Svjetska banka objavila je danas da je odobrila dodatnu pomoć od 4,5 milijardi dolara Ukrajini da joj omogući funkcionisanje osnovnih državnih službi.
Pomoć koja se daje preko programa "PEACE" koji je Svjetska banka ustanovila za Ukrajinu će omogućiti vladi da plati plate zaposlenim u bolnicama, u vladi i školama, kao i penzije, plate državnih službenika i programe socijalne pomoći, navela je ta međunarodna institucija u saopštenju.
Sa novim sredstvima ukupna pomoć Svjetske banke Ukrajini dostigla je 17,8 milijardi dolara od početka sukoba, a od toga je 11,4 miliijardi dolara već isplaćeno.
Cjelokupna novu tranšu pomoći finansirala je američka vlada, navela je Svjetska banka.
"Ovaj velikodušni iznos dolazi u kritičnom trenutku za zemlju koja se suočava sa velikim prekidima u snabdijevanju energijom kada je vrijeme sve hladnije. Svjetska banka će nastaviti da mobiliše sve svoje raspoložive resurse da pomogne ukrajinskoj vladi da odgovori na vitalne potrebe svojih građana", rekao je predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas, u saopštenju.
U odvojenom saopštenju američka ministarka finansija Džanete Jelen je ohrabrila druge donatore da povećaju i ubrzaju svoju pomoć Ukrajini.
SAD su ukupno dale 13 milijardi dolara za podršku za funkcionisanje ukrajinske vlade, sve u vidu subvencija.
Ukrajinska kontraobavještajna služba, policija i Nacionalna garda pretresli su danas manastirski kompleks Kijevsko-pečerska lavra, nakon što je sveštenik tokom bogosluženja govorio pozitivno o Rusiji.
Novinar Asošiejted presa vidio je kako desetine policajaca vrše provjere unutar i izvan kompleksa, koji je ostao otvoren za posjetioce, ali uz obavezno pokazivanje ličnih karata.
Pretres tog manastirskog kompleksa, jednog od najpoznatijih pravoslavnih objekata u Kijevu, veoma je neobičan. Katedrala, crkve i druge zgrade tog kompleksa nalaze se na listi Svjetske kulturne baštine Uneska.
Pretres, izveden zbog sumnji bezbjednosnih službi da se kompleks koristi za ruske tajne operacije, osvijetlio je duboke podjele u pravoslavnoj zajednici u Ukrajini, zaoštrene devetomjesečnom ruskom invazijom na tu zemlju.
Stotine ukrajinskih pravoslavnih zajednica prekinule su veze sa Ukrajinskom pravoslavnom crkvom, koja je pod jurisdikcijom Ruske pravoslavne crkve, i prešle u Pravoslavnu crkvu Ukrajine.
Istovremeno, neke zajednice ostaju lojalne Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je dugo bila jedan od glavnih izvora ruskog uticaja i moći u Ukrajini. Njen dio je i manastirski kompleks Kijevsko-pečerska lavra.
Ukrajinska kontraobavještajna i antiteroristička služba SBU saopštila je da je pretres dio njenog "sistematskog rada na suprotstavljanju subverzivnim aktivnostima ruskih specijalnih službi u Ukrajini".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov reagovao je na pretres, optuživši ukrajinske vlasti da "vode rat protiv Ruske pravoslavne crkve". On je pretres kompleksa opisao kao "još jednu kariku u lancu agresivnih akcija protiv ruskog pravoslavlja".
Čelnici Moskovske patrijaršije više puta su izrazili podršku invaziji Rusije na Ukrajinu. Poglavar Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril, opisao je rat kao "metafizičku borbu" između Moskve i Zapada. On je osudio današnji pretres kao "čin zastrašivanja".
Poluostrvo Krim pod kontrolom Rusije danas je na udaru napada dronovima, i ruske snage koje se tamo nalaze su u stanju pripravnosti, javile su vlasti koje je postavila Rusija.
"Sprovodi se napad dronovima", napisao je na Telegramu guverner administrativne oblasti Sevastopolj na Krimu koga je Moskva postavila, Mihail Razvožajev.
"Naše protivvazdušne snage upravo djeluju u ovom trenutku", rekao je on.
On je rekao da su dva drona već oborena.
Rekao je da nije oštećena nikakva civilna infrastruktura i pozvao stanovnike da ostanu mirni.
Ruska crnomorska flota čija baza je u Sevastopolju na Krimu bila je krajem oktobra napadnuta, kako su navele vlasti, "masivnim" napadom dronova. Zbog tog napada u kome je oštećen najmanje jedan ruski brod, Moskva se na kratko povukla iz sporazuma o izvozu žitarica iz Ukrajine.
Guverner Krima koga je imenovala Moskva objavio je prošle nedjelje da vlasti jačaju svoje položaje na poluostrvu u vrijeme kada ukrajinske snage sprovode ofanzivu i vraćaju teritorije u susjednoj oblasti Herson.
Hans Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, upozorio je da će ljudi u Ukrajini umirati, ukoliko ne budu imali pristup električnoj energiji i grijanju.
"Zima u Ukrajini će biti brutalna", kazao je on u razgovoru za Skaj njuz.
Upozorio je da bolnice i domovi zdravlja ne mogu da funkcionišu bez struje.
Kremlj je saopštio da nije postignut nikakav suštinski napredak ka stvaranju bezbjednosne zone oko nuklearne elektrane Zaporožje na jugoistoku Ukrajine koju kontroliše Rusija, prenosi Rojters.
Ministar finansija Ukrajine Sergej Marčenko kaže da je ta zemlja dobila novu tranšu makrofinansijske pomoći Evropske unije vrijednu 2,5 milijarde eura.
"Ukupan iznos (makrofinansijske pomoći) koji je Ukrajini pružila od 24. februara (EU) dostiže 6,7 milijardi eura", napisao je Marčenko na Tviteru.
Premijer Denis Šmihal istakao je da je pomoć "još jedan korak solidarnosti" i izrazio zahvalnost liderima EU, prenosi Rojters.
Kancelar Olaf Šolc rekao je da Njemačka mora biti spremna za eskalaciju situacije u Ukrajini, govoreći na konferenciji u Berlinu čiji je domaćin bio list Zidojče cajtung.
Prema njegovim riječima, odbrambeni fond od 100 milijardi eura koji je najavljen nakon početka rata u Ukrajini, rezultat je naučene lekcije o izgradnji odbrambenih zaliha njemačke vojske, prenosi Rojters.
Šef ukrajinskog nacionalnog operatera elektroenergetske mreže Ukrenergo Volodimir Kudricki nazvao je kolosalnom štetu koju su ruski raketni napadi nanijeli ukrajinskim postrojenjima za proizvodnju električne energije.
Kudricki je dodao da njegova kompanija želi da pomogne u obezbjeđivanju uslova da Ukrajinci ostanu u zemlji tokom zime i opisao je pozive na evakuaciju kao "neprikladne".
Ruske snage preko noći su napale civilnu infrastrukturu u Hersonu, ali u napadima nije bilo žrtava, rekao je zamjenik predsjednika Hersonskog oblasnog savjeta Jurij Sobolevski.
Ruske snage napale su punkt za distribuciju humanitarne pomoći u školi u Orihivu u Zaporiškoj oblasti, rekao je lokalni guverner Oleksandr Staruh, a prenosi kijev Independent.
Dodao je da je u napadu poginuo socijalni radnik, a da su dvije osobe povrijeđene.
Očekuje se da će čak tri miliona Ukrajinaca napustiti svoje domove ove zime, saopštili su zvaničnici Svetske zdravstvene organizacije (SZO), pošto je ukrajinska vlada počela da pomaže stanovnicima da evakuišu oblasti za koje ne može da garantuje dovoljno struje i toplote.
Kako piše Njujork Tajms dobrovoljne evakuacije, uključujući i one iz Hersona - nedavno oslobođenog grada na jugu Ukrajine koji je proveo mjesece pod ruskom okupacijom - počele su pošto su pojačani napadi Moskve na ukrajinsku infrastrukturu uticali na stanovnike širom zemlje i podigli su strah da će mnogi ostati bez grijanja, osnovnih potrepština, struje, vode.
Irina Vereščuk, zamjenica premijera Ukrajine rekla je da je vlada počela da pomaže stanovnicima da napuste Herson, a da takođe planira da pomogne u evakuaciji stanovnika iz Mikolajiva (Nikolajev), još jednog grada sa oštećenom infrastrukturom za struju i grijanje.
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je kako je u rekreativnom centru u selu Strilkove u Hersonskoj oblasti pronašao komoru za mučenje koju su postavile ruske snage.
Kako piše Kijev Independent ona je korišćena za mučenje ukrajinskih državljana.
Dvjesta sedamdeset drugi dan je ruske invazije na Ukrajinu. Jučerašnji dan obilježile su sljedeće vijesti.
Povezani članci
Bonus video:
