Vašington je objavio danas nove ekonomske sankcije protiv ruskih firmi i oligarha bliskih predsjedniku Vladimiru Putinu, među kojima i protiv Andreja Gurjeva koji u Londonu ima najveću privatnu imovinu iza Bakingemske palate.
Povezani članci
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da uprkos američkim zalihama raketne artiljerije, kijevske snage još ne mogu da prevaziđu ruske prednosti u teškim puškama i ljudstvu, prenosi Rojters.
„Ovo se veoma osjeća u borbama, posebno u Donbasu... Tamo je samo pakao. Riječi to ne mogu opisati“, rekao je on u kasnonoćnom obraćanju.
Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile su novu tranšu oružja ukrajinskim snagama.
"Novi paket vrijedan 550 miliona dolara uključuje dodatnu municiju za visoko pokretne artiljerijske raketne sisteme poznate kao HIMARS, kao i topničku municiju", rekao je portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost Džon Kirbi, prenosi Al Džazira Balkans.
U saopštenju Pentagona navodi se da pomoć uključuje i 75 hiljada metaka artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.
Prvi brod sa ukrajinskim žitaricama od početka ruske invazije 24. februara stigao je večeras kod sjeverne obale Istanbula na Crnom moru, saopštili su novinari Frans presa.
Brod "Razoni" koji je krenuo juče ujutro iz Odese na jugu Ukrajine sa 26.000 tona kukuruza namijenjenog Libanu treba noćas da ostane kod turske obale a sjutra ujutru će na ulasku u Bosfor inspekciju na njemu izvršiti međunarodni tim, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane.
Brod plovi pod zastavom Sijera Leonea.
Ruski, ukrajinski, turski i zvaničnici UN pregledaće brod. Inspekcije su dio sporazuma koji su Moskva i Kijev potpisale uz posredovanje UN i Turske o izvozu žitarica.
U okviru sporazuma od 22. jula o isporukama, koje uključuju rusko žito i djubrivo, uspostavljeni su sigurni koridori kroz minirane vode oko ukrajinskih luka.
Povezani članci
Povezani članci
Agencija Rojters prenosi da je Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo da je izvelo smrtonosne udare na ukrajinske snage u oblastima Nikolajeva i Harkova u Ukrajini.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto pozvao je nuklearne supersile da prestanu da se, kako je kazao, igraju geopolitičkom situacijom oko Ukrajine.
Sijarto je na konferenciji Ujedinjenih nacija za razmatranje napretka u primjeni Ugovora o neširenju nuklearnog oružja rekao da Mađarska razumije da države sa nuklearnim oružjem gledaju na sukob u Ukrajini kao na pitanje geopolitičke prirode.
On je kazao da su neke od tih supersila geografski daleko od mjesta gdje se odvija rat.
"Ali za nas, zemlje u susjedstvu, ovo je pitanje od vitalnog značaja. Zato tražimo od svih relevantnih aktera da se ne igraju sa geopolitikom na naš račun", rekao je Sijarto.
On je ukazao da su zemlje centralne Evrope uvijek gubile u igri Istoka i Zapada, prenose agencije.
"Uvijek se zalažemo za održavanje dijaloga između Istoka i Zapada, posebno o strateškim pitanjima, poput izbjegavanja širenja i upotrebe nuklearnog oružja. Ako se ovaj dijalog ne nastavi, rizik od daljih tenzija i eskalacije će se definitivno povećati", upozorio je Sijarto.
On je pozvao sve potpisnice da se pridržavaju Ugovora o neširenju nuklearnog oružja.
Rojters prenosi da je Kremlj saopštio da će se u razgovorima zakazanim za petak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, između ostalog, baviti dogovorom o deblokadi ukrajinskog crnomorskog izvoza žitarica uz posredovanje Turske.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u razgovoru da će se u razgovorima govoriti o tome koliko efikasno funkcioniše sporazum, koji mora biti obnovljen nakon 120 dana.
Predstavnik Turske u Zajedničkom koordinacionom centru (JCC) u Istanbulu saopštio je da se očekuje da se prvi brod koji će prevoziti ukrajinsko žito na svjetska tržišta usidriti u Istanbulu u utorak uveče.
Na brifingu održanom u ZSO, general Ozcan Altunbudak rekao je da se kurs broda odvija po planu, piše Rojters.
U ponedjeljak je prva pošiljka ukrajinskog žita otišla iz luke Odesa preko broda „Razoni“ pod zastavom Sijera Leonea, što je prvi put u posljednjih nekoliko mjeseci da je Kijev prevezao svoju robu do zemalja koje kupuju.
Ruski privredni pad će se produbiti u trećem kvartalu 2022, dok će se visok suficit na tekućem računu zemlje, ključni pokretač nedavnog jačanja rublje, smanjiti u drugoj polovini godine, procjenjuje Centralna banka Rusije.
Bruto domaći proizvod (BDP) će pasti za 7,0 odsto u trećem tromjesečju, nakon pada od 4,3 odsto u drugom kvartalu, objavila je u ponedjeljak Banka Rusije, predviđajući da će privreda početi da se oporavlja u drugoj polovini 2023. godine, prenosi Rojters.
"Prema ažuriranoj prognozi Banke Rusije, pad u 2022. će biti manji nego što se očekivalo u aprilu. Istovremeno, uticaj šokova u ponudi može potrajati duži vremenski period", navodi se u izvještaju centralne banke o monetarnoj politici, koja je u junu spustila referentnu kamatu na 8,0 posto.
Prema novim procjenama, ruski BDP će u 2022. godini pasti od 4,0 do 6,0 odsto, a iduće godine između 1,0 i 4,0 procenta, nakon čega bi 2024. godine trebalo da se vrati na staze rasta u rasponu od 1,5 do 2,5 odsto, navela je centralna banka.
Banka Rusije je takođe saopštila da očekuje da će Ministarstvo finansija u svom osnovnom scenariju za 2023. vratiti na snagu budžetsko pravilo o ograničenju budžetske potrošnje i preusmjeravanju viška prihoda od nafte u državni fond za crne dane.
Kupovina deviza s ciljem dopune državnih rezervi, koja je prema budžetskom pravilu sprovođena u vrijeme kada su cene nafte visoke, obustavljena je nakon naglog pada rublje u januaru ove godine, nedjeljama prije 24. februara kada je Rusija pokrenula vojnu operaciju u Ukrajini.
Očekuje se da će novo budžetsko pravilo, koje Ministarstvo finansija tek treba da objavi i predsjednik Vladimir Putin odobri, izvršiti silazni pritisak na rublju, koja je ove godine imala najbolje rezultate na svjetskim valutnim tržištima zahvaljujući mjerama kontrole kapitala.
Američki državni sekretar Entoni Blinken nazvao je ruske akcije oko najveće ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje "vrhuncem neodgovornosti", optužujući Moskvu da je koristi kao "nuklearni štit" u napadima na ukrajinske snage.
Vašington je duboko zabrinut što Moskva sada koristi nuklearnu elektranu kao vojnu bazu i puca na ukrajinske snage iz okoline, rekao je Blinken novinarima u Njujorku.
"Naravno da Ukrajinci ne mogu da uzvrate vatru da ne bi došlo do strašne nesreće u nuklearnoj elektrani", kazao je on, kako prenosi Rojters.
Akcije Rusije prevazišle su korišćenje "ljudskog štita", rekao je Blinken, nazvavši to "nuklearnim štitom".
Rusija je 20. jula optužila Ukrajinu da je ispalila dva drona na Zaporožje, koja je i najveća nuklearna elektrana u Evropi, ali je navela da je reaktor neoštećen.
Bonus video:
