posljedice rata mogle bi Ukrajinu da proganjaju godinama

Spaljena zemlja: Katastrofalne ekološke štete invazije na Ukrajinu

Ekosistemi Ukrajine imaju veliki značaj za Evropu: Zaizimaju 35 procenata biodiverziteta Evrope, dom su za više od 70.000 vrsta, prirodna vegetacija kao i poluprirodna vegetacija zauzima 29 procenata teritorije Ukrajine (kao što su uređeni travnjaci i živice, itd), šume pokrivaju 16 procenata teritorije, Ukrajina ima oko 63.000 rijeka, Ukrajina zauzima 11 procenata planinskog lanca Karpata u kojem živi jedna trećina svih vrsta u Evropi

15702 pregleda 3 komentar(a)
Detalj iz Sjeverodonjecka, Foto: Reuters
Detalj iz Sjeverodonjecka, Foto: Reuters

Kao dodatak na hiljade poginulih i destrukciju ključne infrastrukture, još jedna ne tako vidljiva kriza veže se za rusku invaziju na Ukrajinu. Njene posljedice mogle bi Ukrajinu da proganjaju godinama, a radi se o oštećenju životne sredine. Od bombardovanja fabrika hemikalija do šuma spaljenih projektilima, posljedice će osjetiti ne samo ekosistemi Ukrajine već i njeni ljudi, piše Radio Slobodna Evropa.

Duga je lista štete izazvane vojnim konfliktom u Ukrajini počevši od ilegalne ruske aneksije Krima 2014, a ako joj se ne posveti odgovarajuća pažnja, mogla bi da ima dugogodišnje posljedice.

Observtorijum za životnu sredinu i konflikte je izvjestio da je uticaj rata na životnu sredinu počeo i prije nego što su počeli oružani sukobi. Nagomilavanje vojnih snaga i održavanje njihove borbene gotovosti može da potroši mnoge resurse. Vojna oprema i vozila traže energente koji obično dolaze od nafte, a velike vojske ispuštaju emisije CO2 koje su veće od emisija kombinovanog ispuštanja ugljen dioksida i po nekoliko država zajedno.

Ukrajina
foto: Reuters

Studija Univerziteta Brown je pokazala da su stakleničke emisije vojske SAD veće od ispuštanja država kao što su Portugal, Danska i Švedska.

Nakon što je počeo konflikt, rizici su skočili, a štete su postale mnogo očiglednije.

Pozadina životne sredine Ukrajine

Ekosistemi Ukrajine imaju veliki značaj za Evropu:

  • Zaizimaju 35 procenata biodiverziteta Evrope
  • Dom su za više od 70.000 vrsta.
  • Prirodna vegetacija kao i poluprirodna vegetacija zauzima 29 procenata teritorije Ukrajine (kao što su uređeni travnjaci i živice, itd).
  • Šume pokrivaju 16 procenata teritorije.
  • Ukrajina ima oko 63.000 rijeka.
  • Ukrajina zauzima 11 procenata planinskog lanca Karpata u kojem živi jedna trećina svih vrsta u Evropi.

Rijeka Sjeverski Donjec je najduža rijeka u istočnoj Ukrajini i važan je izvor svježe vode. Dnjepar je četvrta najduža rijeka u Evropi.

Kijev i rijeka Dnjepar prije rata
Kijev i rijeka Dnjepar prije ratafoto: Shutterstock

Nakon što su 14. marta ruske snage bombardovale postrojenje za kanalizaciju, voda iz nekoliko distrikta u Zaporožju počela je da utiče u Dnjepar bez ikakvog filtriranja.

Crvena knjiga podataka Ukrajine, dokument koji prati trenutno stanje rijetkih i ugroženih vrsta flore i faune, registrovao je 687 ugroženih vrsta životinja i 857 ugroženih biljnih vrsta u svom posljednjem izdanju 2021.

Pored ugroženosti divljeg života zbog šumskih požara izazvanih raketnim napadima, hiljade delfina je nađeno mrtvo u Crnom moru, što bi mogla biti posljedica povećane brodske buke i korišćenja moćnih sonarnih sistema podmornica, prema podacima Nacionalnog parka prirode Tuzlansko ušće u Ukrajini.

Industrijski sektor Ukrajine

Životna sredina u Ukrajini se suočava sa opasnostima koje su rezultat oružanih sukoba, a pojačani su industrijskom pozadinom zemlje. Teška industrija ima veliki dio u ukrajinskoj ekonomiji, naročito na istoku zemlje. Najveća nuklearna elektrana u Evropi locirana je u Ukrajini, u gradu Zaporožje, a industrijski sektor Ukrajine doprinosi gotovo 29 procenata BDP-a.

Jedna od visokorizičnih prijetnji obuhvata skladišta jalovine (TSF) u kojima se skladišti tekući industrijski otpad. Sveukupno postoji 465 ovakvih skladišta u zemlji, koji skladište više od šest milijardi tona otpada, a 200 TSF-ova nalazi se u istočnoj Ukrajini, regiji koja je najteže pogođena ratom.

Studija iz 2019. Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), pokazala je da potencijalna prijetnja od oštećenja tih postrojenja uključuje rizik od poplava, eksplozije i hemijskih, rizika od požara i za životnu sredinu.

Danas, tri godine nakon što je objavljen taj izvještaj, više od 40 industrijskih gradova već je napala ruska vojska.

Ukrajina
foto: Reuters

Prema procjenama rata holandske mirovne organizacije PAX, Ukrajina je već na ivici ekološke katastrofe od početka tekućeg rata u Donbasu koji je počeo 2014. Katastrofa je izbjegnuta stvaranjem linija deeskalacije kako bi se spriječilo bombardovanje fabrika za hemikalije i neprekidnim monitoringom OSCE-a.

Međutim, od tada, mnoga industrijska postrojenja koja imaju zalihe toksičnog i radioaktivnog otpada su u lošem stanju zbog efekata prethodnih napada i nedostatka održavanja.

Početkom juna, granatiranje fabrike hemikalija pogodilo je skladišta azotne kiseline, uzrokujući da veliki oblak ružičastog dima prekrije stambena područja u Sjeverodonjecku. Guverner regije Lugansk, Sergij Gajdaj, pozvao je stanovništvo da ostane u svojim kućama, jer azotna kiselina može da bude opasna ako se udiše ili proguta ili ako dođe u dodir s kožom.

Zakoni i prepreke

Četiri povelje Ženevske konvencije koje treba da regulišu oružane sukobe ne spominju izričito životnu sredinu. Međutim, nakon rata u Vijetnamu, napravljenje su dvije važne izmjene u zakonu.

Prva zabranjuje korišćenje nasilnih tehnika modifikacija životne sredine koje ostavljaju "široko rasprostranjene, dugoročne i ozbilje efekte". Druga blokira "metode i sredstva ratovanja koje imaju namjeru ili se od njih može očekivati da izazovu raširenu, dugoročnu i ozbiljnu štetu prirodne životne sredine".

Od maja 2022. Ministarstvo ekologije i prirodnih resursa Ukrajine zabilježilo je 231 ekološki zločin koje je počinila Rusija.

Čak i kada su ratna djelovanja štetna po životnu sredinu, teško je da se ona smatraju narušavanjem odredaba, jer su standardi za vojnu akciju koja potpada pod dvije nove konvencije vrlo visoki.

Ukrajina
foto: Shutterstock

Štetnost po zdravlje

Ostale posljedice koje stanovništvo osjeća su plućne bolesti i razne vrste karcinoma zbog udisanja teških metala i kancerogenih stvari prisutnih u eksplozivima, ali i u ruševinama granatiranih zgrada. Azbest, vrlo otrovna tvar koja je tek nedavno zabranjena u Ukrajini, zadaje glavnu brigu kada je u pitanju zdravlje ljudi.

Azbest koji je još uvijek prisutan u konstrukciji zgrada koje se razaraju bombardovanjem može uzrokovati niz bolesti, od poteškoća s disanjem do raka pluća, želuca, jajnika i drugih organa.

Ukrajina
foto: Reuters

Posljeratne akcije i prepreke

Stručnjaci iz Ecoaction: Centra za okolišne inicijative kažu da, nakon što se rat završi, pored dokumentovanja sve štete po životnu sredinu (u naporima da Rusija plati za njih), takođe je važno da se uključi rehabilitacija i zaštita ekosistema u planu za oporavak Ukrajine, kao i ponovna izgradnja stambenih objekata koja će se fokusirati na prilagođavanje klimatskim promjenama.