RAT - IZ MINUTA U MINUT

Ukrajinske vlasti pronašle masovnu grobnicu u Limanu

Invazija Rusije na Ukrajinu - 226. dan

48105 pregleda 25 komentar(a)
Ukrajinski vojnik u Harkovu, Foto: Reuters
Ukrajinski vojnik u Harkovu, Foto: Reuters
Ažurirano: 07.10.2022. 23:50h
Završeno
23:47h

Ukrajinske vlasti pronašle su masovnu grobnicu u nedavno oslobođenom istočnom gradu Limanu, prenosi agencija Rojters.

Regionalni guverner Pavlo Kirilenko nije mogao da saopšti koliko je tijela pronađeno.

Novinska agencija Ukrinform citirajući višeg policijskog zvaničnika, objavila je da se u grobnici nalazi 180 tijela.

Ukrajinske trupe su prošle subote oslobodile Liman od ruske kontrole.

22:15h

Pentagon je ocijenio da nema znakova da je predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučio da upotrijebi nuklearno oružje, javlja danas Si-En-En (CNN).

"Za sada ne možemo reći da je predsjednik Putin donio odluku o upotrebi nuklearnog oružja", rekao je portparol Pentagona, brigadni general Pet Rajder na konferenciji za novinare, dan nakon što je predsjednik SAD Džozef Bajden upozorio na opasnost od "nuklearnog Armagedona".

"Mnogi ljudi u našoj vladi i međunarodnoj zajednici, uključujući ministra odbrane Lojda Ostina ukazali su na činjenicu da je ovo vitlanje nuklearnom sabljom bezobzirno i neodgovorno", dodao je Rajder.

Prema njegovim riječima, SAD u ovom trenutku nemaju nikakvu informaciju koja bi dovela do promjene u "pozi strateškog odvraćanja".

SAD i dalje uzimaju nuklearne prijetnje "sa velikom ozbiljnošću", i nastaviće da prate situaciju, dodao je Rajder.

20:44h

Ruske snage su nastavile sa udarima na ukrajinski grad Zaporožje, a uz rakete, koje su i ranije korišćene, danas su prvi put upotrijebile i bespilotne letjelice napunjene eksplozivom.

Ukrajinske vlasti su saopštile da su ruske bespilotne letjelice iranske proizvodnje danas oštetile dva infrastrukturna objekta u gradu Zaporožje, a da je u ruskom raketiranju jedna osoba povrijeđena, prenosi Asošiejted pres.

Broj poginulih u jučerašnjim ruskim raketnim napadima na stambene zgrade u Zaporožju povećan je na 11, navele su danas ukrajinske vlasti i dodale da je još 21 osoba spasena iz ruševina.

Poslije vojnih gubitaka na terenu usljed ukrajinske kontraofanzive na jugu i istoku zemlje, Rusija je počela da koristi dronove iranske proizvodnje u napadima na ukrajinske ciljeve. "Kamikaze dronovi", bespilotne letjelice za jednokratnu upotrebu, jeftinije su i manje sofisticirane od projektila, ali su se pokazale efikasnim u nanošenju štete metama na zemlji.

Zaporožje je jedna od četiri ukrajinske oblasti koje je Rusija prošle nedjelje pripojila, poslije organizovanja referenduma na tim teritorijama. U Zaporoškoj oblasti se nalazi i najveća nuklearna elektrana u Evropi, koja je pod ruskom okupacijom, dok je grad Zaporožje pod kontrolom Ukrajine.

Borbe u blizini nuklearne elektrane Zaporožje izazvale su zabrinutost u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju. Ukrajinski ministar za zaštitu životne sredine Ruslan Strilec rekao je danas da bi akcident u elektrani Zaporožje mogao da oslobodi deset puta veću količinu potencijalno smrtonosne radioaktivnosti od nesreće u Černobilju prije 36 godina.

12:43h

Turski predsjednik Tajip Erdogan razgovarao je telefonom sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom o unaprjeđenju bilateralnih odnosa, kao i o aktuelnoj krizi.

Ponovio je spremnost Ankare da doprinese mirnom rješavanju rata u Ukrajini, saopštila je Erdoganova kancelarija.

Tema razgovora, kako navodi Rojters, bila su i najnovija dešavanja u Ukrajini, saopštila je Direkcija za komunikacije Turske.

12:42h

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj, koji je stigao na Samit EU u Prag, pozvao je države članice da izdvoje više novca za vojnu podršku Ukrajini.

"Zamoliću lidere da podrže predlog nove tranše za Evropski mirovni fond, da bi nastavili sa pružanjem vojne podrške Ukrajini, kao i za obuku", rekao je Borelj, kako prenosi Rojters.

12:42h

Četvoročlani tim stručnjaka Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) treba danas da stigne u nuklearnu elektranu Zaporožje, da bi zamijenio prethodni koji su činila dvojica specijalista, javlja Interfaks.

"Oni će živjeti u nuklearnoj elektrani, kao i oni prethodnici", kažu u vojno-civilnoj upravi Energodara, grada od ruskom kontrolom, prenosi Rojters.

10:56h

Ministar odbrane Ukrajine Oleksij Reznikov pozvao je danas ruske vojnike da polože oružje, obećavajući im "život i sigurnost".

"Još uvijek možete spasiti Rusiju od tragedije i rusku vojsku od poniženja", rekao je Reznikov na ruskom u videu upućenom ruskim trupama, prenosi Radio slobodna Evropa.

"Garantujemo život, sigurnost i pravdu za sve koji odmah odbiju da se bore. I osiguraćemo suđenje za one koji su dali zločinačka naređenja," obećao je on.

Reznikov je vojnicima poručio da ih je Kremlj prevario i izdao.

"Lakše im je da vam kažu da ste herojski poginuli u borbi protiv izmišljenih NATO hordi. Istina je da nas zemlje NATO-a snabdijevaju oružjem. Ali ukrajinski vojnici su ti koji vas tuku tim oružjem", rekao je Reznikov.

Reznikov je rekao da "ukrajinskim vojnicima ne trebaju ruske zemlje, mi imamo dovoljno svojih. I sve ih vraćamo nazad". Ukrajinske trupe su vodile kontraofanzivu na jugu i istoku zemlje u posljednjih nekoliko sedmica, vraćajući velike djelove svoje teritorije.

08:06h

Predsjednik SAD Džo Bajden ocijenio je sinoć da ruske prijetnje o upotrebi nuklearnog oružja u sukobu u Ukrajini nose rizik "apokalipse" prvi put od raketne krize na Kubi 1962. godine u jeku Hladnog rata.

"Nismo bili suočeni sa perspektivom apokalipse od Kenedija i kubanske raketne krize u 1962. godini", rekao je Bajden u Njujorku, ocjenujući da se njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne šali" kada upućuje te prijetnje.

"Prvi put od kubanske raketne krize postoji direktna prijetnja o upotrebi nuklearnog oružja, ako stvari nastave da se kreću sadašnjim putem", rekao je američki predsjednik.

Od 14. do 28. oktobra 1962. kriza sa raketama koje je Sovjetski Savez postavio na Kubi i koje je SAD proglasila prijetnjom za svoju bezbjednost i proglasila blokadu Kube držala je u napetosti cijeli svijet zbog straha od izbijanja nuklearnog rata.

Suočen sa čvrstim ukrajinskim otporom, potpomognutim zapadnom vojnom pomoći, Putin je aludirao na upotrebu atomskog oružja u televizijskom govoru 21. septembra. Tada je rekao da je spreman da upotrijebi "sva sredstva" iz svog arsenala i optužio Zapad da hoće da "uništi" Rusiju, dodajući da "to nije blef".

Bajden
foto: Reuters

Eksperti smatraju da bi se u takvim napadima koristilo taktičko nuklearno oružje, sa manjim eksplozivnim nabojem od strateškog nuklearnog oružja.

Ali Bajden je upozorio da bi čak i udar taktičkim nuklearnim oružjem rizikovao da pokrene širi sukob.

"Ne mislim da možemo lako upotrijebiti taktičko nuklearno oružje, a da na kraju ne izazovemo apokalipsu", rekao je Bajden.

"Putin se ne šali kada govori o potencijalnoj upotrebi taktičkog nuklearnog oružja, ili upotrebi biološkog ili hemijskog oružja, jer je njegova vojska neefikasna", rekao je Bajden.

Američki predsjednik je takođe rekao da će SAD pokušati da otkrije koji je izlaz za Putina.

"Kako on može iz toga da izađe. Kako može da se postavi da ne izgubi ugled, niti da izgubi znatan dio svoje moći u Rusiji", rekao je Bajden.

07:24h

Dvojica Rusa koja su rekla da su pobjegla iz države kako bi izbjegli obaveznu vojnu službu zatražili su azil u SAD nakon što su pristali na udaljeno ostrvo Aljaske u Beringovom moru, saopštila je kancelarija američke senatorke Aljaske Lize Murkovski.

U saopštenju se navodi da je kancelarija u komunikaciji sa američkom obalskom stražom i carinskom i graničnom zaštitom i da su "ruski državljani prijavili da su pobjegli iz jedne od obalnih zajednica na istočnoj obali Rusije kako bi izbjegli obaveznu vojnu službu".

Senatori Aljaske, republikanci Murkovski i Den Salivan, rekli su da su Rusi stigli na plažu u blizini Gambela, izolovane zajednice od oko 600 ljudi na ostrvu Sent Lorenc.

Portparol Salivana, Ben Ditderih, rekao je da je kancelarija razumjela da su oni stigli čamcem.

(BETA)

07:19h

Dvjesta dvadeset šesti je dan ruske invazije na Ukrajinu, vojska te zemlje nastavlja ofanzivu na jugu i istoku države.

Predsednik Francuske Emanuel Makron kazao je juče u Pragu da rat u Ukrajini mora da se završi za pregovaračkim stolom, ali u trenutku i pod uslovima koje odaberu Ukrajinci, jer su oni žrtve agresije, a da će Evropa i dalje poslije rata morati da živi pored Rusije.

"Taj rat mora da se završi za pregovaračkim stolom u trenutku i pod uslovima koje odaberu Ukrajinci zato što su oni žrtva agresije. Da li smatram da je kucnuo taj čas? Ne. Sada živimo usred rata", kazao je Makron u intervjuu za češki dnevnik Hospodaržske novini, slovački Sme i poljski Djenjik gazeta pravna.

Makron, koji je na samitu nove Evropske političke zajednice koja je okupila čelnike 44 zemlje Evrope, bez Rusije i Bjelorusije upozorio da sankcije Rusiji ne smiju da se obilaze, u intervjuu je poručio zemljama koje to rade da se isključivo predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučio na rat.

"Znam da su u nekoliko država izbili protesti u znak podrške Rusiji i protiv sankcija. Svima koji sumnjaju u našu politiku želim nedvosmisleno da kažem - predsjednik Putin, niko drugi, odlučio se na rat. Govorim to kao neko ko je posljednjih pet godina učinio sve da sa njim uspostavi iskreni dijalog", rekao je Makron.

Francuski predsjednik označio je politiku Evropske unije koja pomaže oružjem i finansijski Ukrajinu, sama ne učestvuje u ratu, dok protiv Rusije uvodi sankcije za realističku politiku.

"U Evropi ne može da bude mira ako se ne poštuje suverenitet država i nedodirljivost granica. Da li neko na našem kontinentu želi ponovo da potone u agresije jednih protiv drugih? Dobro znamo kakvi sporovi oko granica bi mogli da izbiju u Srednjoj Evropi ili na Balkanu ako bismo dopustili takvo rješenje", kazao je predsjednik Francuske.

Emanuel Makron upozorio je da EU mora da živi pored Rusije.

"Ruska srednja klasa otvorila se Evropi i želi da živi onako kako žive ljudi u Pragu, Berlinu, Parizu, Varšavi, Milanu. Takva je stvarnost. Ti ljudi će imati drugačije aspiracije nego njihova današnja vlast. Ali danas nema vremena za takva razmišljanja, traje rat. Vidjećemo kada dođe mir", kazao je Makron.

Povodom samita Evropske političke zajednice u Pragu, što je njegova ideja susretanja EU sa zemljama starog kontinenta koje imaju ambiciju da uđu u EU ili su je napustile, kao i onima koje su dio zajedničkog tržista, Makron je upozorio da EU malo razgovara sa svojim susjedima.

"Krize posljednjih godina pokazale su da je u EU bilo dosta suprotnih stavova. Razgovarali smo o tehničkim pitanjima kao što je funkcionisanje tržišta, ali ne o Rusiji ili Turskoj. Pokazalo se da se naša politika prema tim zemljama često razlikuje jer imamo različitu istoriju", kazao je Makron.

(BETA)