Evropsko jedinstvo povodom rata u Ukrajini dovedeno je u pitanje budući da se pažnja javnosti sve više usmjerava s bojnog polja na rast troškova života, dok se produbljuje podjela između građana koji žele brzo okončanje konflikta i onih koji žele da Rusija bude kažnjena, pokazalo je istraživanje sprovedeno u deset evropskih država.
Podrška Ukrajini ostaje visoka u devet članica EU - Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumuniji, Španiji i Švedskoj - kao i u Velikoj Britaniji, ali je pažnja sada više usmjerena na šire posljedice konflikta, prenosi "Gardijan" rezultate istraživanja koje je sproveo Odbor za vanjske poslove Evropskog savjeta.
"Evropljani su dosadašnjim jedinstvom iznenadili Putina, a i same sebe, ali sada slijede veliki stresovi", naveo je Mark Leonard, jedan od autora izvještaja Odbora za vanjske poslove. On smatra da će sposobnost vlada da zadrže podršku javnosti prema potencijalno škodljivim politikama biti od ključnog značaja i upozorava da bi jaz između tabora "mira" i tabora "pravde" mogao "nanijeti štetu poput one između kreditora i dužnika tokom krize eura".
Istraživanje je pokazalo da uprkos podršci Ukrajini, mnogi birači u Evropi žele da se rat što prije završi čak i ako bi to značilo da Ukrajina izgubi teritoriju.
Takav stav često ne odražava pozicije nacionalnih vlada, navodi se u izvještaju. "U ranim fazama rata, države u centralnoj i istočnoj Evropi osjećale su da je njihova agresivnost prema Rusiji opravdana", naveli su u izvještaju Leonard i njegov kolega Ivan Krastev. "Međutim, u sljedećoj fazi države poput Poljske mogle bi biti marginalizovane ukoliko tabor za "mir" stekne još pobornika među drugim državama članicama".
Istraživanje sprovedeno u periodu između 28. aprila i 11. maja, pokazalo je da postoji skoro univerzalna podrška Ukrajini, a 73 odsto ispitanika u deset država okrivilo je Rusiju za rat. Međutim, rezultati ukazuju da postoji jasna podjela između Evropljana koji žele mir što je prije moguće (35 odsto u deset država) i onih koji žele pravdu - koja je definisana kao vraćanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i primoravanje Rusije da snosi odgovornost (22 procenta).
Treću grupu predstavljaju oni koji dijele antiruske stavove pripadnika tabora za "pravdu", ali takođe i strahove od eskalacije karakteristične za tabor "mira". Njih, prema istraživanju, ima oko 20 procenata.
Tabor za mir - čije su pristalice sklone da vjeruju da će Ukrajini na kraju konflikta biti gore nego Rusiji - najsnažniji je u Italiji (52 odsto), dok je tabor za "pravdu" najjači u Poljskoj (41 procenat).
Na pitanje od čega najviše strahuju u vezi s ratom, ispitanike u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj najviše brinu troškovi života i cijene energije, dok ispitanike u Švedskoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj najviše brine prijetnja od nuklearnog rata.
Dok se konflikt nastavlja i rastu troškovi, vlade će sve više biti primorane da "balansiraju između evropskog jedinstva i stavova koji se mijenjaju kako unutar tako i između članica bloka", navode Leonard i Krastev i ukazuju na "sve veći jaz između pozicija mnogih vlada i javnog mnjenja u njihovim državama".
Bonus video:
