Evropska unija ne smije da postane zavisna od nepouzdanih zemalja u svojoj tranziciji ka zelenoj ekonomiji, kao što je postala zavisna od ruskih fosilnih goriva, izjavila je danas u Davosu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, dodajući da je Rusija počela da koristi snabdijevanje hranom kao oružje, kao što to čini s energetikom.
"Ekonomije budućnosti se više neće oslanjati na ugalj i naftu, nego na litijum za baterije, metal silicijum za čipove i trajne magnete retkih zemalja za električna vozila i vjetrenjače. Zelena i digitalna transformacija će znatno povećati našu potrebu za tim materijalima", izjavila je Lajen na Svjetskom ekonomskom forumu.
Lajen je istakla da se EU, kada su u pitanju mnogi od tih materijala, oslanja na nekoliko zemalja u svijetu.
"Moramo da izbjegnemo da upadnemo u istu zamku kao sa naftom i gasom. Ne treba da zamijenimo jednu zavisnost novom i zato radimo da osiguramo otpornost naših lanaca snabdijevanja", kazala je predsjednica EK.
Rješenje je u snažnim međunarodnim partnerstvima, rekla je Lajen i dodala da je Komisija već sklopila partnerstvo o strateškim sirovinama sa zemljama kao što je Kanada.
"Usljediće dodatna pouzdana partnerstva. Zajedno možemo da stvorimo uravnoteženiju međuzavisnost i izgradimo lance snabdijevanja u koje zaista možemo da verujemo", rekla je Lajen.
Rat u Ukrajini, dodala je, ojačao je odlučnost Evrope da se brzo oslobodi ruskih fosilnih goriva.
Lajen je istakla da Rusija koristi zalihe energije kao oružje i da se sada to isto dešava sa bezbjednošću hrane, dodajući da su "očigledni znaci rastuće krize sa hranom".
Kako je rekla, ruska vojska oduzima zalihe žita i mehanizaciju u Ukrajini, namjerno bombarduje skladišta žitarica, a ruska mornarica u Crnom moru blokira ukrajinske brodove sa sjemenima pšenice i suncokreta, što ima posljedice u cijelom svijetu.
"Povrh svega, Rusija sada gomila svoj izvoz hrane kao oblik ucjene – zadržava snabdijevanje da bi povećala svjetske cijene, ili trguje žitom u zamjenu za političku podršku. Koristi glad i žito da bi održavala moć", kazala je Lajen, istakavši da je globalna saradnja "protivotrov ruskoj ucjeni".
Lajen je kazala da je EU predložila makro-finansijsku pomoć Ukrajini od 10 milijardi eura, što je najveći paket takve pomoći ponuđen trećoj zemlji.
"Ukrajina mora da pobijedi u ovom ratu. A Putinova agresija mora biti strateški neuspjeh. Učinićemo sve što možemo da pomognemo Ukrajincima da pobijede i preuzmu budućnost u svoje ruke", rekla je Lajen i dodala da je EU prvi put u istoriji pružila vojnu pomoć napadnutoj zemlji.
Lajen je istakla da rekonstrukcija Ukrajine treba da uključi i "ambiciozne reforme za modernizaciju ukrajinske administracije, čvrsto uspostavljanje vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa, borbu protiv korupcije, za izgradnju održive konkurentne eknomije i tako podrži Ukrajinu na evropskom putu".
U obnovi Ukrajine, dodala je, treba iskoristiti, ako je moguće, i zamrznutu rusku imovinu.
"Ukrajina pripada našoj evropskoj porodici. Ukrajinci su izdržali pred brutalnim nasiljem. Borili su se za svoju slobodu i čovječanstvo. Mi smo uz njih. Ovo je odlučujući trenutak za demokratije u svijetu", kazala je predsjednica EK.
Lajen je istakla da rat u Ukranini nije samo pitanje opstanka te zemlje ili pitanje evropske bezbjednosti, nego da dovodi u pitanje cijeli međunarodni poredak i da je zato borba protiv ruske agresije zadatak cijele svjetske zajednice.
Predsjednica EK je takođe rekla da se Rusija može ponovo vratiti u međunarodnu zajednicu "ako nadje svoj put ka demokratiji, vladavini prava, poštovanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima", dodajući da je budućnost Rusije u rukama njenog naroda.
Bonus video:
