Njemačka će izdvojiti 200 milijardi eura da subvencioniše cijene energenata, i još 95 milijardi za druge pakete pomoći. Ali, još se ne zna koliko će para konkretno doći do džepa građana.
Glas je i dalje pomalo promukao, ali inače se Olaf Šolc oporavio od korone, pa je u utorak do kasno uveče držao sastanak sa premijerima 16 pokrajina, koji je zapravo trebalo da se održi prije nedjelju dana.
Mnogo toga je trebalo da se razjasni i to ne samo zbog planiranog ograničenja cijene gasa - u Njemačkoj se govori o kočnici za cijene gasa. Koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala govori o zaštitnom kišobranu od posljedica ruske agresije i pratećeg skoka cijene energenata. Savezna vlada hoće da potroši dvjesta milijardi eura kako bi subvencionisala struju i grijanje.
Dobra ideja, ali niko ne zna ništa više
Premijeri pokrajina smatraju da je to u suštini dobra ideja. Jer oni na licu mjesta, u gradovima i selima, svakodnevno vide šta sve visoke cijene energije čine građanima i kompanijama - i pod ogromnim su pritiskom.
Zato su ljuti što još nema informacija o tome kako bi tačno trebalo da funkcioniše ta kočnica cijene gasa.
Posebna stručna komisija i dalje traži rješenje. Procurile su informacije da je ideja da građani po sniženoj cijeni plaćaju 70 ili 80 odsto potrošnje od prošle godine, a ostalo po paprenim tržišnim cijenama. Navodno se trgovci gasom sa tim ne slažu.
"Rade na tome, čak i za vikend", rekao je kancelar o stručnoj komisiji, i pretpostavio da će "prvi rezultati biti dostupni sljedeće sedmice". A vlada će onda "odmah" reagovati. "Svakome treba da bude jasno kako konkretno izgleda rasterećenje koje se na njega odnosi", dodao je Šolc.
No, to baš nije umirilo svakoga. "U krizi je potrebna pouzdanost", kritikovao je prije sastanka premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, demohrišćanin Hendrik Vist. "Niko ne zna tačno šta je u paketu, ali svi se raduju". Poslije sastanka, Vist je razočarano rekao: "Nismo ni sad pametniji".
Pokrajinama je mnogo da plate 45 milijardi
Takođe je malo pomaka u sporu između savezne i pokrajinskih vlada oko finansiranja paketa pomoći građanima i kompanijama, za koje se očekuje da će ukupno koštati oko 95 milijardi eura.
Savezna vlada će preuzeti polovinu te sume i zajedno sa odbrambenim štitom bi to bilo 240-250 milijardi eura od ukupno 295 milijardi, navodi Šolc, komentarišući: "To je pristojna suma koju obezbjeđuje Savezna vlada".
Za pokrajine to znači da treba da prikupe 45 milijardi eura i to ne žele tek tako da prihvate. Neki su već zaprijetili blokadom u Bundesratu, veću saveznih pokrajina njemačkog parlamenta. Pokrajine kojima upravljaju Socijaldemokrate ne žele da idu baš do blokade i tako zagorčaju život svom kancelaru.
Premijer Donje Saksonije Štefan Vajl rekao je da građani neće da se političari svađaju u ovoj situaciji i da je uvjeren da će uspjeti zbijanje redova između svih nivoa vlasti. Ali i socijaldemokrata Vajl takođe vidi potrebu za pojašenjenjima.
Svima je potrebno više novca
S jedne strane, nejasno je finansiranje bolnica koje su finansijski iscrpljene pandemijom korone i bore se sa mizernom kadrovskom situacijom. Sada su suočene i sa pitanjem kako da plate račune za energiju.
Pitanje je i kako će se ubuduće finansirati javni prevoz. Karta za devet eura mjesečno, sa kojom se moglo putovati širom zemlje od juna do avgusta, probudila je kod građana želju da se nastavi sa nekom povoljnom ponudom. A kako bi mogla da izgleda neka slična karta i koliko bi koštala - razmatra se. Pokrajine su bezuspješno tražile od Savezne Vlade dodatnih 1,5 milijardi eura za investicije u oblasti javnog prevoza.
Visoki troškovi nastaju i zbog stalnog porasta broja izbjeglica. "Kada dođe zima, kada hladnoća i vlaga prodru u porušene kuće u Ukrajini, doći će nam više ljudi", rekao je premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije.
U mnogim gradovima smještajni kapaciteti su već popunjeni, a u mnogim mjestima ponovo su zauzete fiskulturne sale i drugi privremeni smještaji. Kancelar Olaf Šolc je obećao da će do kraja godine biti razjašnjeno kako Savezna vlada može finansijski da podrži pokrajine - kada se radi o izbjeglicama.
Štefan Vajl, koji predsjedava konferencijom premijera njemačkih pokrajina, poslije sastanka je rekao da i ostale odluke, odnosno pakete zakona, treba očekivati najranije početkom novembra, a neke tek u decembru.
U Briselu ljuti na Njemačku
Savezna Vlada mora da objašnjava i polaže račune i u Briselu: planirana kočnica za cijenu gasa tamo je izazvala negodovanje.
"Dok Njemačka sebi može da priušti da pozajmi 200 milijardi eura na finansijskim tržištima, neke druge zemlje članice EU to ne mogu", napisao je evropski komesar za industriju Tijeri Breton na Tviteru, najavljujući preispitivanje tog poduhvata od strane Evropske komisije.
Zamjerka je da će Njemačka toliko snažno subvencionisati energente da će to poremetiti konkurenciju na tržištu. Jer, jeftinije struju i gas će plaćati i firme koje posluju u Njemačkoj.
Prema francuskom komesaru Bretonu, trebalo bi hitno razmisliti o tome kako da se siromašnijim članicama ponudi mogućnost da podrže svoje industrije i kompanije. Taj zahtjev pak nije naišao na odobravanje njemačkog kancelara.
"Komesar Breton svakako gleda unaokolo, uključujući i zemlju iz koje dolazi, i stoga zna da mi nijesmo jedini koji preduzimamo takve mjere, na šta, uzgred, imamo pravo", rekao je Šolc u Berlinu.
Bonus video:
