Oleg Tinkov, jedan od najuspješnijih preduzetnika u postsovjetskoj Rusiji, odrekao se državljanstva zbog odbojnosti prema ratu u Ukrajini.
Tinkov, koji živi u Londonu, 30. oktobra je na svojoj Instagram stranici postavio fotografiju, kako se čini, zvaničnog dokumenta kojim se odriče ruskog državljanstva.
"Donio sam odluku da izađem iz ruskog državljanstva“, rekao je Tinkov u objavi na Instagramu.
"Ne mogu i neću biti povezan sa fašističkom zemljom koja je započela rat sa svojim mirnim susjedom i koja svakodnevno ubija nevine ljude", dodao je Tinkov.
Tinkov je u svom postu od 30. oktobra rekao da se nada da će ga drugi istaknuti ruski biznismeni pratiti njegov potez i na taj način uticati na "slabljenje Putinovog režima i njegovu ekonomiju i dovesti ga na kraju do poraza“.
Ruski udari na ukrajinsku infrastrukturu su dio odgovora na udare dronova na crnomorske flote proteklog vikenda, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin. On je najavio i da će još napada uslijediti, prenosi Rojters.
"To nije sve što smo mogli da uradimo", kazao je Putin.
Rusija ne završava svoje učešće u sporazumu o izvozu ukrajinskog žitarica preko crnomorskih luka, već ga suspenduje, rekao je predsjednik Vladimir Putin na konferenciji za novinare danas, prenosi Rojters.
Ukrajina je odlučna da ostane garant svjetske prehrambene bezbjednosti i da nastavi sa izvozom žitarica, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tokom razgovora sa generalnim sekretarom UN Antonijom Guterešom.
"Razgovarao sam sa generalnim sekretarom UN. Potvrdio sam posvećenost Ukrajine sporazumu o žitaricama", napisao je Zelenski na Tviteru.
Britanija je u ponedjeljak upozorila ruskog predsjednika Vladimira Putina na teške posljedice ako Moskva upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, rekavši da bi takav korak promijenio prirodu sukoba.
"Nijedna druga zemlja ne govori o nuklearnoj upotrebi. Nijedna zemlja ne prijeti Rusiji ili Putinu“, rekao je poslanicima ministar spoljnih poslova Džejms Kleverli.
"Trebalo bi da bude jasan da bi za Veliku Britaniju i naše saveznike svaka upotreba nuklearnog oružja promijenila prirodu sukoba. To bi imalo teške posljedice po Rusiju", prenosi Rojters.
Rusija je završila djelimičnu vojnu mobilizaciju koju je predsjednik Vladimir Putin najavio u septembru, saopštilo je u ponedjeljak Ministarstvo odbrane.
"Sve aktivnosti vezane za regrutaciju... građana u rezervnom sastavu su obustavljene“, saopštilo je ministarstvo i neće biti raspisivano dalje pozive, prenosi Rojters.
Putin je 21. septembra najavio prvu mobilizaciju Rusije od Drugog svjetskog rata, jednu u nizu eskalacionih mjera kao odgovor na ukrajinske dobitke na bojnom polju.
Mobilizacija je išla haotično, sa mnogim slučajevima kada su pozivi upućeni pogrešnim ljudima koji su bili u velikoj publici. Stotine hiljada su pobjegle iz Rusije da bi izbjegle regrutaciju.
Putin je javno priznao da su napravljene greške i osnovao je novi koordinacioni savjet kako bi pojačao vojne napore i obezbjedio da ljudi koji se šalju na front budu propisno naoružani i opremljeni.
Bilo bi "opasno" i "teško" nastaviti sprovođenje sporazuma o izvozu ukrajinskih žitarica bez Moskve koja je prošle nedjelje suspendovala svoje učešće u njemu, upozorio je danas Kremlj.
"U uslovima u kojima Rusija ukazuje na nemogućnost garantovanja bezbjednosti plovidbe u tim zonama, teško je primenjiv takav sporazum. I to dobija novi, mnogo riskantniji i opasan obrt", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov u odgovoru na pitanje o mogućnosti nastavka primjene sporazuma bez Rusije.
Više brodova natoverenih ukrajinskim žitaricama danas je krenulo bezbjednim pomorskim koridorom uspostavljenim u okviru sporazuma postignutim ljetos između Kijeva i Moskve uz posredovanje UN i Turske.
Moskva je poslije napada dronovima na rusku crnomorsku flotu na Krimu, u petak objavila da suspenduje svoje učešće u tom sporauzumu kojim je prekinuta blokada izvoza žitarica važnih za svjetsku prehrambenu bezbjednost.
Norveška vojska će od utorka biti na povišenom nivou pripravnosti, prenosi Rojters. Za operativnu dužnost će biti spremno više osoblja a biće pojačana i uloga snaga za brzu mobilizaciju, sve to kao odgovor na rat u Ukrajini kazali su iz Vlade Norveške.
"Nije bilo konkretnih prijetnji, već je riječ o zbiru neizvjesnosti zbog kojih smp podigli vojnu spremnost", kazao je prvi čovjek Oružanih snaga Norveške, Eirik Kristofersen.
On ističe da se rat promjenio ruskom mobilizacijom i eksplozijom na gasovodima u Baltičkom moru, kao i aktivnošću dronova u tom području.
Kristofersen očekuje da će povećani nivo trajati godinu dana, možda i više.
Ministarstvo odbrane Rusije je danas sapštilo da su snage te zemlje "visoko preciznim oružjem" gađale energetske instalacije Ukrajine.
U saopštenju se navodi i da ruske oružane snage "nastavljaju udare oružjem visoke preciznosti i dugog dometa.... protiv vojne komande i energetskih sistema Ukrajine".
"Svi udari su postigli svoj cilj. Sve odabrane mete su pogođene".
Ukrajinske vlasti su javile da ruske snage od jutros izvode masovne raketne napade na više ukrajinskih gradova, što je dovelo da prekida snabdijevanja strujom i vodom.
Obaveza svake države koja njeguje evropske vrijednosti je ne samo da osudi rusku agresiju na Ukrajinu, već i da pruži podršku u skladu sa svojim mogućnostima, poručila je potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović u razgovoru sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori, Olegom Gerasimenkom.
Povezani članci
Ruska raketa, koju je danas oborio ukrajinski PVO sistem, pala je u moldavsko selo Naslavča, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova Moldavije.
Kako se navodi, niko nije povrijeđen, ali su prozori na nekoliko kuća razbijeni kada je granata pala na sjeverni kraj sela, prenosi Rojters.
Selo Naslavča nalazi se na sjeveru Moldavije, na granici sa Ukrajinom.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da će Turska nastaviti da se angažuje u vezi sa sporazumom o izvozu žita iz Ukrajine preko crnomorskih luka, uprkos kolebljivosti Rusije povodom tog dogovora, prenosi Rojters.
Erdogan je rekao da će Turska odlučno nastaviti aktivnosti u vezi sa tim sporazumom iz humanitarnih razloga, iako Rusija pokazuje kolebljivost, jer nema iste koristi od tog dogovora.
Rusija je jutros lansirala "više od 50 krstarećih raketa" u novom velikom napadu na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, saoštilo je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo.
"Više od 50 krstarećih raketa tipa X-101/X-555 lansirano je pomoću aviona" tipa Tu-95 i Tu-160 sa sjevera Kaspijskog mora i ruske oblasti Rostov, navodi se u saopštenju objavljenom preko Telegrama.
Dvanaest plovila ukrcalo se u ponedjeljak iz ukrajinskih luka u okviru Crnomorske inicijative za žito, rekao je ukrajinski ministar za infrastrukturu Aleksandar Kubrakov.
Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, zaustavila je u subotu svoju ulogu u sporazumu o Crnom moru na „neodređeni rok“ jer je mogla da kaže da ne može „garantovati bezbjednost civilnih brodova“ koji putuju po paktu nakon napada na njeno Crno more Morska flota.
„Danas je 12 brodova napustilo ukrajinske luke. Delegacije UN i Turske obezbjeđuju 10 inspekcijskih timova za inspekciju 40 brodova u cilju ispunjavanja inicijative #BlackSeaGrain. Ovaj plan inspekcije je prihvatila ukrajinska delegacija. Ruska delegacija je obaviještena“, napisao je Kubrakov na Tviteru.
Veliki broj ruskih udara izveden je jutros na važne infrastrukturne objekte u Kijevu, Harkovu i drugim ukrajinskim gradovima, javili su ukrajinski zvaničnici.
Dio glavnog grada Ukrajine ostao je bez struje i vode kao posljedica udara, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
Zvaničnici su takođe javili da su mogući prekidi struje u gradovima Harkov i Zaporožje.
Pogođeni su i infrastrukturni objekti u Čerkasiju, oblasti jugoistočno od Kijeva, a eksplozije su prijavljene i u drugim djelovima Ukrajine.
U Harkovu je prestala da radi podzemna željeznica. Neki djelovi ukrajinske željeznice takođe su ostali bez struje, saopštila je Željeznica.
Napadi su izvršeni dva dana pošto je Rusija optužila Ukrajinu za napad dronovima na njenu crnomorsku flotu na Krimu, poluostrvu koje je pripojila 2014. godine. Ukrajina je demantovala da je izvršila taj napad, navodeći da Rusija loše rukuje sopstvenim oružjem. Moskva je zbog napada dronovima prekinula učešće u sporazumu o bezbjednom prolazu brodova sa žitaricama iz ukrajinskih luka postignutom ljetos uz posredovanje UN i Turske.
Šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak rekao je danas da ruske snage nastavljaju da se bore sa civilnom infrastrukturom.
"Izdržaćemo. Generacije Rusa će platiti visoku cijenu zbog svoje sramote", rekao je Jermak.
To je drugi put ovog mjeseca da je Rusija izvršila baraž napada na ukrajinsku infrastrukturu. Slični napadi izvršeni su 10. oktobra poslije eksplozije na Kerčkom mostu koji povezuje pripojeni Krim sa kopnenom Rusijom, za šta je Moskva optužila Kijev.
Američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarao je sa kineskim ministrom spoljnih poslova Vang Jiem o ratu u Ukrajini i prijetnji koju predstavlja za globalnu bezbjednost i ekonomsku stabilnost.
Blinken je takođe razgovarao sa kineskim kolegom o potrebi da održavaju otvorene linije komunikacije i da se odnosima SAD i Kine upravlja odgovorno, navodi se u saopštenju Stejt departmenta, prenosi Rojters.
U ukrajinskoj prijestonici Kijevu jutros se čula serija eksplozija, prema očevicima u tom gradu, prenosi Rojters.
Rusija je posljednjih nedjelja pojačala raketne udare na Ukrajinu nakon što je Kijev okrivila za eksploziju koja je oštetila most na Krimu.
Bonus video:
