Rusija optužila Vašington za direktnu ulogu u ratu

Ukrajinci se konsultuju sa SAD prije udara

Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da Vašington dostavlja obavještajne podatke koji su doveli do “masovnih civilnih žrtava”

23117 pregleda 3 komentar(a)
SAD su do sada poslale Ukrajini 16 HIMARS sistema, Foto: Beta/AP
SAD su do sada poslale Ukrajini 16 HIMARS sistema, Foto: Beta/AP

Rusija je juče optužila SAD za direktnu umiješanost u rat u Ukrajini nakon tvrdnji da Vašington dijeli obavještajne podatke o metama sa ukrajinskim snagama.

Rusija je saopštila da odgovara na komentare Vadima Skibickog, zamjenika šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, o načinu na koji Kijev koristi američki raketni sistem dugog dometa, HIMARS, na osnovu, kako je rekao, odličnih satelitskih snimaka i informacija u realnom vremenu.

Skibicki je za britanski list “Telegraf” rekao da se američki i ukrajinski obavještajni zvaničnici konsultuju prije udara i da Vašington praktično ima veto na predviđene ciljeve, iako je kazao da američki zvaničnici ne daju direktne informacije o meti.

Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da taj intervju pokazuje da je Vašington direktno umiješan iako stalno ponavlja da svoju ulogu u sukobu ograničava na snabdijevanje oružjem jer ne želi direktnu konfrontaciju sa Moskvom.

”Sve ovo nesporno dokazuje da je Vašington, suprotno tvrdnjama Bijele kuće i Pentagona, direktno umiješan u sukob u Ukrajini, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane, prenio je Rojters.

”Bajdenova administracija je ta koja je direktno odgovorna za sve raketne napade koje Kijev odobri na naseljene oblasti i civilnu infrastrukturu i naseljene oblasti Donbasa i drugih regiona, koji su rezultovali masovnim civilnim žrtvama”, saopštilo je ministarstvo na čijem čelu je Sergej Šojgu, bliski saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Rojters je objavio da nije bilo reakcije Bijele kuće ili Pentagona na ove ruske tvrdnje.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je, kako je prenijela agencija RIA Novosti, kazala: “Nije potrebna nikakva druga potvrda o direktnoj umiješanosti SAD u neprijateljstva na teritoriji Ukrajine. Snabdijevanje oružjem je praćeno ne samo uputstvom za njegovu upotrebu, već u ovom slučaju obavljaju funkciju strijelca u najčistijem obliku”.

Ukrajinski vojnik puca iz višecjevnog raketnog sistema 'BM21 Grad' u Harkovskoj oblasti
Ukrajinski vojnik puca iz višecjevnog raketnog sistema "BM21 Grad" u Harkovskoj oblastifoto: reuters

Ukrajina i Zapad optužuju Rusiju da gotovo svakodnevno izvodi razorne raketne napade na civilne mete. Obje strane poriču da namjerno gađaju civile.

Isporuka zapadnih sofisticiranih sistema naoružanja dugog dometa Ukrajini smatra se vitalnim za nastojanje ukrajinskih snaga da preokrenu tok rata, u kojem se Rusija uveliko oslanja na bombardovanje urbanih oblasti iz velike daljine, piše Rojters.

Verbalni napad Rusije na Vašington došao je pošto je Turska saopštila da se prvi brod sa ukrajinskim žitom otkad je ruska invazija blokirala izvoz prije više od šest mjeseci, usidrio kod turske obale. Isplovljavanje broda u ponedjeljak iz ukrajinsku luke Odesa za Liban na osnovu sporazuma od 22. jula o bezbjednom prolazu, probudilo je nadu da će se taj proces nastaviti i da će doći do ublažavanja globalne nestašice hrane.

Turska očekuje da otprilike jedan brod dnevno isplovi iz crnomorskih luka sve dok važi sporazum o bezbjednom prolazu, rekao je juče Rojtersu jedan turski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman.

Ujedinjene nacije su upozorile na rizik od gladi ove godine zbog rata u Ukrajini.

Isplovljavanje u ponedjeljak je omogućeno nakon što su Turska i UN posredovale u sporazumu o izvozu žitarica i đubriva između Rusije i Ukrajine, u rijetkom diplomatskom pomaku u sukobu koji se pretvorio u dugotrajni rat iscrpljivanja.

Biće potrebni mjeseci da se izvoz žita vrati na nivo prije rata

Ukrajinski ministar za infrastrukturu upozorio je da će biti potrebni mjeseci da izvoz žita iz Odese i susjednih luka dostigne predratne nivoe i ublaži globalnu prehrambenu krizu uprkos popuštanju ruske blokade u Crnom moru.

Oleksander Kubrakov je rekao da ne očekuje da više od pet plovila u naredne dvije nedjelje isplovi iz Odese, Černomorska i Pivdenija.

Prošlog avgusta, 194 broda sa žitom su isplovila iz ukrajinskih luka, uključujući Mariupolj, koji je sada pod ruskom kontrolom, prema podacima londonskog brodskog brokera Braemar. Preko Odese, Černomorska i Pivdenija, ranije je išlo oko 60 odsto ukupnog ukrajinskog izvoza žita.

”Prve dvije nedjelje će biti probni režim, kada će isplovljavati jedno, dva ili tri plovila, a onda ćemo početi da primamo plovila”, rekao je Kubrakov, a prenio “Fajnenšl tajms”.

Brod “Razoni” blizu Istanbula
Brod “Razoni” blizu Istanbula foto: Reuters

”Nadam se da će za jedan do jedan i po mjesec, ako sve bude išlo po planu, tržište vidjeti da ovaj mehanizam funkcioniše, da je osiguranje dostupno, da je jeftinije i da će pojednostaviti cio proces”.

Najmanje 16 brodova sa tovarima i posadom je zaglavljeno u ukrajinskim lukama čekajući da vlasti testiraju bezbjednost prolaza kroz morske mine - koje su postavile i Rusija i Ukrajina - i prijetnju ruskim raketama. Moskva je obećala da neće gađati brodove koji prevoze hranu ako može da izvrši zajedničke inspekcije kako bi se uvjerila da se na brodovima koji se vraćaju ne nalazi oružje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u obraćanju kasno u ponedjeljak rekao da je isplovljavanje broda “prvi pozitivni signal”, ali je upozorio da je prerano za prognoze kako će se stvari odvijati.

”Ne možemo gajiti iluzije da će se Rusija prosto uzdržavati od pokušaja da poremeti ukrajinski izvoz”, rekao je.

Broj “Razoni” sa zastavom Sijera Leonea, koji prevozi 26.527 tona žita, sinoć je stigao u Istanbul, gdje su ga kontrolisali zvaničnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN na osnovu sporazuma o bezbjednom prolazu, prije nego što produži za Tripoli, konačnu destinaciju.

Najmanje 16 brodova sa tovarima i posadom je zaglavljeno u ukrajinskim lukama čekajući da vlasti testiraju bezbjednost prolaza kroz morske mine koje su postavile i Rusija i Ukrajina

Mnoge ranjive zemlje koje zavise od ukrajinskog žita suočene su sa akutnom prehrambenom krizom. Ukrajina je obezbjeđivala 80 odsto libanskog uvoza žita i veliki je dobavljač za Somaliju, Siriju, Libiju.

Ukrajina se nada da će izvesti 20 miliona tona žita koje se nalazi u silosima i 40 miliona tona iz žetve koja je u toku, kako bi se silosi oslobodili na nove žitarice.

Rusija je saopštila da je isplovljavanje “Razonija” “vrlo pozitivna” vijest. Ona negira odgovornost za prehrambenu krizu i kaže da su zapadne sankcije usporile njen izvoz.

Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za postavljanje mina koje plutaju Crnim morem i predstavljaju opasnost za brodove.

Najviši moskovski sud juče je označio ukrajinski Azov bataljon kao terorističku grupu, čime je pripremio put da se njegovim vojnicima sudi na osnovu strogih antiterorističkih zakona i izriče kazna od 20 godina zatvora.

Azov, koji ima desničarske i ultranacionalističke korijene, je jedna od najistaknutijih ukrajinskih vojnih formacija koje se bore protiv ruskih snaga na istoku Ukrajine. Počeo je kao paravojna jedinica da bi se suprotstavio proruskim separatistima 2014, a kasnije je integrisan u ukrajinsku nacionalnu gardu.