Analitičari se čuvaju procjena

Rat u Ukrajini se neće skoro završiti: Front se seli ka Donjecku

Sredinom juna je američki Institut za istraživanje rata, pozivajući se na informacije ukrajinskih službi, objavio da je Moskva spremila plan za narednih 120 dana rata – do oktobra

8614 pregleda 6 komentar(a)
Donjeck, Foto: Reuters
Donjeck, Foto: Reuters

Vojni analitičari pokušavaju da gledaju u kristalnu kuglu, pitajući se kada će i kako da se završi rat u Ukrajini. Ako je vjerovati najavama Kijeva i Moskve, i procjenama koje se najčešće čuju – neće baš uskoro.

Ruske snage osvojile su čitavu oblast Luganska, i sada se front seli ka Donjecku. Ta metropola, centar samoproglašene "narodne republike", već osam godina je na meti ukrajinske artiljerije koja se utvrdila u obližnjim mjestima. Cilj ruske strane je da ih okruži, i ostavi u takozvanom kotlu.

Od uspjeha tog ruskog poduhvata zavisi i kako će rat dalje teći, uvjereni su u Kijevu.

Analitičari se pak čuvaju procjena, pogotovo jer su mnogi žestoko omanuli prognozirajući ekspresni pad Kijeva i poraz Ukrajine na početku rata.

Ratovaće se bar do zime?

Sredinom juna je američki Institut za istraživanje rata, pozivajući se na informacije ukrajinskih službi, objavio da je Moskva spremila plan za narednih 120 dana rata – do oktobra.

Kako primjećuje dopisnica njemačkog javnog servisa iz Moskve, od početka agresije iz Kremlja uvek isto odgovaraju na pitanje koliko će se još ratovati. "Sve ide po planu", kažu, čak i kad je očigledno da se planovi mijenjaju.

Nedavno je predsjednik Vladimir Putin rekao da nema potrebe da se priča o rokovima. Umjesto toga je kao "krajnji cilj" naveo "oslobođenje" Donbasa, zaštitu ljudi koji tamo žive i garancije za bezbjednost Rusije koje se zahtijevaju direktno od Zapada i NATO.

Iz Kijeva su se pak nedavno mogla čuti oprečna tumačenja. Tokom samita G7, predsjednik Volodimir Zelenski je iznio nadu da bi rat mogao da se završi krajem godine. Kako je rekao, za njega kraj rata po svaku cijenu ne dolazi u obzir, već hoće da dođe u "nadmoćnu poziciju" na frontu iz koje bi pregovarao sa Putinom.

Šef vojne tajne službe Kirilo Budanov je pak rekao da Ukrajina namjerava da povrati sve teritorije, uključujući i Krim i Donbas – već sljedeće godine.

I zapadni političari očekuju duži rat

"Mislim da smo još daleko od neke vrste zamrznutog konflikta", kaže za Dojče vele (DW) Domitila Sagramoso, poznavateljka ruske bezbjednosne politike sa Kraljevskog koledža u Londonu.

"U ovom trenutku nema pregovora ni o prekidu vatre. Nijedna od dvije strane nije spremna da odustane od teritorije koju su izgubile ili osvojile uz velike napore", dodaje ona.

O dugom ratu govorili su i američki predsjednik Džozef Bajden i britanski premijer Boris Džonson.

Ovaj potonji je u autorskom tekstu za Tajms sredinom juna napisao da Putinovi dosadašnji neuspjesi da zauzme Donbas "ne znače da će imati mudrosti da se povuče".

"Bojim se da ćemo morati da se spremimo za dug rat, jer Putin vodi kampanju iznurivanja, pokušavajući da ophrva Ukrajinu čistom brutalnošću", napisao je Džonson.

Njemački kancelar Olaf Šolc je prije nekoliko dana naprosto rekao: "Nismo u situaciji u kojoj vidimo kraj (rata)."

Bitka će iscrpiti obje strane

U analizi koju je početkom juna objavio njemački javni servis ZDF, navodi se da bi Putin mogao da bude spreman na pregovore kad zauzme cio Donbas. Dodaje se da je to ruski minimalni cilj, jer je Moskva kao uvod u rat upravo priznala dvije samoproglašene republike.

"Nažalost, djeluje malo realno da Ukrajina može da povrati sve teritorije izgubljene od 2014. godine – čak ni one izgubljene od februara ove godine", piše u toj analizi koju potpisuju dvojica istraživača Njemačkog društva za spoljnu politiku.

"Ali srećom je jednako nerealno da Rusija može potpuno da porazi Ukrajinu. Bez ogromne mobilizacije, Rusija ne raspolaže sa dovoljno pješadije da nakon leta nastavi sadašnje borbe visokog intenziteta", navodi se u analizi.

"Zato će poslije završetka bitke za Donbas i u interesu Moskve biti da teži nekoj vrsti smirivanja. Do tada će ukrajinska armija biti desetkovana, infrastruktura uništena, društvo iscrpljeno, a ekonomija upućena na zapadno vještačko disanje. To će biti trenutak u kojem može da se postigne prekid vatre, koji se mahom oslanja na teritorijalni status kvo", navode istraživači.

Doduše, dodaju da to ne znači i konačni mir jer Ukrajina teško može da potpiše trajni gubitak velikog dijela zemlje, čak i ako Rusija bude voljna da napusti južne oblasti Ukrajine koje ne spadaju u Donbas.