Koje su Putinove opcije nakon vojnih neuspjeha u Ukrajini

Većina koraka koje bi mogao preduzeti nosi domaće i geopolitičke rizike

31656 pregleda 55 komentar(a)
Putin je navodno pod pritiskom ruskih nacionalista, Foto: Rojters
Putin je navodno pod pritiskom ruskih nacionalista, Foto: Rojters

Ruski predsjednik Vladimir Putin još nije javno komentarisao poraz njegovih snaga na sjeveroistoku Ukrajine, ali je pod pritiskom domaćih nacionalista da preuzme inicijativu.

On nema na raspolaganju puno opcija za brzi oporavak, a ako je sudeći po zapadnim obavještajnim podacima i analizi otvorenih izvora, većina njegovih potencijalnih koraka nosi unutrašnji i geopolitički rizik, piše agencija Rojters.

Otkad je došao na vlast 1999. godine, islamski ekstremisti u Čečeniji i regionu šireg Sjevernog Kavkaza su među najžešćim oružanim snagama sa kojima se Putin suočio. U tom slučaju, on je izabrao eskalaciju upotrebom veće sile.

Rojters navodi neke od njegovih glavnih opcija u Ukrajini.

Stabilizacija, regrupisanje, napad

Ruski i zapadni analitičari se slažu da - iz perspektive Moskve - ruske snage moraju hitno stabilizovati liniju fronta, zaustaviti napredovanje Ukrajine, regrupisati se i, ukoliko mogu, pokrenuti kontraofanzivu.

Ukrajinski vojnik juče u nedavno oslobođenom Izjumu
Ukrajinski vojnik juče u nedavno oslobođenom Izjumufoto: Reuters

Na zapadu, međutim, postoje sumnje povodom toga da li Rusija raspolaže sa dovoljno kopnenih snaga ili opreme, imajući u vidu broj žrtava koji je pretrpjela i količinu opreme koja je napuštena ili uništena tokom onoga što Rusija naziva "specijalnom vojnom operacijom" za uništenje ukrajinske vojske.

"Nema dovoljno ljudstva", kazao je Konrad Muzika, direktor konsultantske firme Rohan u Poljskoj, nakon gubitaka koje je Rusija pretrpila na sjeveroistoku.

"Dobrovoljački bataljoni su oslabljeni, a kampanja regrutovanja ne daje očekivane rezultate. Mislim da će se situacija samo pogoršati jer će sve manji broj ljudi željeti da se priključi. Ukoliko Moskva želi još ljudstva, ona treba da sprovede mobilizaciju".

Ruski napori za povećanje broja vojnika koje mogu rasporediti uključuju i formiranje novog 3. armijskog korupsa, nove snage predvođene čečenskim liderom Ramzanom Kadirovim, a Putin je prošlog mjeseca potpisao uredbu za povećanje ruskih oružanih snaga.

Rojters navodi da će Putin morati da odluči hoće li pristati na zahtjeve nacionalističkih kritičara da smijeni ili reorganizuje vojni vrh, uključujući njegovog bliskog saveznika, ministra odbrane Sergeja Šojgua.

Putin nije sklon tome da odmah popusti pod pritiskom i smijeni podređene, ali se dešavalo da se, nakon izvjesnog vremena, rastane od njih.

Mobilizacija

Mobilisanje ruskih rezervnih snaga, koje broje dva miliona ljudi koji su odslužili vojni rok u posljednjih pet godina, je izvodljivo ali je potrebno vrijeme za obuku i raspoređivanje ljudstva.

Kremlj je u utorak saopštio da "u ovom trenutku" nije razmatrana opšta mobilizacija.

To bi značilo promjenu zvaničnog narativa o Ukrajini i ona se više ne bi opisivala kao "specijalna vojna operacija" sa ograničenim ciljevima već kao neograničeni rat.

To bi primoralo vlasti da odustanu od politike pokušaja da osiguraju da se životi većine Rusa odvijaju kao i prije 24. februara, kada je Putin napao Ukrajinu.

Putin će morati da odluči hoće li pristati na zahtjeve kritičara da smijeni ili reorganizuje vojni vrh, uključujući bliskog saveznika, ministra odbrane Sergeja Šojgua

Stavljanje Rusije u puno ratno stanje sa sobom nosi i unutrašnje političke rizike, prvenstveno rizik od otpora javnosti protiv prisilne regrutacije.

To bi takođe predstavljalo svojevrsno priznanje da Rusija vodi opšti rat protiv jedne takođe slovenske zemlje - i da taj rat ide loše po Moskvu.

Andrej Kortunov, šef Organizacije RIAC bliske ruskom ministarstvu inostranih poslova, kazao je da smatra da vlasti nijesu voljne da proglase mobilizaciju.

"U velikim gradovima mnogi ljudi ne žele da idu da se bore, a mobilizacija vjerovatno neće biti popularna", kazao je Kortunov. "Drugo, mislim da je u Putinovom interesu da predstavi cijelu ovu stvar kao ograničenu operaciju. Država bi željela da što je moguće više sačuva pređašnje stanje bez sprovođenja radikalnih promjena".

Toni Brenton, bivši britanski ambasador u Rusiji, kazao je za Rojters da je svakako potrebno da prođu mjeseci prije nego što se mobilizacija odrazi na borbenu snagu Rusije.

Uzda se u "rusku zimu"

Dva ruska izvora upućena u način razmišljanja u Kremlju kazala su prošlog mjeseca za britansku agenciju da se Putin nada da će vrtoglavi skok cijena energenata i moguće nestašice ove zime ubijediti Evropu da primora Ukrajinu na primirje - pod ruskim uslovima.

Međutim, pojedine evropske diplomate vjeruju da su nedavni uspjesi Ukrajine na bojnom polju podrili napore pojedinih Evropljana da primoraju Kijev na ustupke, dok djeluje da su države poput Njemačke proteklih nedjelja zauzele oštriji stav prema Moskvi i postale odlučnije da prebrode probleme sa energentima tokom zime.

Evropska unija je zabranila uvoz ruskog uglja i odobrila djelimičnu zabranu na uvoz ruske sirove nafte.

Rusija je zauzvrat žestoko smanjila izvoz gasa Evropi i jasno stavila do znanja da bi mogla zabraniti sav energetski izvoz, što je adut koji Putin još nije iskoristio.

Razorniji raketni napadi

Nakon neuspjeha na sjeverozapadu Ukrajine, Rusija je gađala raketama ukrajinsku elektroenergetsku infrastrukturu. To je izavalo privremeni nestanak struje u Harkovskoj i susjednim Poltavskoj i Sumskoj oblasti. Bile su pogođene i zalihe vode i mobilne mreže.

Podjela humanitarne pomoći u Harkovskoj oblasti
Podjela humanitarne pomoći u Harkovskoj oblastifoto: REUTERS

Taj potez su pozdravili neki ruski nacionalisti koji bi željeli da Moskva upotrijebi krstareće rakete da trajnije onesposobi ukrajinsku infrastrukturu. Taj potez bi, kako navodi Rojters, sigurno izazvao međunarodnu osudu.

Nacionalisti takođe dugo pozivaju Moskvu da napadne ono što nazivaju centrima za "donošenje odluka" u Kijevu i drugdje, što bi bilo teško postići bez velike kolateralne štete, ocjenjuje Rojters.

Nanošenje štete preko sporazuma o žitu

Putin se žalio da je sporazum postignut uz posredovanje UN i Turske koji Ukrajini omogućava da izvozi žito i druge prehrembene proizvode preko Crnog mora, nefer prema siromašnijim zemljama i Rusiji.

Ruski lider bi ove nedjelje trebalo da održi razgovore sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom o izmjenama tog sporazuma, koji ukrajinskom budžetu donosi prijeko potrebne prihode. Ako Putin želi da odmah nanese štetu Ukrajini, on bi mogao suspendovati ili poništiti sporazum, ili odbiti da ga obnovi kada istekne u novembru. Zapad i siromašnije zemlje u Africi i na Bliskom istoku bi ga optužile za pogoršanje globalnih nestašica hrane. On bi optužio Ukrajinu.

Mirovni sporazum

Kremlj poručuje da bi diktirao Kijevu uslove bilo kakvog mirovnog sporazuma kada dođe vrijeme, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da će upotrijebiti silu da oslobodi svoju zemlju.

Zelenski je kazao da to uključuje Krim, koji je Rusija pripojila 2014. Moskva je više puta saopštila da je status Krima riješen zauvijek.

Ustupanje osvojene teritorije u istočnoj Ukrajini u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici ili Luganskoj Narodnoj Republici koje podržava Rusija takođe izgleda politički nemoguće za Moskvu jer ih je formalno priznala.

Zelenski je juče tokom posjete Izjumu obećao pobjedu
Zelenski je juče tokom posjete Izjumu obećao pobjedu foto: REUTERS

Potpuno "oslobađanje" ovih samoproglašenih državica od ukrajinskih snaga bio je jedan od glavnih razloga navedenih za "specijalnu vojnu operaciju".

Vraćanje osvojenih teritorija na jugu Ukrajine gdje Rusija djelimično kontroliše tri oblasti takođe bi bilo teško "prodati" domaćoj javnosti, navodi se u Rojtersovoj analizi.

Južna Hersonska oblast se nalazi iznad Krima i tu je smješten kanal iz kojeg crnomorsko poluostrvo dobija većinu vode. Zajedno sa susjednom Zaporoškom oblasti, Herson takođe obezbjeđuje Rusiji kopneni koridor preko kojeg može da snabdijeva Krim, što je Moskva istakla kao glavnu nagradu.

Nuklearni potez

Zvaničnici ruske vlade odbacuju zapadne navode da će Moskva uopotrijebiti taktično nuklearno oružje u Ukrajini, ali to, kako piše Rojters, i dalje brine neke na Zapadu.

Osim izazivanja masovnih žrtava, takav potez bio mogao izazvati opasnu eskalaciju događaja i formalno uvući zapadne zemlje u direktni rat sa Rusijom.

Nuklearna doktrina Rusije dozvoljava upotrebu nuklearnog oružja u slučaju da ono - ili druge vrste oružja za masovno uništenje - bude upotrijebljeno protiv nje, ili ako se ruska država suoči sa egzistencijalnom prijetnjom od konvencionalnog oružja.

U kvazi-autobiografiji 2000, Putin se prisjetio kako je tokom odrastanja u trošnoj stambenoj zgradi u tadašnjem Lenjingradu jednog pacova satjerao u ćošak štapom i bio iznenađen kada se životinja bacila na njega i preokrenula situaciju.

Brenton, bivši britanski ambasador u Rusiji, upozorio je da bi se Putin satjeran u ćošak mogao odlučiti za nuklearnu opciju ako se suoči sa ponižavajućim porazom bez izlazne strategije.

"Ako Rusija bude suočena sa izborom da vodi unaprijed izgubljeni rat i sa padom Putina sa jedne strane, i sa nekom vrstom nuklearne opcije sa druge, ne bih se zakleo da ne bi izabrala ovo drugo," rekao je Brenton.

Američki general u penziji Ben Hodžis, bivši komandant američkih vojnih snaga u Evropi, saglasan je da to jeste rizik, ali smatra da je to malo vjerovatno.

"Time ne bi postigli ništa na bojnom polju, bilo bi nemoguće za SAD da ostanu po strani i da ne odgovore, a ne mislim da Putin ili njegovi najbliži savjetnici imaju samoubilačke sklonosti", rekao je Hodžis.

Na početku rata odbio mirovni sporazum

U potezu koji ukazuje na to da je Putin imao šire ciljeve kada je naredio invaziju na Ukrajinu 24. februara, on je odbio privremeni sporazum sa Kijevom na početku rata, rekle su Rojtersu tri osobe bliske ruskom rukovodstvu.

Oni su kazali da bi sporazum zadovoljio zahtjev Rusije da Ukrajina ostane izvan NATO-a. Kremlj je saopštio da Rojtersov izvještaj "nema apsolutno nikakve veze sa stvarnošću". On je takođe saopštio da ambicije Ukrajine da se pridruži NATO-u i dalje predstavljaju prijetnju za Rusiju.

Rojters je juče objavio da Zelenski i njegova vlada proučavaju predloge koje su sastavili visoki zvaničnici i bivši šef NATO-a Anders Fog Rasmusen, koji predviđaju da zapadne zemlje daju Kijevu buduće bezbjednosne garancije.

Rusija je već osudila nacrt dokumenta, koji takođe naglašava nastavak težnji Ukrajine "da se pridruži NATO-u i koristi njegove odredbe o uzajamnoj odbrani".