terete se za ubistvo više od sto ljudi

Šta čeka zarobljene borce Azovskog puka u Rusiji?

Grupa boraca Azovskog puka zarobljenih u čeličani Azovstalj u Marijupolju suočava se sa smrtnom kaznom. Rusija je ukrajinski Azovski puk klasifikovala kao „terorističku organizaciju“. Šta to znači za zarobljenike?

11731 pregleda 3 komentar(a)
Vrhovni sud Rusije, Foto: Reuters
Vrhovni sud Rusije, Foto: Reuters

Grupa ukrajinskih boraca Azovskog puka zarobljenih u čeličani Azovstalj u Marijupolju suočava se sa smrtnom kaznom na sudu u separatističkom regionu Donjecka, koji je pod kontrolom Rusije.

U krivičnom procesu, javno tužilaštvo je u ponedjeljak (8. avgusta) tražilo maksimalnu kaznu, prenijela je zvanična novinska agencija takozvane Donjecke Narodne Republike. Presuda je zakazana za srijedu, 10 avgust.

Optuženi, čiji tačan broj nije naveden, terete se za ubistvo više od 100 ljudi. Ukrajinci su pripadali grupi neonacista u nacionalističkom Azovskom puku koji je služio kao posebna jedinica za racije i sabotaže. U ukrajinskoj javnosti grupa je poznata kao „Medvjedi”, a u ruskoj štampi se govori o „Medvjedima SS”, javlja agencija dpa.

Štab puka nalazio se u Marijupolju na Azovskom moru. Ukrajinski lučki grad su u maju zauzele ruske trupe. Od tada je, prema ukrajinskim izvorima, više od 2.500 boraca, koji su branili čeličanu u Mariupolju 86 dana bilo u ruskom zarobljeništvu. Rusija govori o 2.439 ljudi koji su se predali. Više od 50 zatvorenika iz Azovskog puka stradalo je nedavno u logoru u Olenivki. Mjesto u Donbasu nije pod kontrolom Ukrajine. Kijev i Moskva krive jedni druge za smrtonosno granatiranje.

Proglašeni „terorističkom organizacijom”

Vrhovni sud Rusije je 2. avgusta proglasioAzovski puk „terorističkom organizacijom". Zajedno sa Al Kaidom i Talibanima, Azovski puk je 41. na listi terorističkih organizacija, koju je sastavila ruska obavještajna služba FSB.

Azovski puk je proizašao iz dobrovoljačkog bataljona, koji je kontroverzan zbog svojih prvobitnih veza sa desničarskim ekstremistima. Sada je dio Nacionalne garde Ukrajine i podređen Ministarstvu unutrašnjih poslova. Između ostalog, samo njegovo postojanje Rusiji je poslužilo kao razlog da otpočne invaziju na Ukrajinu 24. februara.

Ruski zvaničnici i mediji dugo su prikazivali Azovski puk kao „nacističku formaciju". Oni su tvrdili da su pripadnici puka minirali kuće, činili zvjerstva i koristili civile kao živi štit. Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin čak govori o „ratnim zločinima".

Zahtjev Generalnog tužilaštva Ruske Federacije da se Azovski puk proglasi „terorističkom organizacijom", Vrhovni sud je razmotrio u roku od tri sata. Proces je ranije odlagan dva puta po mjesec dana. A sva zasjedanja su održana iza zatvorenih vrata.

Međutim, mediji bliski Kremlju objavili su iskaze dvojice svjedoka. Georgij Volkov, šef moskovske Komisije za javni nadzor, koja se bavi pitanjima ljudskih prava u zatvorima, navodno je rekao sudu, pozivajući se na izjave zarobljenog vojnika iz Azova, da su praktikovali kanibalizam. A Marina Ahmedova, novinarka koja je istraživala u Marijupolju i Volnovahi u Donjeckoj oblasti, rekla je:

„Prikupila sam brojna svjedočenja o mučenju i pogubljenjima civila od strane pripadnika Azovskog puka – mučenja koje se ne mogu objasniti samo činjenicom da smo neprijatelji."

Posljedice za borce i simpatizere Azova

Prema članu 205.5 Krivičnog zakonika Rusije, osnivačima i vođama terorističkih organizacija prijeti kazna doživotnog zatvora i novčana kazna do milion rubalja (oko 16.000 eura). Obični članovi mogu biti osuđeni na kaznu od 10 do 20 godina zatvora i novčanu kaznu do 500.000 rubalja (8.000 eura). Simpatizeri puka Azov mogu biti krivično gonjeni u Rusiji za „opravdavanje terorizma". Član 205.2 Krivičnog zakonika predviđa kaznu od dvije do pet godina zatvora za takve izjave, kao i novčanu kaznu do 500.000 rubalja.

Stručnjaci iz moskovskog Centra za informisanje i analize „SOVA”, koji se bavi pitanjima rasizma, nacionalizma i ljudskih prava u Rusiji, sada savjetuju korisnicima interneta da dobro pogledaju u kojim grupama na društvenim mrežama su članovi i da li su neke među njima u vezi sa nekom „terorističkom" ili „ekstremističkom" organizacijom.

Simboli Azovskog puka su u Rusiji klasifikovani kao ekstremistički mnogo prije aktuelne sudske odluke, i to od strane okružnog suda grada Vladimira 2015. godine. Član 20.3 Zakona o prekršajima Ruske Federacije predviđa do 15 dana zatvora.

Reakcije iz Ukrajine

„Zvuči pomalo čudno: zemlja koja je na ivici da bude klasifikovana kao sponzor terorizma i koja krši sva pravila i običaje ratovanja klasifikuje neku organizaciju kao terorističku", rekao je Mihail Podoljak, savetnik kabineta predsjednika Ukrajine. Prema njegovim riječima, odluka ruskog suda nema nikakvog značaja za svijet. Niti će to uticati na pregovore o razmjeni zatvorenika. Taj korak je bio "čisto interni propagandni proizvod", rekao je Podoljak.

Jegor Černev, poslanik vladajuće ukrajinske partije „Sluga naroda", rekao je za DW da Rusija želi da ovom sudskom odlukom postigne izbacivanje Azovskog puka iz okvira Ženevske konvencije. Istog mišljenja je i Volodimir Arijev iz opozicione partije „Evropska solidarnost". On je podsjetio da je Kijev još 2015. zatražio od svijeta da Rusiju klasifikuje kao agresora.

Ukrajinska vojska je saopštila: „Poslije javnog pogubljenja ratnih zarobljenika Azovskog puka u Olenivki, Rusija traži nove razloge i opravdanja za svoje ratne zločine". Sam Azovski puk pozvao je SAD i druge zemlje da proglase Rusiju „terorističkom državom". "Ruska vojska i obavještajne službe svakodnevno čine ratne zločine. Tolerancija ili ćutanje je saučesništvo", navodi se u saopštenju.

Šefica ukrajinskog „Centra za građanske slobode" Oleksandra Matvijčuk, koja je već bila uključena u pregovore za oslobađanje ukrajinskih zarobljenika, izjavila je za DW:

„Azovski puk je dio Nacionalne garde. Klasifikovati ga kao terorističke organizacije značilo bi isto kao svrstati u terorističku organizaciju kompletne Oružane snage Ukrajine, koje u stvari brane svoju zemlju od terorističke invazije".