glasa se u nedjelju

Na vlast u Italiji bi mogla doći partija sa neofašističkim korijenima: "Izbori u sred rata, energetske krize..."

Ogromni troškovi energije i brzo rastuće cijene osnovnih proizvoda kao što je hljeb, posljedica ruske invazije na žitinicu Ukrajinu, pogodili su mnoge italijanske porodice i kompanije

6310 pregleda 4 komentar(a)
Meloni, Foto: Reuters
Meloni, Foto: Reuters

Italijani će sjutra glasati na izborima koji se nazivaju presudnim u vrijeme kada Evropa trpi od posljedica ruskog rata u Ukrajini.

Prvi put u Italiji od kraja Drugog svjetskog rata ovi izbori bi mogli da dovedu na čelo vlade jednog vođu ekstremne desnice, šeficu partije Braća Italije Đorđu Meloni.

Ogromni troškovi energije i brzo rastuće cijene osnovnih proizvoda kao što je hljeb, posljedica ruske invazije na žitinicu Ukrajinu, pogodili su mnoge italijanske porodice i kompanije.

U tako mračnom okruženju Đorđa Meloni i njena partija Braća Italije sa neofašističkim korijenima i programom u kome su Bog, domovina i hrišćanski identitet izgleda predvode po predizbornim anketama.

Izbori bi mogli da budu test za to da li ekstremnodesničarsko raspoloženje dobija na snazi u 27-očlanoj EU.

Nedavno je desničarska stranka u Švedskoj dobila na popularnosti iskoristivši strahove ljudi oko kriminala.

Glavni saveznički partner Đorđe Meloni je desničarska partija Liga Matea Salvinija, koji za kriminal krivi migrante. Salvini je dugo ideološki podržavao desničarske vlade u Mađarskoj i Poljskoj.

"Izbori u sred rata, u sred energetske krize i na početku, kako izgleda, ekonomske krize... gotovo su po definiciji presudni", rekla je Natali Toki, direktorka Instituta za međunarodne odnose, čije sjedište je u Rimu.

"Ruski predsjednik Vladimir Putin koji je naredio invaziju Ukrajine 24. februara kladi se na to da će "Evropa pući" pod težinom ekonomskih i energetskih problema izazvanih ratom", rekla je Toki za AP.

Salvini koji crpi glasačku bazu među vlasnicima firmi na sjeveru Italije, ranije je nosio majice podrške Putinu. On je takođe preispitivao koliko je mudro zadržavanje zapadnih ekonomskih sankcija Rusiji, navodeći da bi one mogle suviše da naškode italijanskim ekonomskim interesima.

Objava rezultata anketa prekinuta je 15 dana prije nedjeljnih izbora, ali prije toga ukazivali su da će stranka Đodđe Meloni osvojiti najviše glasova, neposredno ispred Demokratske partije lijevog centra predvođene bivšim premijerom Enrikom Letom.

Savez u kampanji koji povezuje Meloni sa konzervativnim saveznicima Salvinijem i bivšim premijerom Silvijom Berluskonijem ima jasnu prednost u odnosu na Letu u kompleksnom italijanskom sistemu raspodjele mjesta u Parlamentu.

Leta se uzalud nadao da će formirati savez sa ljevičarskim populističkim Pokretom pet zvjezdica, najvećom strankom u odlazećoj vladi.

Iako je ovo težak trenutak za Evropu, izlaznost na izborima u nedjelju bi mogla da bude najniža ikad u Italiji. Na prethodnim izborima 2018. godine bila je rekordno niska izlaznost od 73 odsto.

Lorenzo Pregiasko koji vodi kompaniju za ispitivanje javnog mnjenja kaže da bi ovog puta izlaznost mogla da padne na čak na 66 odsto.

Pregliasko, šef kompanije JuTrend (YouTrend), kaže da je činjenica da su tri različite vladajuće koalicije formirane u Italiji od prošlih izbora 2018. ostavile Italijane razočarane i nezainteresovane. "Oni ne vide glasanje kao nešto što je važno".

Na čelu odlazeće vlade je bivši šef Evropske centralne banke Mario Dragi.

Početkom 2021. predsjednik Italije je pozvao Dragija da formira vladu jedinstva poslije raspada druge vladajuće koalicije vođe Pokreta pet zvjezdica Đuzepea Kontea.

Kako je Pregliasko rekao "u očiglednom paradoksu" ankete ukazuju da "većina Italijana vole Dragija i misle da je njegova vlada dobro radila", a ipak Đorđa Meloni jedini vođa neke vodeće stranke koja je odbila da se pridruži Dragijevoj koaliciji, vodi po anketama.

Kako je analitičarka Toki rekla stranka Đorđe Meloni je tako popularna jednostavno zato što je nova.

Dragi je rekao da on ne želi još jedan premijerski mandat.

Kritike i dalje prate Melonijevu optužujući je da nije napravila nedvosmislen prekid sa korjenima svoje stranke u neofašističkom pokretu koji su osnovali nostalgičari za diktatorom Benitom Musolinijem poslije katastrofalne uloge njegovog režima u Drugom svjetskom ratu.

Tokom kampanje ona je izjavila da ona "ne predstavlja opasnost za demokratiju".

Neki politički analitičari kažu da kada je riječ o njoj nije glavna briga fašističko pitanje.

"Plaši me nesposobnost, ne fašistička prijetnja" rekao je profesor političkih nauka na privatnom univerzitetu LUISS u Rimu Roberto D'Alimonte. "Ona nije ničim vladala".

Meloni (45) je bila ministarka za omladinu u posljednjoj Berluskonijevoj vladi, prije deset godina.

Umjesto toga, rekao je D'Alimonte, vrijedi se brinuti o njenom glavnom desničarskom koalicionom partneru, Salviniju.

"Salvini će stvarati probleme, ne Meloni. Ne traži Meloni kraj sankcija Rusiji, nego Salvini. Ne traži Meloni više duga ili veči deficit već Salvini", rekao je on.

Međutim nedavni incidenti su izazvali strahovanja i oko partije Braća Italije.

Partija je suspendovala svog kandidata na Siciliji kada je preko društvenih mreža objavio izjave kojim pokazuje da cijeni Hitlera.

Odvojeno od toga brat jednog od suosnivača stranke viđen je, kako je izgledalo, da daje fašistički pozdrav na sahrani rođaka. Brat je demantovao da je to radio.

Godinama je desno krilo vodilo borbu protiv neograničene imigracije pošto su stotine hiljada migranata stigle do obala Italije čamcima krijumčara ili brodovima koji su ih spasli u Sredozemlju.

I Meloni i Salvini su glasno govorili protiv, kako oni vide, invazije stranaca koji, kako su rekli, ne dijele italijanski "hrišćanski" identitet.

Leta koji hoće da olakša dobijanje državljanstva za decu legalnih migranata takođe je igrao na kartu straha. U kampanji njegove partije na reklamama na autobusima vidi se na pola slike ozbiljan Leta sa svojim motom u jednoj riječi "Biraj", a na drugoj polovini smrknuti Putin.

Salvini i Berluskoni su obojica izrazili divljenje za ruskog vođu. Meloni, medjutim, podržava isporuku oružja Ukrajini da može da se brani.

Sa cijenom energenata deset puta višom nego prije godinu dana, kako spasiti radna mjesta visoko je na spisku briga Italijana.

Ali, uz mogući izuzetak Salvinija koji hoće ponovo da aktivira zatvorene nuklearne elektrane u Italiji, kandidati nisu uspjeli da se razlikuju u predlaganju rješenja za energetsku krizu. Gotovo svi se zalažu za to da EU ograniči cijene gasa.

Opasnost od klimatskih promjena nije imala velikog udjela u italijanskoj kampanji. Italijanska mala partija Zelenih, partner Lete u kampanji, prema prognozama osvojiće jedva nekoliko mjesta u parlamentu.