Žrtve su obični Ukrajinci: oni koji su poginuli na prometnoj raskrsnici ulica Vladimirske i Ševčenkove u Kijevu, na igralištu u centru grada, ili stotine hiljada onih koji su u domovima bez svijetla, vode i grijanja u gradovima širom zemlje koja je na meti ruskih krstarećih raketa.
Rusija je u ponedjeljak sprovela najsnažnije vazdušne napade od početka ukrajinskog rata zasipajući raketama gradske centre tokom jutarnjeg špica u napadima koje je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao osvetom za uništavanje mosta na Krimu.
Eksplozije su juče prijavljene u Lavovu, Ternopilu, Žitomiru na zapadu Ukrajine, Dnjepru i Kremenčuku u centralnom Ukrajini, Zaporožju na jugu i Harkovu na istoku. Ukrajinski zvaničnici su kazali da je stradalo najmanje 11 osoba dok su desetine povrijeđene, a veliki dio zemlje je bez struje.
Desetine krstarećih raketa ispaljenih iz vazduha, sa kopna i mora predstavljaju najveći talas vazdušnih udara na lokacije koje su udaljene od fronta.
”Režim u Kijevu, sa svojim postupcima, stavio je sebe u istu ravan sa međunarodnim terorističkim organizacijama. Sa najgnusnijim grupama. Ne odgovoriti na takva djela je jednostavno nemoguće”, kazao je Putin u televizijskom obraćanju.
Ruski lider je, kako prenosi Rojters, kazao da je naredio “masovne” udare dugog dometa i zaprijetio je novim napadima ubuduće ako Ukrajina pogodi rusku teritoriju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da su napadi namjerno tempirani kako bi usmrtili civile, kao i da obore ukrajinsku električnu mrežu. Ukrajinski premijer je kazao da je 11 ključnih meta za infrastrukturu pogođeno u osam regiona, usljed čega veliki dio zemlje nema struje, vode i grijanja. “Pokušavaju da nas unište i zbrišu sa lica zemlje”, kazao je Zelenski.
Očajnički odgovor na kritike
Kremlj je ponižen prije nekoliko dana kada je u eksploziji oštećen najduži most u Evropi, koji je izgrađen nakon što je Rusija zauzela i pripojila Krim 2014. Ukrajina, koja na most gleda kao vojnu metu zbog uloge koju ima u ruskim ratnim naporima, slavila je eksploziju ali nije zvanično preuzela odgovornost.
Budući da je vojska trpila gubitke na bojnom polju, ruske vlasti su se kod kuće suočavale sa prvim javnim kritikama zbog načina na koji upravljaju ratom, a komentatori na državnoj televiziji su zahtijevali oštrije mjere.
Britanski “Gardijan” navodi da su jučerašnji masovni udari Putinov očajnički odgovor kritičarima kod kuće na činjenicu da ruska invazija propada, kao i njegovom povrijeđenom ponosu nakon napada na most na Krimu, njegovom omiljenom projektu.
”Ono što on sada radi je trivijalna osveta”, kazao je Andrej Kolesnikov sa Karnegi fondacije za međunarodni mir. “To je i lična osveta”, kazao je on za Gardijan.
Unutar Rusije, tvrdolinijaši su pozdravili jučerašnje napade. Ramzan Kadirov, proruski lider regiona Čečenije koji je proteklih dana zahtijevao smjenu vojnih komandanata, pohvalio je napade. “Sada sam 100 odsto zadovoljan načinom na koji se sprovodi specijalna vojna operacija. Upozorili smo te Zelenski, da Rusija još nije ni počela, stoga prestani da se žališ i bježi! Bježi i ne osvrći se ka zapadu”, napisao je on.
Međutim, Putin je kazao da će napadi poput jučerašnjeg biti rezervisani kao odgovor na napade na rusku teritoriju. Takva izjava bi mogla naljutiti tvrdolinijaše koji vjeruju da je to početak novog pristupa ratu.
”Moramo se nadati da ovo nije jednokratna osveta već novi sistem ratovanja”, kazao je Aleksander Kots, vojni izvještač prokremljovske “Komsomolskaje pravde”. “Protiv cijele ukrajinske vlade. Dok ne izgube mogućnost da funkcionišu”, napisao je on ignorišući činjenicu da su se na meti napada našli i obični civili.
Napadi naređeni prije oštećenja mosta?
Ukrajinski zvaničnici su odmah podsjetili da je Rusija sprovodila napade na civilnu infrastrukturu od samog početka rata i da jučerašnji napadi ne predstavljaju suštinsku promjenu u ratu.
”Ne, Putin nije bio isprovociran da pokrene raketni teror zbog “Krimskog mosta” objavio je Dmitro Kuleba, ukrajinski šef diplomatije. “Rusija konstantno napada Ukrajinu raketama i prije mosta. Putin je očajan zbog poraza na bojnom poku i koristi raketni teror da bi pokušao da promijeni tok rata u njegovu korist”.
Ben Hodžiz, bivši komandant američkih vojnih snaga u Evropi, kazao je da razmjeri jučerašnjih napada ukazuju da je Rusija i prije napada na most planiralala da eskalira sukobe.
Ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdi da su napadi naređeni 2. i 3.oktobra. “Objekti ključne civilne infrastrukture i centralne oblasti gusto naseljenih ukrajinskih gradova su identifikovani kao mete”, saopštila je obavještajna služba.
Rojters navodi da je u jučerašnjim napadima napravljen ogroman krater u blizini dječjeg igrališta u jednom od najprometnijih parkova u Kijevu. Tokom jutra više raketra pogodilo je ukrajinsku prijestnicu, a pješaci su trčali u skloništa, stanice metroa ili u podzemne garaže.
Njemačka je saopštila da je zgrada u kojoj se nalazi njen konzulat u Kijevu pogođena u jučerašnjem napadu mada ona nije korištena od početka 24. februara. Evropska unija je osudila jučerašnje “varvarske i kukavičke napade” na Ukrajinu, a Ujedinjene nacije su saopštile da to predstavlja još jednu “nepotrebnu eskalaciju rata i da, kao uvijek, civili plaćaju najveću cijenu”. Američki državni sekretar Entoni Blinken je napade nazvao “užasnim” i ponovio podršku SAD Ukrajini.
Odluka “generala Armagedon”
Putin je u kratkom govoru kazao da su napadi sprovedeni na “zahtjev ministarstva odbrane”. Ukoliko je to tačno, to će onda biti jedna od prvih odluka generala Sergeja Surovikima, novog komandanta snaga u Ukrajini koji je zbog trvdolinijaškog i nekonvencionalnog pristupa ratovanju dobio nadimak “general Armagedon”.
”Ne iznenađuje me ovo što se dešava jutros u Kijevu. Surovikin je apsolutno bezobziran, gotovo da ga ne zanima ljudski život”, kazao je za “Gardijan” bivši zvaničnik ministarstva odbrane koji se sarađivao sa Surovikinom. “Plašim se da će njegove ruke biti u potpunosti pokrivene ukrajinskom krvlju”.
Surovikin, koji je najpoznatiji po tome što je komandovao ruskim snagama u Siriji, omiljen je kod tvrdolinijaša. On ima dobar radni odnos sa privatnom vojnom kompanijom Vagner, kazao je za “Gardijan” Gleb Irisov, bivši poručnik vazduhoplovnih snaga koji je radio sa Surovikinom do 2020, a njegovo imenovanje su pozdravili najglasniji kritičari ratnih napora, uključujući Kadirova i šefa Vagner grupe, Jevgenija Prigožina.
”Surovikin je veoma okrutan, ali takođe kompetentan komandant”, kazao je Irisov. Međutim, on neće moći da riješi sve probleme. Rusija nema dovoljno ljudstva i oružja”, dodao je on.
Do podneva juče, ukrajinsko ministarstvo odbrane je saopštilo da je Rusija ispalila 81 krstareću raketu, a da je ukrajinska vazdušna odbrana oborila 43. Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je pogodilo sve željene mete.
Zelenski je snimio video-poruku mobilnim telefonom u praznoj ulici u centru Kijeva. On je kazao da su napadi imali dvije glavne mete: energetsku infrastrukturu i ljude.
”To vrijeme i takve mete su naročito izabrane kako bi izazvale što je moguće veću štetu”, kazao je on.
Olena Somik, 41, krila se sa šestogodišnjom kćerkom Darijom u podzemnoj garaži sa još stotinama drugih ljudi. Ona je u Kijev stigla ranije tokom rata nakon što je pobjegla iz okupiranog Hersona.
”Zaista mislim da ovo rade zato što su gadovi”, kazala je ona za Rojters. “Putin je mali ljuti čovjek, a mi više ne znamo šta da očekujemo”.
Lukašenko eskalira situaciju
U još jednom pokazatelju moguće eskalacije, Putinov najbliži saveznik, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko kazao je juče da je naredio trupama da se zajedno sa ruskim snagama rasporede blizu Ukrajine, koju je optužio za planiranje napada na Bjelorusiju zajedno sa zapadnim pomagačima.
”Njihovi vlasnici ih forsiraju da počnu rat protiv Bjelorusije”, kazao je on, ne navodeći dokaze za takve tvrdnje. Rojters podsjeća da je Lukašenko dozvolio da Bjelorusija bude jedna od polaznih tačaka Rusije u prvim fazama rata, ali da nije slao svoju vojsku u borbu.
Poljska provjerava stanje skloništa
Poljska vatrogasna služba provjerava u kakvom stanju su skloništa od bombi u toj zemlji i pravi popis inventara, saopštila je juče vlada te zemlje. Mada NATO članica Poljska uvjerava svoje građane da joj mjesto u Alijansi garantuje bezbjednost od ruskog napada, događaji u susjednoj Ukrajini ukazali su na potrebu pripremljenosti u slučaju raketnog napada.
”Imamo 62000 takvih lokacija širom zemlje”, kazao je zamjenik ministra unutrašnjih poslova Maciej Vasik. “Vatrogasci provjeravaju njihovo stanje, opremljenost i jesu li upotrebljivi. Ukoliko nijesu, preduzećemo mjere da ih adaptiramo”.
Vasik je kazao da Poljska nije ugrožena, ali da se priprema za najgori scenario.
Bonus video:
