"kraj rata i mirovni sporazum ne smije značiti ponižavanje Rusije"

Mediji EU o ratu u Ukrajini: Rušiti Putina ili poslušati Kisindžera

Kisindžer je upozorio da će se inače sve pretvoriti u rat Zapada sa Rusijom i rekao da Ukrajina zarad mira treba da ustupi dio teritorija Rusiji, što je izazvalo kritike u Kijevu, a dijelom i u SAD i naročito u zemljama na sjeveru Evrope

3533 pregleda 4 komentar(a)
Putin, Foto: Reuters
Putin, Foto: Reuters

Ukrajinski rat riješiti tako da se oslabi Rusija i sruši ruski predsjednik Vladimir Putin, kako traže "jastrebovi" u SAD i Evropi ili mučnim pregovorima privoljeti Kijev na teške ustupke, ali tako da Putin nije pobijedio, dok je možda najizgledniji "avganistanski scenario", poput povlačenja Sovjetskog saveza iz Avganistana 1989-e, piše italijanski list Korijere dela sera.

Mediji u EU su vidljivo zaokupljeni pitanjem kuda Evropu i svijet vodi ukrajinski rat, a sve više i ekonomski i energetski svjetski kovitlac, a danas se pažljivo prate izvještaji sa ratišta koji govore da ruske snage postepeno napreduju.

U osvrtima se ukazuje na nastojanja američkog vrha, kao i Poljske, baltičkih i skandinavskih zemalja, da se nastavi sa isporukama teškog naoružanja Kijevu i ide na "slamanje Rusije i Putina", ali se predočava i viđenje Francuske, Njemačke, Italije, Španije da se sagleda i okončanje sukoba mirovnim pregovorima.

Italija je, štaviše, Ujedinjenim nacijama podnijela predlog mirovnog plana za Ukrajinu, ali je Moskva to odbacila, naglasivši da se "ne može jednom rukom slati oružje Ukrajini, a drugom donositi mirovni plan".

U zapadnoevropskim medijima je naišla na odjek i ponovna poruka bivšeg američkog državnog sekretara Henrija Kisindžera, iskazana na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, da rat u Ukrajini jedino može da se okonča povoljno po Evropu i cijeli svijet ako ta zemlja postane neutralna, spona saradnje sa Rusijom, a ne odbrambeni bedem Zapada prema ostalom svijetu i guranje Moskve u savez sa Pekingom.

Kisindžer je upozorio da će se inače sve pretvoriti u rat Zapada sa Rusijom i rekao da Ukrajina zarad mira treba da ustupi dio teritorija Rusiji, što je izazvalo kritike u Kijevu, a dijelom i u SAD i naročito u zemljama na sjeveru Evrope.

Njemački kancelar Olaf Šolc je izjavio da je ruska invazija "brutalna", ali je naglasio da bi "okončanje ruskog rata u Ukrajini bilo najbolje za cijelu planetu", mada, istakao je, "mi ne možemo dozvoliti da Putin dobije taj rat... da nametne svoj mir".

Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio da kraj rata i mirovni sporazum ne smiju značiti "ponižavanje Rusije".

Korijere dela sera navodi da u tri moguća rješenja za rat u Ukrajini prva varijanta glasi "ništa ne popustiti Putinu" i objašnjava da je to "teza super-jastrebova" u Vašingtonu.

"Oličenje te tvrde linije su", predočava taj list, "Englezi, koji u tom ratu nastoje da ostvare silnu želju da ponovo postanu svjetska sila, potvrde "specijalnu vezu" sa Amerikancima, pokažu sebe kao suprotnost podijeljenoj Evropi i zadaju samrtni udarac prijateljima Moskve".

"Avganistanska varijanta", prenosi Korijere dela sera mišljenje stručnjaka, bi, uz sve razlike sa ukrajinskim ratom, bilo rješenje da to ne bude potpuni poraz Rusa, već dokaz da ruske trupe nijesu u stanju da slome ukrajinski otpor, iako ukrajinska armija ne bi bila u stanju da pobijedi rusku, čak i ako se nastave isporuke zapadnog naoružanja.

Tu se onda rješenje poklapa i Kisindžerovim stavom da Ukrajina odustane od zahtjeva za povraćaj Krima i Donbasa, kao i ratnih reparacija od Moskve.

Korijere dela sera ishod vidi i u tome da bi "ukoliko Ukrajina izraste u stabilnu demokratiju, obnovljenu milijardama dolara pomoći i sredstava od zamrznute ruske imovine na Zapadu, to bi onda bio dokaz Putinove greške i s vremenom bi izazvalo urušavanje Putinovog režima...kao što je povlačenje iz Avganistana uticalo na krah sovjetskog sistema".

Na ocjene da postoje "jastrebovi" i oni koji bi u redovima Zapada bili skloni da se ide na mirovni sporazum se nadovezao i uređivački kolegijum Njujork tajmsa koji smatra da "tvrde ratoborne poruke" američkog vrha da treba srušiti Putina i oslabiti Rusiju "uopšte ne čine pregovore (o miru) bližim".

Uvodnik Njujork tajmsa je prokomentarisao i azijski dnevnik Ejža tajms koji ističe da "neokonzervativci-neocons vode američku spoljnu politiku čiji je cilj oduvijek bio rat preko posrednika da se Rusija baci na koljena".

"Neocons se drže", stoji u analizi, "doktrine pomoćnika američkog ministra odbrane Pola Volfovica na kraju hladnog rata 1992-e, prema kojoj zadatak Amerike mora biti da se svaka neprijateljska sila spriječi da ima prevlast u regionu čija bi prirodna bogatstva bila dovoljne da joj omoguće svjetsku moć".

U sadašnjoj američkoj administraciji su glavni pobornici te doktrine državni sekretar Entoni Blinken, njegova pomoćnica Viktorija Nuland i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

Neki evropski mediji su prenijeli i analizu vodećeg analitičara američkog Savjeta za međunarodne odnose Čarlsa Kapčana koji kaže da je "kucnuo čas za demokratije sa obje strane Atlantika da sve preokrenu ka okončanju rata".

Kapčan smatra da je "spasavanje veza sa Rusijom" važno za svjetski mir i interese SAD "jer iako krene novi hladni rat, dijalog će biti još važniji nego u prethodnom hladnom ratu zato što je svijet danas međusobno zavisan i globalizovan".

"A zajednički izazovi sa Moskvom su razoružanje i kontrola naoružanja, klima, sajbersfera, pospješenje svjetskog zdravlja" što, zaključuje američki analitičar nikako neće moći da se postigne ako se rat u Ukrajini pretvori u trajno žarište.