Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da bi njegova zemlja mogla preuzeti od Sjedinjenih Američkih Država koncept preventivnog nuklearnog udara, i odustati od koncepta upotrebe nuklearnog oružja isključivo u samoodbrani.
"Kad govorimo o udaru sa ciljem (nuklearnog) razoružavanja, možda bi bilo vrijedno razmisliti o usvajanju ideja koje su razvile naše američke kolege - njihove ideje o obezbjeđivanju njihove sigurnosti", rekao je Putin.
Putin je iznio komentare koji reflektuju sve zategnutije odnose Rusije i Zapada, i sugerisao da bi Moskva mogla razmisliti o tome da primijeni, kako je rekao, američki koncept preventivnog nuklearnog udara.
Govoreći u Kirgistanu, na ekonomskom samitu zemalja nastalih raspadom Sovjetskog Saveza, Putin je ukazao da bi takav jedan udar mogao izbaciti iz stroja komandne punktove.
"Mi sada samo razmišljamo o tome, kad se oni već ne stide da govore o tome otvoreno posljednjih godina", kazao je Putin.
Dodao je da precizno vođeni krstareći projektili koje posjeduje Rusija nadmašuju prerformanse sličnog američkog oružja, a uz to ima i hipersonična oružja sposobna za udare po komandnim centrima koje SAD još nemaju u redovnoj postavi svojih oružanih snaga.
Čini se da je Putin u svom govoru imao u vidu samo konvencionalno, precizno vođeno oružje kada je govorio o preuzimanju i imitiranju američke vojne strategije, navodi Asošiejted pres i ocjenjuje da je on naglasio da SAD ne odbacuju mogućnost da prve upotrijebe nuklearno oružje.
"Ako potencijalni protivnik vjeruje da on može koristiti teoriju preventivnog udara a mi ne, to nas tjera da razmišljamo o prijetnji koje takve ideje predstavljaju u odbrambenim stavovima drugih država", rekao je Putin.
Predsjednik Rusije je u Kirgistanu takođe izrazio razočaranost izjavom bivše njemačke kancelarke Angele Merkel da je mirovni sporazum za istočnu Ukrajinu 2015. godine, koji su isposlovale Francuska i Njemačka, kupio Ukrajini vrijeme da se pripremi za rat koji je izbio ove godine.
"Mislio sam da su ostali učesnici u mirovnom procesu bili iskreni prema nama, ali se ispostavilo da su nas varali. Ispostavilo se da su željeli da nakrcaju Ukrajinu oružjem i da se pripreme za neprijateljstva", rekao je Putin.
U Vašingtonu, savjetnici predsjednika Džozefa Bajdena ocijenili su današnje Putinove komentare kao "vitlanje sabljom" i još jedno uvijeno upozorenje da on može upotrijebiti taktičko nuklearno oružje, rekao je Asošiejted presu jedan američki zvaničnik koji nije imao dozvolu da govori javno, pa je izjavu dao pod uslovom anonimnosti.
Taj zvaničnik je istakao da ruska vojna doktrina poodavno predviđa pravo Moskve da rezerviše sebi pravo na prvu upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na vojnu agresiju velikih razmera. Visoki zvaničnik Centra za konrtolu oružja i njegovog neširenja Džon Erat, takođe je Putinove komentare ocijenio kao još jedan njegov pokušaj da pojača nuklearnu pretnju.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je juče zabrinutost da bi se borbe u Ukrajini mogle oteti u kontroli i prerasti u širi rat Rusije i NATO.
Stoltenberg, inače bivši premijer Norveške, rekao je u intervjuu da "nema nikakve sumnje da rat punih razmera predstavlja mogućnost", i dodao je da je važno izbjeći konflikt "koji bi uvukao više zemalja Evrope i pretvorio se u rat punih razmjera u Evropi".
Kremlj je više puta optužio NATO saveznike da efektivno postaju strana u ratu Rusije protiv Ukrajine time što Ukrajinu snabdevaju oružjem, obučavaju joj vojsku i pružaju obavještajne podatke kako bi ona uspješno mogla da napada ruske trupe.
Dugo prije no što je izbio rat u Ukrajini, Kremlj je izražavao zabrinutost zbog američkih napora da razviju kapacitete za takozvani "brzi globalni udar" na protivničke strateške mete, koji bi bio izveden visokopreciznim navođenim konvencionalnim oružjem bilo gdje na svijetu za manje od jednog sata.
Bonus video:
