"mirovni pregovori mogući"

Zapadne analize: Putin ide na zaoštravanje, Kina i Indija da pomognu da se rat zaustavi

Sad ostaje pitanje koji su strategijski ciljevi Zapada u ukrajinskom ratu, da se onemogući ruska vojna pobjeda, ili rušenje Putina i bacanje Rusije na koljena, kako su ranije isticali najviši američki zvaničnici

27287 pregleda 1 komentar(a)
Puitn, Foto: Reuters
Puitn, Foto: Reuters

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ratu u Ukrajini ide na zaoštravanje i nuklearnu prijetnju, ali ipak treba sagledati da li su mirovni pregovori mogući, u čemu mogu mnogo pomoći Kina i Indija iz svojih interesa i pobuda, ocjenjuju analitičari i mediji u Evropskoj uniji i SAD.

Italijanski list "Republika" u izvještaju iz Vašingtona javlja da su američki analitičari razočarani i smatraju da će Putin nastaviti politiku zaoštravanja rata u Ukrajini, iako se mislilo da će poslije pripajanja istočnih ukrajinskih oblasti Rusiji dati prostora i diplomatiji, otvaranju vrata nekim pregovorima s Kijevom.

Mada, kako primjećuju neki analitičari, sad ostaje pitanje koji su strategijski ciljevi Zapada u ukrajinskom ratu, da se onemogući ruska vojna pobjeda, ili rušenje Putina i bacanje Rusije na koljena, kako su ranije isticali najviši američki zvaničnici.

Neki ugledni američki analitičari su mišljenja da bi trebalo podstaći Peking i Nju Delhi da utiču na Moskvu da se rat zaustavi, jer su i kineski i indijski vođa ruskom predsjedniku ovih dana predočili da to treba učiniti, zaustaviti sukob koji prijeti i svjetskom miru i stabilnosti, a posebno Kina, mada i Indija, veoma pomažu Rusiji da ekonomski opstane pred udarom zapadnih sankcija.

Francuski list "Mond" u osvrtu punom zlih slutnji kaže da je "Putin za par mjeseci zatvorio vrata dijalogu i diplomatiji i uskopistio se u ratu bez ikakvih pravila... njegova sudbina je sad neumitno povezana s onim šta će dati oružje".

"Tu nije u pitanju Rusija, jer ako je riječ o životnoj bitki za opstanak, onda se to tiče samo Putina", smatra "Mond".

Svi analitičari su saglasni da rat lako može da se još više razbukta, američki vojni stratezi razmatraju i šta će SAD i Zapad učiniti ako Putin upotrebi taktičko nuklearno oružje, a "Njujork tajms" javlja da Pentagon već sprema uspostavljanje američke vojne komande za rat u Ukrajini u Njemačkoj.

Američki list "Njujorker" piše da su američki vojni vrhovi izradili više ozbiljnih planova za slučaj da Rusija upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, "uključujući direktan ulazak u rat na strani Kijeva, što je upravo scenario trećeg svjetskog rata koji je Bajden bio jako odlučan da se mora izbjeći".

Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven je zaprijetio "katastrofalnim posljedicama", ako bi Rusi upotrijebili taktičko nuklearno oružje u Ukrajini.

Mnogi mediji u EU su istovremeno zaključili da je zasad nerazjašnjena eksplozija na rusko-njemačkim gasovodima Sjeverni tok 1 i 2 unijela nove nedoumice oko rata na tlu Evrope, a primijećeno je i da je bivši šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski natuknuo da bi iz oštećenja tih gasovoda mogli stajati Amerikanci.

Sikorski nije dao nikakav opipljiv dokaz za to, mada je, napisavši na Tviteru "mala stvar, ali mnogo hvala, SAD", podsjetio da je Bajden u februaru uoči ruske invazije na Ukrajinu, zaprijetio da ako to Moskva učini, "neće više biti Sjevernog toka 2".

Zapadni mediji su prenijeli i upozorenje bivšeg američkog državnog sekretara Henrija Kisindžera, koji dosad se uporno zalagao za nagodbu Zapada s Moskvom, da će "Rusija biti uništena ako upotrijebi nuklearno oružje".

Ako je Rusija zbog vojnih neuspjeha i slabosti bila primorana da mijenja strategiju i ciljeve u "specijalnoj operaciji" u Ukrajini, Zapad kao da ipak nije odustao od strategijskog cilja rušenja Putina s vlasti, što proizilazi iz nekih američkih analiza koje prenosi briselski portal "Politiko".

Prema tim procjenama, dvanaest ličnosti bi mogle biti spremne da zamijene Putina na komandnom mostu Rusije, najviše zbog poražavajuće vojne avanture u Ukrajini, a najviše izgleda za to bi imao "super-špijun Nikolaj Patrušev, bivši šef obavještajne agencije FSB, a sad sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije".

"Patrušev s Putinom sasvim dijeli uverenja da su Zapad i posebno SAD neprijateljski nastrojeni prema Rusiji" i da su preko podrške Ukrajini imali na umu "rušenje Ruske federacije", kako to stoji u ovoj analizi.

Patrušev je, kako se dodaje, optužio bivšu američku državnu sekretarku Medlin Olbrajt da je rekla da "Sibir i oblasti dalekog zapada ne treba da pripadaju Rusiji".

Američki sagovornici "Politika" navode da bi potom najviše izgleda da zamijeni Putina mogao imati Dimitirij Medvedev, drugi čovjek u Savjetu za bezbjednost Rusije, bivši predsednik i premijer i "čovjek od najvećeg Putinovog povjerenja".

I, ako bi, što je zasad teško sagledati, kako ističu ovi izvori, Putin otišao s vlasti, njegovi nasljednici bi mogli biti i premijer Mihail Mišustin, gradonačelnik Moskve Andrej Sobjanjin i još neke ličnosti.

A ne isključuje se da bi i neko "kolektivno rukovodstvo" moglo stati na čelo ruske države...i armije, za koju se procjenjuje da bi možda mogla izazvati komešanje na vrhu vlasti, ako bi se rat izrodio u težu propast zemlje.

Italijanski list "Korijere dela sera" daje, međutim, veliki prostor intervjuu s ruskim ekonomsko-finansijskim magnatom Andrejem Melničenkom, koga su EU i SAD stavile na spisak sankcija s tvrdnjom da je "Putinu odan oligarh", pa mu je, pored ostalog, zaplijenjena i jahta u luci u Trstu.

On to odlučno poriče i kaže da su to "birokratske i populističke odluke za dodvoravanje narodu na Zapadu" jer nikada politički nije bio blizak vlastima u Moskvi.

I posebno predočava da Putina podržavaju velika većina stanovništva i državne političke strukture i vladajuća stranka.

Melničenko ističe da "Putin nije imao drugog izbora", osim da proglasi pripajanje istočne Ukrajine Rusiji, "zato što Amerika ne želi da prihvati sveobuhvatni sporazum o bezbjednosti u Evropi".

"Inače bi Putin morao da prizna sopstvenu slabost i nemoć da postigne ciljeve 'Specijalne operacije', što bi u sadašnjem ruskom sistemu bilo ravno političkom samoubistvu", objasnio je ruski magnat.

Melničenko, koji se žalio Savjetu Evrope jer smatra da su ga EU i SAD potpuno neosnovao proglasili dijelom Putinovog režima, ističe da "Zapad uopšte nije shvatio šta istinski znači i da je nemoguće da se izmijeni" odluka o pripajanju četiri ukrajinske oblasti Rusiji, jer to podržavaju i institucije i ruski komunisti, nacionalisti, dobar dio političkog centra.

On je zaključio da je "naivno i opasno mišljenja Zapada da u Rusiji o svemu odlučuje Putin i da bi svi problemi, posebno bezbjednosni, bili riješeni čim se promijeni režim".