Liberasion: Tri moguća scenarija poslije parlamentarnih izbora u Francuskoj

Još se ne zna da li će se glasači opredijeliti za dosada vladajuće centriste predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) ili za novu ljevičarsku koaliciju koju predvodi lider radikalne ljevice Žan-Lik Melanšon (Jean-Luc Melenchon)

2402 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Zbog neizvjesnosti rezultata parlamentarnih izbora u Francuskoj, čiji je prvi krug sjutra, u nedjelju, francuski list Liberasion (Liberation) piše o tri moguća scenarija poslije drugog kruga.

Još se ne zna da li će se glasači opredijeliti za dosada vladajuće centriste predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) ili za novu ljevičarsku koaliciju koju predvodi lider radikalne ljevice Žan-Lik Melanšon (Jean-Luc Melenchon).

Ukoliko Makronovi centristi osvoje apsolutnu većinu, a to je najmanje 289 mjesta u parlamentu s 577 poslanika, predsjednik Francuske će moći da vlada kako je obećao u narednih pet godina, pošto mu je početkom maja počeo drugi predsjednički mandat.

Makron je u tom duhu nedavno pozvao birače da glasaju za jasnu i jaku većinu u parlamentu.

Po pisanju pariskog lista, drugi scenario slabijeg Makrona bila bi njegova relativna većina u parlamentu. Na taj način bi centristička koalicija Zajedno (Ensemble) koju čine Makronova "Republika u pokretu" i druge manje centrističke stranke i pokreti, bila u većini, ali ne u apsolutnoj, od najmanje 289 poslaničkih mjesta.

Makronovi centristi bi i po tom scenariju bili najbrojniji u parlamentu, ali bi bili primorani da sklapaju saveze i dogovore za određene predloge zakona - naveo je Liberasion i dodao da je ta mogućnost najvjerovatnija pošto bi, po anketama, ta koalicija mogla da osvoji između 260 i 300 mjesta.

To ne bi bilo prvi put za Francusku da se to desi jer su 1988. godine, poslije ponovnog izbora socijalističkog predsjednika Fransoa Miterana (Francois Mitterand), socijalisti vladali bez apsolutne većine, sa 275 poslanika. Tadašnji premijeri su morali da u nekim slučajevima pregovaraju s komunistima, centristima, a i s desnicom.

List kao treći scenario navodi kohabitaciju za koju smatra da bi "bez sumnje bila najgora noćna mora za Makronove centriste i o tome i ne žele da razmišljaju".

Takva mogućnost je po anketama manje vjerovatna, jer se ne očekuje da će glasači izabrati 289 ili više poslanika iz redova ljevičarske koalicije nazvane "Nova narodna ekološka i socijalna unija" (Nupes) koja okuplja socijaliste, komuniste, ekologe i Melanšonovu stranku "Nepokorena Francuska".

U tom slučaju bi Makronu bilo onemogućeno da vodi svoju politiku, ali bi mu kao predsjedniku Republike ostala ovlašćenja, među kojima mogućnost raspuštanja parlamenta i organizovanje novih izbora u nadi osvajanja većine.

Liberasion na kraju teksta upozorava da ankete javnog mnjenja prije izbora treba uvjek uzimati s rezervom, a to još više važi za parlamentarne nego za predsjedničke izbore jer postoje lokalne osobenosti bitne za parlamentarne izbore, koje procjene na nacionalnom nivou čine nesigurnim, a ponekad i pogrešnim.

Drugi krug parlamentarnih izbora zakazan je za 19. jun.