Litvanija je nametnula zabranu kopnenog tranzita za sankcionisanu robu

Kalinjingrad odsječen od Rusije: Može li ovaj grad biti naredno žarište proširenog rata u Ukrajini?

Gotovo 100 ruskih vozova prolazi kroz Litvaniju svakog mjeseca ka Kaljiningradu. Litvanija je već ranije prekinula sa uvozom ruskih energenata, nafte, prirodnog gasa i struje

12614 pregleda 2 komentar(a)
Kalinjingrad, Foto: Reuters
Kalinjingrad, Foto: Reuters

Litvanija je nametnula zabranu kopnenog tranzita za sankcionisanu robu iz Rusije preko njene teritorije, što je rusku enklavu Kaljiningrad odsjeklo od matice, piše Radio Slobodna Evropa.

Zbog nametnutih restrikcija u kopnenoj vezi sa Kaljiningradom Rusija bi mogla da pribjegne provokacijama.

Zašto bi Kaljiningrad, rusko uporište u Evropi, mogao biti naredna tačka žarišta proširenog rata u Ukrajini?

Nove tenzije između Moskve i Zapada se zaoštravaju nakon što je Litvanija odlučila da zaustavi transport ruskih roba preko njene teritorije u enklavu Kaljiningrad, smještenu u sendviču između Litvanije i Poljske.

Gotovo 100 ruskih vozova prolazi kroz Litvaniju svakog mjeseca ka Kaljiningradu. Litvanija je već ranije prekinula sa uvozom ruskih energenata, nafte, prirodnog gasa i struje.

Kremlj je upozorio da će preduzeti kontra mjere protiv sankcija na način koji će imati "značajan negativni učinak" na Litvance što je pojačalo strahove od direktne konfrontacije između Rusije i NATO saveza.

Odogovor Moskve neće biti isključivo diplomatske već i praktične prirode, rekla je 22. juna portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

Ona nije precizirala prirodu praktičnih mjera koje Rusija planira da preduzme protiv Litvanije.

"Glavno pitanje je da li će naš odgovor biti isključivo diplomatski. Odgovor je, ne", rekla je Zaharova.

Viljnus, glavni grad Litvanije, zatvorio je rutu za transport čelika i drugih metala, što je, kako kaže, potrebno u skladu sa jednim od paketa sankcija Evropske unije (EU) koje su stupile na snagu 18. juna.

EU je uvela kaznene mjere Rusiji nakon što je pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara.

Nakon što je Litvanija uvela obustavu transporta sankcionisane ruske robe preko svoje teritorije Kremlj je poslao jednog od glavnih saveznika predsjednika Vladimira Putina u Kaljiningrad, Nikolaja Patruševa, šefa Savjeta bezbjednosti Rusije koji je upozorio na "odgovarajuće mjere" Moskve "u skoroj budućnosti".

"Posljedice će imati ozbiljan negativan učinak na stanovništvo Litvanije", upozorio je tokom boravka u Kaljiningradu.

Patrušev, bivši špijun KGB-a, takođe je rekao da akcije pokazuju da Rusija ne može da vjeruje Zapadu, za koji je rekao da je prekršio pismeni sporazum o Kaljiningradu.

Litvanska premijerka Ingrida Simonite je rekla da je "ironično slušati retoriku (Rusije) o navodnom narušavanju međunarodnih sporazuma" koju je optužila za narušavanje "svakog mogućeg međunarodnog sporazuma".

Simonite je ponovila da je stav Viljnusa da samo sprovodi sankcije koje je nametnula Evropska unija i negirala da je potez Litvanije dalje doprinio blokadi ruske enklave.

Eskalacija sa članicom NATO saveza

Pošto je Litvanija članica NATO saveza, bilo kakva direktna vojna akcija Rusije značila bi da na snagu stupa Član 5 Alijanse koji kaže da ako je jedna članica napadnuta, napadnute su sve. Članom 5 se garantuje da se resursi cijelog saveza koriste za zaštitu svake države članice.

U svom obraćanju naciji u martu, američki predsjednik Džozef Bajden je rekao da će se braniti "svaki pedalj" NATO teritorije. SAD su povećale svoje prisustvo u Litvaniji, a broj stacioniranih vojnika u ovoj baltičkoj zemlji je oko 1.000.

S obzirom da Ukrajina nije jedna od njih, američki dužnosnici ponavljaju kako američke trupe neće direktno stupiti u sukob s ruskim snagama. Međutim, to bi se promijenilo da neka od članica bude napadnuta.

Prema službenoj stranici NATO-a, u Članu 5. stoji:

"Strane su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih te su stoga saglasne da će, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava pojedinačne ili kolektivne samoodbrane priznatog članom 51. Povelje Ujedinjenih nacija, pomoći strani ili stranama koje su napadnute, poduzimajući odmah, pojedinačno i zajedno s drugim stranama, mjere koje se smatraju potrebnim, uključujući oružanu silu, radi uspostavljanja ili održavanja sigurnosti sjevernoatlantskog područja."

Kaljiningrad u rukama Rusa

Kaljiningrad je nekada bio provincija Njemačke u Istočnoj Pruskoj koju je preuzeo Sovjetski Savez nakon Drugog svjetskog rata u skladu sa Postdamskim sporazumom iz 1945. između savezničkih sila. Glavni grad Istočne Pruske, Konigsberg preimenovan je 1946. u Kaljiningrad po Mihailu Kaljininu, jednom od boljševičkih vođa.

Procjenjuje se da je dva miliona Njemaca pobjeglo sa ove teritorije u posljednjim mjesecima Drugog svjetskog rata, a oni koji su ostali nasilno su protjerani nakon okončanja neprijateljstava.

Sovjetske vlasti razvile su Kaljiningrad kao glavnu luku zbog prednosti koje ima jer se ne ledi u hladnom Baltičkom moru i ključni je centar za ribarstvo.

Unapređenjem Kaljiningrada pokušali su da ohrabre ljude iz drugih regija da se presele na ovu teritoriju.

Od ere Hladnog rata Kaljiningrad je bio i glavna baza ruske baltičke flote.

Ali od raspada Sovjetskog Saveza i proglašenja nezavisnosti baltičkih država, Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO saveza, Kaljiningrad se našao odvojen od ostatka Rusije. Na jugu Kaljiningrada je Poljska još jedna članica Alijanse.

Decenijama je bio teško militarizovana zona, zatvorena za strance. Međutim, posljednjih godina, Kaljiningrad je postao turistička destinacija, a u njemu su se održavale utakmice tokom Svjetskog kupa u Rusiji 2018.

Kaljiningrad broji oko milion stanovnika, od kojih većina živi u ili oko glavnog grada. Enklava je jedna od naprednijih regiona Rusije sa razvijenom industrijom.

Vojni bastion

Kako su se pogoršali odnosi Rusije i Zapada, vojna uloga Kaljiningrada je porasla. Njegova lokacija ga je stavila na vrh napora Moskve da se suprotstavlja onome što opisuje kao "neprijateljske politike NATO-a", piše agencija Rojters.

Kremlj je metodološki jačao svoje vojne snage u enklavi, naoružavajući ih najnovijim tipovima oružja uključujući precizne navodeće projektile Iskander kao i nizom sistema protivvazdušne odbrane.

Kako je rastao vojni značaj regije, zavisnost od robe koja dolazi preko Poljske i Litvanije učinila je Kaljiningrad naročito ranjivim.

Pozicija Kaljiningrada takođe znači da Rusija ima raspoređene mornaričke snage unutar granice NATO teritorije. Zajedno sa pomorskom flotom, Rusija ima raspoređene nuklearne glave na ovoj terotoriji, prema navodima Litvanije, kako prenosi portal Defence News.

U martu je Rusija naredila da se njene nuklearne snage stave u "stanje povišene pripravnosti" kao odgovor na ono što su rekli da je "rastući pritisak od strane NATO zemalja" koje daju "agresivne izjave o Rusiji".

Nuklearne bojeve glave na raketama kratkog ili srednjeg dometa postavljene u centru NATO teritorije pružaju Rusiji sigurniji prvi udar zbog ograničenog vremena potrebnog projektilima da dosegnu svoje ciljeve u Evropi.

Nuklearno prisustvo

Tenzija je bilo i prije oko neuralgične tačke na Baltiku. Litvanija je izgradila novu graničnu ogradu 2017. u vrijeme kada je Rusija izvodila veliku vojnu vježbu pod imenom Zapad. Vojna vježba Zapad 2021. održana je i krajem prošle godine zajedno sa bjeloruskim vojnim snagama.

Kaljiningrad je još više dobio na važnosti za Rusiju nakon planiranog pristupanja NATO savezu Švedske i Finske.

Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa Savjeta za bezbjednost Rusije rekao je u maju da planovi o priključenju Švedske i Finske znače da "više nećemo moći da govorimo o nekom nenuklearnom statusu Baltika, balans mora biti obnovljen".

Rusija se dugo protivila prisutnosti NATO zemalja oko Kaljiningrada.

"Prebacili su infrastrukturu NATO-a uz naše granice", rekao je ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov za CNN 2015., nakon izvještaja da je Rusija rasporedila nuklearne rakete Iskander u regiju.

Rusija nije potvrdila da ima nuklearno oružje stacionirano u Kaljiningradu, ali je 2018. godine Federacija američkih naučnika zaključila da je Rusija značajno modernizovala bunker za skladištenje nuklearnog oružja u regiji. Ovaj zaključak je donesen analizom satelitskih snimaka.

Jedan od velikih strahova je ruski napad na koridor Suvalki dug oko 100 kilometara između poljske i litvanske granice koji se nalazi sa Kaljiningradom na zapadu i Bjelorusijom, saveznicom Rusije, na istoku. Osvajanje ovog koridora moglo bi da odsječe Litvaniju i Letoniju, koje se nalaze sjevernije od Poljske i ostatka EU.

Od kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Litvanija je pozvala NATO da poveća trupe raspoređene na njenoj teritoriji.