Započet projekat evropskog nebeskog štita

Ova inicijativa ima za cilj da se otklone propusti koje ima trenutni NATO-štit za Evropu. Deficita recimo ima kada je riječ o balističkim raketama koje dostižu velike visine, ali i u odbrani od dronova i krstarećih raketa

6177 pregleda 7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

U sklopu inicijative Evropski nebeski štit, 15 država među kojima i susjedi Srbije - Mađarska, Rumunija i Bugarska - kupiće zajednički najmodernije sisteme protivvazdušne odbrane.

Njemačka i još 14 zemalja pokrenule su projekat izgradnje boljeg evropskog sistema protivvazdušne odbrane. Na marginama NATO sastanka u Briselu, njemačka ministarka odbrane Kristine Lambreht je sa koleginicima i kolegama potpisala deklaraciju o takozvanoj Inicijativi za evropski nebeski štit.

Rat Rusije u Ukrajini za Njemačku je dokaz koliko je važna efikasna protivvazdušna odbrana. Ova inicijativa ima za cilj da se otklone propusti koje ima trenutni NATO-štit za Evropu. Deficita recimo ima kada je riječ o balističkim raketama koje dostižu velike visine, ali i u odbrani od dronova i krstarećih raketa.

Evropski projekat, Njemačka inicijativa

U pozadini njemačke inicijative je ruski agresorski rat protiv Ukrajine. NATO ocjenjuje da je taj rat suštinski promijenio bezbjednosnu situaciju u Evropi i da su stoga neophodni dodatni napori kako bi se unaprijedila protivvazdušna odbrana. Evropska protivvazdušna odbrana do sada je prvenstveno bila usmjerena na moguće prijetnje iz Irana.

U sklopu inicijative Evropski nebeski štit (European Sky Shield) bi, između ostalog, trebalo da se kupe i zajednički sistemi naoružanja, što je onda jeftinije i time se pokriva veliko područje.

"Time ispunjavamo našu zajedničku odgovornost za bezbjednost na našem kontinentu", kazala je ministarka Lambreht na sastanku u Briselu.

Kako je objasnila, riječ je o projektu "političke, finansijske i tehnološke sinergije".

Zajednička odbrana jeftinija

Na ceremeniji potpisivanja bili su predstavnici Mađarske, Slovenije, Bugarske, Rumunije, Slovačke, Češke, Norveške, Finske, Estonije, Letonije, Litvanije, Holandije, Belgije, i Velike Britanije.

Planove za novu inicijativu krajem avgusta je najavio njemački kancelar Olaf Šolc.

On je govorio o "bezbjednosnom dobitku za čitavu Evropu", naglasivši da je zajednička evropska protivvazdušna odbrana jeftinija i efikasnija, nego kada bi svako za sebe nabavljao skupe i krajnje složene sisteme protivvazdušne odbrane.

Slabosti Bundesvera

Za kratki domet i borbu protiv aviona i helikoptera, Njemačka trenutno ima protivvazdušne rakete "Stinger", koje se ispaljuju sa ramena i koje se isporučene i Ukrajini.

Za srednje udaljenosti postoji veći sistem "Patriot".

Njemačka ukupno ima 12 tih sistema, ali oni ni u kom slučaju nijesu dovoljni da se zaštiti čitava zemlja. Kada je reč o odbrani od balističkih raketa koje dostižu velike visine, Bundesver praktično nema rješenje.

Rješenje bi mogao da bude izraelski sistem “Strela 3” (Arrow 3).

On čini najviši nivo izraelske višeslojne protivraketne odbrane i može da uništi napadačko oružje i do 100km iznad atmosfere. Pored toga, u Berlinu se razmatra i kupovina daljih sistema "Patriot" i "IRIS-T".

Bonus video: