Španski gigant odjeće Inditeks, vlasnik brenda odjeće Zara, saopštio je danas da će prodati svoje prodavnice u Rusiji, više od sedam mjeseci poslije obustavljanja aktivnosti u toj zemlji zbog ruske invazije na Ukrajinu.
"Inditeks je postigao prvi dogovor sa grupom Daher o prodaji svojim prodavnica u Rusiji", navodi se u saopštenju i dodaje da Daher ima velike udjele u sektoru distribucije i nekretnina.
Takva transakcija će dovesti do prestanka poslovanja Inditeksa u Rusiji poslije obustave aktivnosti od 5. marta.
Ta španska grupa je dodala da bi dio zaposlenih mogao da zadrži svoja radna mjesta.
Inditeks ima 502 prodavnice u Rusiji, od kojih 86 brenda Zara.
Nakon što je Rusija saopštila da vjeruje da Ukrajina planira da upotrijebi „prljavu bombu“, stiže i upozorenje američkog predsjednika Džozefa Bajdena, koji upozorava Ruse da to ne rade, prenosi Rojters.
"Rusija bi napravila nevjerovatno ozbiljnu grešku da iskoristi taktičko nuklearno oružje. Još ne mogu da garantujem da nije blef jer ne znamo. Ali to bi bila ozbiljna greška", kazao je Bajden.
Rusi ističu da Ukrajinci planiraju da upotrijebe "prljavu bombu“ na sopstvenoj teritoriji, prenosi Rojters. Naoružanje ove vrste sadrži radioaktivni uranijum koji se širi putem vazduha, kad se detonira.
„Smatraćemo upotrebu prljave bombe od strane režima u Kijevu kao akt nuklearnog terorizma“, saopštio je ruski ambasador u Ujedinjenim Nacijama, Vasilij Nebenzja. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ponovio je navode Rusije i rekao da Zapad ne smije da ih odbaci.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da bi cilj ovakvog bombaškog napada bio da se Moskva okrivi za radioaktivnu kontaminaciju.
Zapad i ukrajinski zvaničnici, tvrdnju su odbacili kao izgovor za eskalaciju rata.
Predsjednik Volodimir Zelenski, kazao je da tvrdnja o "prljavoj bombi" pokazuje da Moskva planira takav napad, pri čemu želi da okrivi Kijev.
Francuska, Britanija i Sjedinjene Države saopštile su da su optužbe „očigledno lažne“, dok je Vašington je upozorio Rusiju da će imati „teške posljedice“ za bilo kakvu upotrebu nuklearnog oružja.
Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franja osudio je danas nuklearnu prijetnju Ukrajini i izrazio žaljenje što se "gazi mir" u Evropi.
Papa je tokom obraćanja na skupu mira u Koloseumu rekao da se dešava ono čega su se svi plašili, a to je upotreba atomskog oružja, čija je proizvodnja nastavljena poslije Hirošime i Nagasakija.
"Ove godine naša molitva je postala vapaj, jer je danas mir ozbiljno narušen i pogažen, i to u Evropi, odnosno na kontinentu koji je u prošlom vijeku poznavao tragedije dva svjetska rata", rekao je Franja na skupu u organizaciji italijanske zajednice Sveti Eđidio.
Skupom u rimskom amfiteatru završen je trodnevni skup o miru.
Sveti Eđidio svake godine od 1986. godine organizuje samit za mir, koji okuplja političke i vjerske lidere iz cijelog svijeta. Ove godine završen je potpisivanjem zajedničkog poziva za mir predstavnika različitih vjera.
Lider ruske republike Čečenija Ramzan Kadirov izjavio je da su odgovori Rusije na granatiranje iz Ukrajine slabi i da ukrajinske gradove treba izbrisati sa lica zemlje.
"Odgovaramo slabo, prema mom mišljenju. Ako je granata odletjela u našem pravcu, prema našem regionu, onda treba da zbrišemo gradove da se vidi daleki horizont, da shvate da ne smiju ni da pomisle da pucaju u našem pravcu. Nema potrebe da gledamo šta će se desiti sjutra ako budemo donijeli bilo kakvu odluku", rekao je Kadirov.
U video poruci objavljenoj na Telegramu, Kadirov je kazao da govori "o ratu koji se danas već dešava na teritoriji Rusije".
"Ranije smo govorili da sprovodimo specijalnu vojnu operaciju na teritoriji Ukrajine, ali rat se sada odvija i na našoj teritoriji. Veoma sam nezadovoljan našim odgovorom. Već smo objavili ratno stanje u regionima koji se graniče sa Ukrajinom, ali oni pucaju na civile, po civilnim objektima, uništavaju socijalno značajne objekte", naveo je Kadirov.
Saradnjom možemo potpuno promijeniti situaciju. Povratak ukrajinske zastave na Krim povratak je evropskim standardima. Onome što svi vi imate u svojim zemljama - sigurnost, riješena socijalna pitanja, kulturu, obrazovanje", kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Povezani članci
Najmanje sedam civila je ubijeno i troje je ranjeno u Bahmutu, gradu u istočnoj Ukrajini u regionu Donjecka koji je mjesecima poprište intenzivnih borbi sa ruskom vojskom, izjavio je danas regionalni guverner Pavlo Kirilenko.
Tijela troje ranije ubijenih civila otkrivena su na dva lokaliteta u regionu, naveo je Kirilenko na Telegramu.
Ukrajinska vojska je izvijestila o ruskoj ofanzivi u pravcu Bahmuta, na sjeveru regiona.
Ukrajinske trupe su juče odbile ruske napade u blizini deset lokaliteta, uključujući Bahmut, u oblastima Donjecka i Luganska.
(BETA)
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je, putem video-linka na konferenciji o obnovi Ukrajine u Berlinu, da su ruske rakete i iranske bespilotne letjelice uništile više od trećine energetskog sistema te zemlje.
Istakao je i da Kijev nije dobio "ni cent" od 17 milijardi dolara, koliko je potrebno za prvu fazu oporavka zemlje, prema procjeni Evropske komisije i Svjetske banke, prenosi Rojters.
"Rusija uništava sve, tako da nam je teže da prebrodimo zimu", rekao je Zelenski na konferenciji, na kojoj su, između ostalih, prisustvovali njemački kancelar Olaf Šolc i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ministri energetike Evropske unije razgovaraće o ograničenju cijene gasa na nivou bloka kako bi utvrdili naredne korake, mada će vjerovatno proći nedjelje prije bilo kakve konačne odluke, javlja Rojters.
Estonska ministarka ekonomije Rina Sikut je izjavila da se na današnjem sastanku ne očekuju konačne odluke, već da je cilj da se kroz pregovore olakša postizanje kompromisa kako bi se cijene gasa povukle sa nedavnih maksimalnih nivoa, navodi britanska agencija.
Sjedinjene Američke Države razmatraju da iz skladišta pošalju u Ukrajinu stari PVO sistem HAVK, kako bi joj pomogle u odbrani od napada ruskih dronova i krstarećih raketa, rekla su dva neimenovana američka zvaničnika za Rojters.
Rakete presretači HAVK bi predstavljale nadogradnju raketnih sistema Stinger, sistema protivvazdušne odbrane manjeg dometa, koji su SAD već poslale Ukrajini.
Administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena koristila bi mogućnost brze isporuke odbrambenih sistema i usluga iz zaliha Ministarstva odbrane stranim zemljama i međunarodnim organizacijama, kako bi se odgovorilo na nepredviđene vanredne situacije za prenos opreme HAVK.
Britanska agencija navodi da nije mogla da utvrdi koliko sistema i raketa HAVK SAD imaju na raspolaganju za prenos, a Bijela kuća je odbila da komentariše.
Njemački kancelar Olaf Šolc ocijenio je da neprekidni ruski napadi dronovima u Ukrajini predstavljaju znak očaja Moskve.
Šolc je u obraćanju na konferenciji o obnovi Ukrajine u Berlinu ukazao je da istorija Njemačke pokazuje da je bilo moguće obnoviti zemlju nakon razornog rata, prenosi Rojters.
Naveo je da je zato važno planirati budućnost Ukrajine kao prosperitetne i demokratske članice EU i izvoznika zelene energije i visokotehnološke robe.
"Ova konferencija govori o stvaranju ‘Maršalovog plana‘ za 21. vijek", istakao je Šolc.
Naglasio je da je posvećenost Ukrajine EU jedna od najznačajnih geopolitičkih odluka ovog doba.
Sjedinjene Američke Države su upozorile da će Rusija snositi posljedice ako upotrijebi "prljavu" ili nuklearnu bombu, javio je Glas Amerike.
Povezani članci
Moskva doživljava neuspjeh u svojoj invaziji na Ukrajinu i u Rusiji jača osjećaj poraza, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
“Ukrajina razbija takozvanu drugu najjaču vojsku na svijetu”, naveo je Zelenski u video obraćanju.
On je kazao da je osjećaj poraza u Rusiji sve jači, prenosi Al džazira Balkans.
Zelenski je dodao da je ta zemlja nekada bila važan politički akter, ali da je Moskva danas sve više međunarodno izolovana.
On je naglasio da ukrajinske snage nastavljaju da vraćaju okupirane teritorije.
“Cijela zemlja, uključujući poluostrvo Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, biće oslobođena”, rekao je Zelenski.
On je upozorio građane da će “zima koja je pred nama biti najteža u našoj istoriji”, zbog štete koju su ruski napadi nanijeli energetskoj infrastrukturi Ukrajine.
(MINA)
Svjetska banka saopštila je da je isplatila dodatnih 500 miliona dolara kako bi pomogla Ukrajini da ispuni hitne potrebe za potrošnjom koje su nastale zbog rata.
Finansiranje od Međunarodne banke za obnovu i razvoj, glavnog ogranka banke, podržano je sa 500 miliona dolara garancija zajma iz Velike Britanije koje je objavljeno 30. septembra, prenosi Rojters.
"Ruska invazija nastavlja da izaziva masovno uništavanje infrastrukture Ukrajine - uključujući vodovodne, kanalizacione i električne mreže, baš kada se približava zima, dodatno ugrožavajući ukrajinski narod", saopštio je predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas.
U saopštenju se navodi da će novi dio finansiranja koji je isplaćen, biti iskorišćen za održavanje državnih usluga.
"Čvrsto podržavamo ukrajinski narod dok se suočava sa ovom krizom bez premca", kaže se u saopštenju.
Svjetska banka je mobilisala ukupno 13 milijardi dolara za hitno finansiranje za Ukrajinu, od čega je 11,4 milijarde dolara u potpunosti isplaćeno.
U izvještaju koji su u septembru objavili Svjetska banka, Evropska komisija i kijevska vlada, navodi se da je ruski napad do 1. juna prouzrokovao više od 97 milijardi dolara štete, te da bi obnova Ukrajine mogla da košta skoro 350 milijardi dolara.
Dvjesta četrdeset četvrti je dan ruske invazije na Ukrajinu.
Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer doputovao je jutros u Kijev, izjavio je njegov portparol. Posjeta je, kako je dodao, iznenadna. "Radujem se sastanku sa predsjednikom (Ukrajine) Volodimirom Zelenskim u Kijevu", rekao je Štajnmajer, navedeno je u saopštenju portparola. Njemački predsjednik je iz bezbjednosnih razloga otkazao posjetu koja je bila planirana za 20. oktobar. I prethodna posjeta, koja je bila najavljivana u aprilu, bila je odložena.
(BETA)
Bonus video:
