Da li je ukrajinsko-ruski sukob u Ukrajini već zagazio u fazu "rat za mir" ili se oružani okršaj Zapada, prije svega Amerike i Rusije, preko Ukrajine sprema za novo svjetski opasno zaoštravanje, pitanje je koje postavljaju političari na vlasti i mediji u Evropskoj uniji, ali izgleda i Kina... i Vatikan.
Papa Franjo je, javljaju upućeni francuski izvori, poslao „nezvaničnim kanalima“ ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu predlog okvira za okončanje rata i mirovne pregovore za koji se zalaže francuski predsjednik Emanuel Makron, a što podržava i poglavar Rimokatoličke crkve.
„Kremlj nije ostao gluv na ovu ponudu“, dodaju francuski izvori.
Evropski mediji su s pažnjom prenijeli i da je kineski predsjednik Si Đinping u telefonskom razgovoru s njemačkim predsjednikom Frankom-Valterom Štajnmajerom stavio do znanja da se snažno zalaže za mir i pregovore u Ukrajini.
Nejasno šta tačno želi Vašington
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je prilikom posjete Vašingtonu, odakle se vraća s ogromnom finansijskom i podrškom u naoružanju, odbacio stav američkog predsjednika Džozefa Bajdena da cilj u ratu u Ukrajini mora biti „pravedan mir“, iako nije jasno šta tačno želi Vašington.
Jer su ključni nosioci američke civilne i vojne vlasti podijeljeni oko toga da li je kucnuo čas da se krene u mirovne pregovore, ili treba istrajati u strategiji da Rusija mora biti vojno poražena, plati reparacije, odnosno bar da „ne smije dobiti rat“, a takođe moguće da bude srušena vlast u Kremlju.
Među američkim vojnim čelnicima izgleda preovladava uvjerenje da ni Ukrajinci, ni Rusi „jedni drugi ne mogu potući do nogu“, kako je predočio čelni general američke vojske Mark Mili.
Vodeći američki general je upozorio da treba zato ozbiljno sagledati izglede za mirovne pregovore, jer ukrajinsko-ruski sukob prijeti da se pretvori u dugogodišnji rat iscrpljivanja i razaranja, u kojem će izginuti još mnogo vojnika i civila, baš poput Prvog svjetskog rata, kad zaraćene strane nisu htjele da pregovaraju o miru, a potom su poginuli milioni vojnika i civila na obje strane.
Bajden, a još više američki državni sekretar Antoni Blinken i nacionalni savetnik za bezbjednost Džejk Saliven su ubijeđeni da je najbolji način da se „Moskva privede za pregovarački sto“, da se Rusiji nanese brz i jak vojni poraz.
Makron uzburkao strasti
Francuski predsjednik Makron je ponovo uzburkao strasti među evropskim partnerima, jer je izjavio da mora da se učini sve da se rat u Ukrajini okonča pregovorima s Rusijom tako što će morati da se pruže garancije za bezbjednost ne samo Ukrajini, već i Rusiji. To je naišlo na žestoke kritike u Kijevu, ali i Poljskoj, baltičkim i nekim skandinavskim zemljama.
Makron, međutim, predočava da će svi morati da sjednu za pregovarački sto i „nek mi onda svi ti Evropljani i Zapadnjaci daju moralne poduke i objasne s kim će sjesti za taj sto“?
Šef francuske države, koji u tome ima podršku Njemačke i još nekih evropskih partnera, je takođe predočio da tu onda uopšte i nije važno da li će Ukrajina ući u članstvo NATO, jer će imati jako jemstvo za bezbjednost.
Stav Pariza je već odavno da se u Evropi mora izgraditi novi bezbjednosni poredak, a to je nemoguće bez ogromnog susjeda i svjetske vojne sile Rusije, odnosno moraju se uvažiti i ruski bezbjednosni i drugi životni interesi.
U američkoj i evropskoj javnosti se čuju i mišljenja da rat iscrpljivanja i urušavanja ekonomije i infrastrukture u Ukrajini može samo još više da nanese štetu cijeloj Evropi, pogođenoj posljedicama pandemije kovida, a sad i energetskom krizom, inflacijom, padom ekonomske proizvodnje.
Forin polisi: Nerealno očekivati da Moskva uzmakne
U američkom uglednom časopisu „Forin polisi“ je ocijenjeno da, uprkos gubicima, ni ruska vojska uopšte nije razbijena, da ruska privreda i finansije, uprkos žestokim zapadnim sankcijama, nisu uništene, pa je potpuno nerealno očekivati da će vođstvo u Moskvi uzmaći u ratnim operacijama, iako i ruska i ukrajinska strana imaju velike gubitke.
U analizi „Forin polisi“ ne ukazuje na to da vlasti i vojska Ukrajine opstaju isključivo zahvaljujući ogromnoj finansijskoj pomoći i oružju koje im doturaju SAD i zapadnoevropske zemlje.
„I što taj rat duže traje, posljedice će biti pogubnije…prvi svjetski rat je izazvao rušenje carstava i dinastija širom Evrope, posijavši sjeme novih sukoba i direktno doveo do dolaska na vlast Hitlera i Musolinija“, ocjenjuje analitičar američkog časopisa.
I, kako to zaključuje, „istorijske zavade između Njemačke i Francuske oko Alzasa i Lorene, kao i između Srbije i Hrvatske oko Bosne su dovele do poražavajućih, smrtonosnih posljedica za sve strane… a rane tih sukoba još liječe generacije“.
„Dugoročne posljedice ukrajinskog rata se ne mogu predvidjeti s izvjesnošću”, upozorava „Forin polisi“, „ali je neminovno utrvrditi sveobuhvatniju strategiju koja će Ukrajini zajamčiti bezbjednost, a Rusiji budućnost“.
Bonus video:
