su pandemija u posljednje dvije godine i trenutno rat u Ukrajini“, kaže Smit.

Grupa autora mirovnog instituta i drugih institucija zaključuje: "Naše društvo je možda imućnije nego ranije, ali je znatno nesigurnije".

Klimatske promjene uzrokuju vremenske nepogode, a pandemija je ugrozila globalni lanac snabdijevanja. Nasilje i loše žetve su učinile život mnogih poljoprivrednika nemogućim i doprinose svjetskoj migraciji. Žrtve su "često zemlje koje već ionako pate od siromaštva i loših vlada", mišljenje je stručnjaka SIPRI.

Tu su i oružani sukobi: od 2010. do 2020. godine se njihov broj udvostručio na 56. Isto tako se udvostručio broj izbjeglica na 82,4 miliona.

Prije dvije godine je povećan broj nuklearnih bojnih glava nakon što se godinama smanjivao, a prošle godine su po prvi put svjetski izdaci za naoružanje premašili astronomski iznos od dva biliona dolara.

Životna sredina i bezbjednost su čvrsto povezani

I kad je riječ o životnoj sredini, izvještaj instituta iz Stokholma prikazuje mračnu sliku: gotovo četvrtini vrsta prijeti izumiranje. Kvalitet tla postaje lošiji, "dok se izrabljivanje prirodnih resursa kao što su šume i riblji fond nastavljaju na neizdrživom nivou".

Iznosi se pozitivan primjer Južne Koreje: ona je naučila lekciju u epidemiji SARS-a 2002. tako da je tamo i smrtnost od kovida u prve dvije godine bila desetostruko manja nego u zemljama slične veličine. Time je Južna Koreja izbjegla veliki broj ekonomskih i socijalnih problema.

Nužne međunarodna vizija i saradnja

Autori izvještaja upozoravaju da su nužne vizije budućnosti i brzo djelovanje. Kod svih odluka, od Ujedinjenih nacija pa do lokalnih projekata, svakako treba da budu uključene i osobe koje su najviše pogođene.

No trenutno ne izgleda da dolazi doba nove i bolje međunarodne saradnje, obzirom na invaziju Rusije na Ukrajinu i opasnosti nove gvozdene zavjese, a onda je tu i sve više napetosti između Zapada i Kine. "Ako se polazi od pretpostavke da je nešto nemoguće, onda i ispada nemoguće", smatra Den Smit.

Međunarodna saradnja je nužna već iz sopstvene koristi: "Znamo da uništavanje životne sredine dovodi do većih opasnosti. Utoliko se već i zbog sopstvene sigurnosti morate boriti protiv uništavanja okoline".

Tako su Kina i SAD ipak objavile zajedničku namjeru zaštite klime na Konferenciji UN o klimatskim promjenama prošlog novembra.

Direktor SIPRI smatra da Njemačka kao ekonomska velesila mora imati važnu političku ulogu kod neophodnih promjena. Njemačka je prva zemlja koja je "i pred Savjetom bezbjednosti ukazala na sponu klimatskih promjena i bezbjednosti".

Sad bi Njemačka mogla da krene u energetski zaokret kojim se "ne bi samo oslobodila zavisnosti od fosilnih goriva iz Rusije, nego od fosilnih goriva uopšte", dodaje Smit.