Kada se Liz Tras ljetos kandidovala za premijerku Britanije, jedan saveznik je predvidio da će njene prve nedjelje na dužnosti biti turbulentne.
Međutim, rijetki su bili pripremljeni za ovolike razmjere buke i bijesa - a najmanje od svih Liz Tras. Za svega šest nedjelja premijerkine libertarijanske ekonomske politike izazvale su finansijsku krizu, hitnu intervenciju centralne banke, mnogobrojne preokrete i smjenu njenog ministra finansija, ističe agencija Asošijetid pres.
Sada se Trasova suočava sa pobunom unutar vladajuće Konzervativne partije koja ozbiljno ugrožava njen ostanak na funkciji.
Konzervativni poslanik Robert Halfon ljutito je u nedjelju kazao da se u proteklih par nedjelje “horor priča smjenjivale jedna za drugom”. “Vlada izgleda kao libertarijanski džihadisti i prema cijeloj zemlji se ponaša kao prema nekoj vrsti laboratorijskog miša na kojem će sprovoditi eksperimente ultra, ultra slobodnog tržišta”, kazao je on za Skaj njuz.
Međutim, ne može se reći da konzervativci nijesu upozoreni, ističe AP i dodaje da je ljetos uoči glasanja za lidera partije Trasova sebe nazavala remetiocem koji će dovesti u pitanje ekonomsku “ortodoskiju”. Obećala je da će smanjiti poreze i birokratiju i podstaći usporenu britansku ekonomiju na rast.
Njen rival, bivši ministar finansija Riši Sunak, tvrdio je da bi bilo nesmotreno odmah smanjiti poreze zbog ekonomskih šokova nastalih kao posljedica pandemije i rata u Ukrajini.
Ipak, 172 000 članova Konzervativne partije - koji su uglavnom stariji i imućniji - preferiralo je viziju rasta koju je predočila Liz Tras. Ona je osvojila 57 odsto glasova i 5. septembra postala liderka vladajuće partije. Sljedećeg dana, za premijerku ju je imenovala kraljica Elizabeta druga u jednoj od njenih posljednjih dužnosti prije nego što je preminula 8. septembra.
Prvi dani Liz Tras na premijerskoj funkciji prošli su u sjenci nacionalne žalosti zbog smrti kraljice. Zatim je 23. septembra ministar finansija Kvasi Kvarteng najavio ekonomski plan koji su izradili on i Trasova. Uključivao je 45 milijardi funti smanjenja poreza - uključujući i smanjenje poreza za one sa najvišim zaradama - bez propratne ocjene o tome kako će vlada to platiti.
Trasova je zapravo uradila ono što su ona i njeni saveznici najavljivali. Šef Libertarijanskog istraživačkog centra Mark Litlvud predvidio je ljetos da će biti “varnica” dok nova premijerka insistira na ekonomskim reformama “apsolutno vrtoglavom brzinom”. Ipak, razmjere saopštenja iznenadili su finansijska tržišta i političke eksperte.
”Mnogi od nas su pogrešno očeklivali od nje da nakon pobjede zakoči kao što to čine mnogi predsjednici”, kazao je za AP Tim Bejl, profesor političkih nauka u Londonu. “Međutim, ona to nije uradila. Ona je zapravo mislila sve što je govorila”.
Funta je pala na rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar, a troškovi vladinog zaduživanja su skočili. Banka Engleske je bila primorana da se umiješa kako bi kupila državne obveznice i spriječila da se finansijska kriza prelije na širu ekonomiju. Centralna banka je takođe upozorila da će kamatne stope morati da rastu još brže od očekivanog kako bi se suzbila inflacija koja iznosi oko 10 odsto, usljed čega se milioni vlasnika nekretnina suočavaju sa rastom duga na hipoteke.
Džil Ruter sa Instituta za vladu, kazala je da su Trasova i Kvarteng napravili niz “ničim izazvanih grešaka” u njihovom ekonomskom paketu. “Nije trebalo da tako jasno pokažu prezir prema finansijskim institucijama”, kazala je ona. “Mislim da su mogli poslušati savjete. Smatram i da je jedna od stvari gdje su pogriješili to što su najavili jedan dio paketa, smanjenje poreza - bez potrošnje, koja bi bila druga strana jednačine”.
Dok je negativna reakcija postajala burnija, Trasova je počela da odustaje od djelova paketa u naporu da umiri partiju i tržišta. Od smanjenja poreza za one sa najvišim zaradama odustalo se u tokom godišnje konferencije Konzervativne partije kada se stranka pobunila.
To nije bilo dovoljno. U petak, Trasova je smijenila Kvartenga, svog dugogodišnjeg prijatelja i saveznika, i imenovala Džeremija Hanta, koji je bio ministar zdravlja i šef diplomatije u konzervativnim vladama Dejvida Kemerona i Tereze Mej.
Na kratkoj konferenciji za novinare, premijerka je priznala da su djelovili “našeg mini budžeta otišli dalje i brže nego što su tržišta očekivala”. Preinačila je planirano smanjenje korporativnog poreza, kako bi “uveili tržišta u našu fiskalnu disciplinu”.
Trasova je i dalje premijerka po funkciji, ali je moć u vladi prebačena na Hanta, koji je nagovijestio da planira ukidanje većeg dijela njenog preostalog ekonomskog plana kada bude davao izjavu o budžetu 31. oktobra. Kazao je da će povećanja poreza i smanjenje javne potrošnje biti neophodni za vraćanje fiskalnog kredibiliteta vlade. Ipak, Hant je juče insistirao: “Premijerka je i dalje glavna”.
”Ona je slušala. Promijenila se. Voljna je da uradi najtežu stvar u politici, a to je da promijeni pravac”, kazao je Hant za BBC.
Konzervativna partija ima veliku većinu u parlamentu i, teoretski, ima dvije godine do parlamentarnih izbora. Istraživanja javnog mnjenja ukazuju da bi konzervativci na izborima bili zbrisani i da bi Laburistička partija osvojila veliku većinu.
Konzervativni poslanici sa mukom pokušavaju da odluče da li da pokušaju da po drugi put zamijene lidera u godinu dana. U julu partija je smijenila premijera Borisa Džonsona, koji ih je doveo do izborne pobjede 2019. godine.
Sada se mnogi od njih kaju zbog izbora njegove zamjene. Agencija AP podsjeća da je prema partijskim pravilima, Trasova bezbjedna od partijske smjene godinu dana, ali pojedini konzervativni poslanici vjeruju da ona može biti primorana da podnese ostavku ukoliko se stranka dogovori oko nasljednika. Poraženi rival, Sunak, liderka Donjeg doma Peni Mordaunt i popularni sekretar odbrane Ben Volas su među kandidatima koji se pominju kao potencijalne zamjene. Džonson, koji je ostao poslanik, takođe ima svoje pristalice.
Zamjenik ministra finansija Endrju Grifit kazao je juče da Trasovoj treba dati šansu da pokuša da povrati red.
”Ovo je vrijeme kada nam je potrebna stabilnost”, kazao je on za Skaj njuz. “Ljudi kod kuće čupaju kosu zbog neizvjesnosti. Oni žele kompetentnu vladu koja radi svoj posao”.
Bonus video:
