"Švedska je glavni humanitarni donator za sirijsku krizu"

Švedska kaže da ne daje finansijsku ili vojnu pomoć Kurdima

"Saradnja u sjeveroistočnoj Siriji odvija se prvenstveno kroz Ujedinjene nacije (UN) i međunarodne organizacije", rekla je. "Švedska ne pruža ciljanu podršku sirijskim Kurdima ili političkim ili vojnim strukturama u sjeveroistočnoj Siriji

4855 pregleda 1 komentar(a)
An Linde, Foto: Reuters
An Linde, Foto: Reuters

Švedska je u utorak, 24. maja negirala da pruža bilo kakvu "finansijsku ili vojnu podršku" kurdskim grupama ili entitetima u Siriji. Turska tvrdi da Švedska pomaže Kurdima i koristi ove tvrdnje za podupiranje svog protivljenja članstvu Švedske i Finske NATO savezu.

Negiranje ovih tvrdnji došlo je u trenutku kada se očekuje da delegacije Švedske i Finske posjete glavni grad Turske, Ankaru zbog pregovora sa turskim zvaničnicima u srijedu 25. maja kako pokušali da prevaziđu neslaganja oko priključenja NATO savezu.

Turska navodi podršku skandinavskih zemalja Kurdistanskoj radničkoj partiji (PKK) i drugim grupama koje Turska označava kao terorističke, kao i ograničenja izvoza oružja nametnuta Ankari nakon njenog ulaska u Siriju 2019. godine.

"Švedska je glavni humanitarni donator za sirijsku krizu kroz globalna izdvajanja za humanitarne aktere", rekla je ministarka inostranih poslova An Linde za novine Aftonbladet.

"Saradnja u sjeveroistočnoj Siriji odvija se prvenstveno kroz Ujedinjene nacije (UN) i međunarodne organizacije", rekla je. "Švedska ne pruža ciljanu podršku sirijskim Kurdima ili političkim ili vojnim strukturama u sjeveroistočnoj Siriji, ali stanovništvo u tim područjima je, naravno, obuhvaćeno projektima pomoći."

Turska je navela pet "konkretnih uvjerenja" koja zahtijeva od Švedske, uključujući ono što je rekla da je "prekid političke podrške terorizmu", "eliminacija izvora finansiranja terorizma" i "prestanak podrške naoružanju" zabranjenim PKK i s njom povezane grupe milicije sirijskih Kurda.

Zahtjevi su takođe pozivali na ukidanje sankcija na oružje Turskoj i globalnu saradnju u borbi protiv terorizma.

PKK je navedena kao teroristička grupe od strane Turske i Sjedinjenih Država. Evropska unija (EU), čije su članice Švedska i Finska, stavila 2004. PKK na listu terorističkih organizacija.

PKK je od 1984. godine vodila pobunu protiv Turske. Desetine hiljada ljudi poginuli su u sukobu.

Turska je u tvitu koji je objavila predsjednička kancelarija za komunikacije navela da od 2017. traži izručenje kurdskih militanata i drugih osumnjičenika, ali nije dobila pozitivan odgovor iz Štokholma.

Između ostalog, Ankara je tvrdila da je Švedska odlučila da osigura 376 miliona dolara za podršku kurdskim militantima 2023. te da im je dala vojnu opremu, uključujući protivtenkovsko oružje i dronove.

U ponedjeljak (23. maj) turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je rekao da će Turska pokrenuti novu vojnu operaciju u Siriji kako bi osigurala južnu granicu Turske.

Švedska i finska delegacija u srijedu će o prigovorima Turske razgovarati s Ibrahimom Kalinom, glasnogovornikom predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i zamjenikom turskog ministra inostranih poslova Sedatom Onalom. Švedsku delegaciju će predvodit državni sekretar Oskar Stenstrom, dok bi finsku delegaciju predvodio Juka Salovara, podsekretar ministarstva inostranih poslova.

Na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, finski ministar inostranih poslova Peka Havisto rekao je: "Razumijemo da Turska ima neke vlastite sigurnosne brige vis-a-vis terorizma i tako dalje."

"Mislimo da imamo dobre odgovore za njih jer smo i mi dio borbe protiv terorizma. Dakle, mislimo da se ovo pitanje može riješiti", rekao je Haavisto.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u Davosu da će NATO učiniti "ono što mi uvijek radimo, sjesti i pozabaviti se ako neko od saveznika izraze zabrinutost".

Rekao je kako je uvjeren da će vojni savez moći "riješiti ova pitanja i dogovoriti se, a zatim poželjeti dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj kao punopravnim članicama".

Svih 30 sadašnjih zemalja NATO-a moraju pristati na članstvo nove države kandidata.

Švedska je posljednjih decenija primila stotine hiljada izbjeglica s Bliskog istoka, uključujući etničke Kurde iz Sirije, Iraka i Turske.

Nakon decenija protivljenja članstvu u NATO-u, javno mnijenje u obje zemlje promijenilo je mišljenje poslije ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, s rekordnom podrškom za pridruživanje Alijansi.