Razvoj dronova u ratu u Ukrajini nagovještava dolazak robota-ubica

Što rat u Ukrajini duže traje, veća je vjerovatnoća da će dronovi biti korišćeni za identifikaciju, odabir i samostalan napad na ciljeve, bez pomoći ljudi, smatraju vojni analitičari, vojni stručnjaci i istraživači vještačke inteligencije

11412 pregleda 6 komentar(a)
Ruski napad dronovima na Kijev, Foto: Reuters
Ruski napad dronovima na Kijev, Foto: Reuters

Razvoj dronova u ratu u Ukrajini ubrzao je dugo očekivani tehnološki trend koji bi uskoro mogao da na bojno polje dovede prve potpuno autonomne borbene robote, čime bi počelo novo doba istorije ratovanja.

Što rat u Ukrajini duže traje, veća je vjerovatnoća da će dronovi biti korišćeni za identifikaciju, odabir i samostalan napad na ciljeve, bez pomoći ljudi, smatraju vojni analitičari, vojni stručnjaci i istraživači vještačke inteligencije (AI).

To bi donijelo tako duboku revoluciju u vojnoj tehnologiji kao što je bilo uvođenje mitraljeza.

Ukrajina već ima poluautonomne bespilotne letjelice i oružje protiv bespilotnih letjelica, opremljeno vještačkom inteligencijom. Rusija takođe tvrdi da posjeduje AI oružje, iako te tvrdnje nisu dokazane. Ali nema potvrđenih slučajeva da je Rusija ubacila u borbu robote koji bi potpuno samostalno ubijali.

Stručnjaci kažu da je možda samo pitanje vremena kada će ih Rusija ili Ukrajina poslati u borbu, ili će to obje.

"Mnoge države razvijaju tu tehnologiju", rekao je Zakari Kalenborn, analitičar inovacija oružja na Univerzitetu Džordž Mejson. "To očigledno, nije tako teško".

Osećaj neizbježnosti širi se na aktiviste koji su godinama pokušavali da zabrane dronove-ubice, ali sada smatraju da se moraju zadovoljiti pokušajem da spriječe upotrebu takvog oružja u napadu.

Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju, Mihail Fedorov, slaže se da su potpuno autonomni dronovi-ubice "logičan i neizbježan sljedeći korak" u razvoju oružja. On je rekao da Ukrajina ima "mnogo istraživanja i razvoja u tom pravcu".

"Mislim da je u narednih šest mjeseci veliki potencijal da se to ostvari", rekao je nedavno Fedorov za Asošijeted pres.

Ukrajinski potpukovnik Jaroslav Hončar, suosnivač neprofitne organizacije za inovacije borbenih dronova "Aerorozvidka", rekao je u nedavnom intervjuu nedaleko od fronta da ljudi kao ratni borci jednostavno ne mogu da podjednako brzo obrađuju informacije i donose odluke kao što to mogu mašine.

Ukrajinski vojni lideri trenutno zabranjuju upotrebu potpuno nezavisnog smrtonosnog oružja, ali bi se to moglo promijeniti, rekao je on.

"Još nismo prešli tu granicu - kažem 'još' jer ne znam šta će se desiti" rekao je Hončar, čija je grupa predvodila inovacije dronova u Ukrajini, pretvarajući jeftine komercijalne dronove u smrtonosno oružje.

Rusija bi mogla da dobije autonomnu vještačku inteligenciju od Irana ili drugdje. Bespilotne letjelice velikog dometa koje eksplodiraju na cilju - "Šahid-136" (Shahed) koje je isporučio Iran, osakatile su ukrajinske elektrane i terorisale stanovništvo, ali nisu posebno pametne. Iran ima i druge bespilotne letjelice u arsenalu kojeg razvija i za koje kaže da imaju AI.

Ruski dron za koji ukrajinske vlasti vjeruju da je 'Šahid'
Ruski dron za koji ukrajinske vlasti vjeruju da je "Šahid"foto: Reuters

Bez velikih problema, Ukrajina bi mogla da učini svoje poluautonomne naoružane bespilotne letjelice potpuno nezavisnim da bi bolje odoljele ometanju na bojnom polju, kažu njihovi zapadni proizvođači.

Te bespilotne letjelice su i "Svičblejd 600" (Switchblade) proizvedene u SAD i Poljski "Vormejt" (Warmate), za koje je zasad potrebno da čovjek bira mete uz pomoć video-prenosa s kamera drona. Onda AI završava posao.

Bespilotne letjelice, tehnički poznate kao "municija koja čeka", mogu da lebde nekoliko minuta iznad mete, čekajući pirliku da postignu pun pogodak.

"Tehnologija za postizanje potpuno autonomne misije sa 'Svičblejdom' u velikoj meri postoji već danas", rekao je Vahid Navabi, izvršni direktor kompanije "AeroVironment", njenog proizvođača. To će zahtijevati promjenu politike: da se čovjek ukloni iz kruga donošenja odluka, što on procjenjuje da će se dogoditi za tri godine.

Koristeći katalogizovane slike, dronovi već mogu da prepoznaju mete kao što su oklopna vozila. Ali postoji neslaganje oko toga da li je tehnologija dovoljno pouzdana da osigura da mašine ne pogriješe i poubijaju civile.

Agencija AP je pitala ministarstva odbrane Ukrajine i Rusije da li su u napadu koristili autonomno oružje i da li bi pristali da ga ne koriste, ako se i druga strana složi s tim. Nijedno nije odgovorilo.

Ali ako bi bilo koja od tih dvaju strana i krenula u napad s punim spsobnostima AI, to možda ne bi bila prvina.

U prošlogodišnjem izvještaju UN, bez definitivnog zaključka se sugeriše da su roboti-ubice debitovali još u libijskom gradjanskom ratu 2020. godine, kada su bespilotne letjelice "Kargu-2" turske proizvodnje u potpuno automatskom režimu ubile neodređeni broj boraca.

Portparol STM-a, proizvođača, rekao je da je izvještaj UN zasnovan na "spekulativnim, neprovjerenim" informacijama i da ga "ne treba shvatati ozbiljno". On je za AP rekao da "Kargu-2" ne može da napadne metu dok mu operater ne kaže da to uradi.

Potpuno autonomna vještačka inteligencija već pomaže u odbrani Ukrajine. "Fortem Technologies" sa sjedištem u Juti, u SAD, isporučila je ukrajinskoj vojsci sisteme za lov na bespilotne letjelice koji kombinuju male radare i bespilotne letjelice, oba pokretana vještačkom inteligencijom. Radari su dizajnirani da identifikuju neprijateljske bespilotne letjelice, koje druge bespilotne letjelice zatim onesposobljavaju ispaljivanjem mreža na njih - sve bez ljudske pomoći.

Broj dronova sa vještačkom inteligencijom nastavlja da raste. Izrael ih izvozi decenijama. Njegova "Harpia" koja uništava radare može da lebdi iznad protivavionskog radara do devet sati čekajući ih da prorade.

Drugi primjer je kineski bespilotni naoružani helikopter "Blowfish-3". Rusija je radila na nuklearnom podvodnom dronu sa vještačkom inteligencijom pod nazivom "Posejdon". Holanđani upravo testiraju kopnenog robota sa mitraljezom kalibra 0,50.

Hončar smatra da bi Rusija, čiji su napadi na ukrajinske civile pokazali malo poštovanja prema međunarodnom pravu, do sada koristila autonomne dronove-ubice da ih je Kremlj imao.

"Mislim da ne bi imali skrupula", složio se Adam Bartošievič, potpredsjednik VB grupe, koja proizvodi "Vormejt".

f
foto: Reuters

AI je prioritet za Rusiju. Predsjednik Vladimir Putin je 2017. rekao da će ko god bude dominirao tom tehnologijom, vladati svijetom. U govoru 21. decembra 2022, on je izrazio povjerenje u sposobnost ruske industrije naoružanja da ugradi vještačku inteligenciju u ratne mašine, naglasivši da su "najefikasniji sistemi naoružanja oni koji rade brzo i praktično u automatskom režimu".

Ruski zvaničnici već tvrde da njihov dron "Lanset" može da radi potpuno samostalno.

"Neće biti lako znati da li i kada Rusija pređe tu granicu", rekao je Gregori Alen, bivši direktor strategije i politike u Zajedničkom centru za vještačku inteligenciju Pentagona.

Prebacivanje drona sa daljinskog upravljanja na punu autonomiju možda neće biti primjetno. Bespilotne letjelice koje mogu da rade u oba režima, do sada su imale bolje rezultate kada ih je pilotirao čovjek, rekao je Alen.

Ta tehnologija nije posebno komplikovana, rekao je profesor Univerziteta Kalifornija-Berkli Stjuart Rasel, vrhunski istraživač vještačke inteligencije. Sredinom 2010-ih, kolege koje je on anketirao složile su se da bi studenti završnih godina mogli da za samo jedno polugodište proizvedu autonomni dron "sposoban da nađe i ubije pojedinca, recimo, unutar zgrade", rekao je on.

Napor da se postave međunarodna pravila za vojne bespilotne letjelice do sada je bio bezuspješan. Devet godina neformalni pregovori Ujedinjenih nacija u Ženevi su malo napredovali, a velike sile, uključujući SAD i Rusiju, protivile su se zabrani. Posljednja sjednica, u decembru, završena je bez zakazivanja naredne.

Kreatori politike u Vašingtonu kažu da neće pristati na zabranu, jer se ne može vjerovati rivalima koji razvijaju dronove, da će ih koristiti na etički način.

Tobi Volš, australijski profesor koji, kao i Rasel, vodi kampanju protiv robota-ubica, nada se da će postići konsenzus o nekim ograničenjima, uključujući zabranu sistema koji koriste prepoznavanje lica i druge podatke za identifikaciju ili napad na pojedince ili pojedine kategorije ljudi.

"Ako ne budemo oprezni, roboti-ubice će se širiti mnogo lakše od nuklearnog oružja", rekao je Volš, autor knjige "Mašine koje se loše ponašaju" (Machines Behaving Badly). "Ako možete da natjerate robota da ubije jednu osobu, možete ga natjerati da ubije hiljadu", upozorio je on.

Naučnici su takođe zabrinuti da će teroristi preinačiti oružje s vještačkom inteligencijom. U jednom zastrašujućem scenariju, američka vojska troši stotine miliona dolara na pisanje programa za upravljanje dronovima-ubicama. Kada program ukradu i kopiraju, teroristi dobijaju istovjetno oružje.

Pentagon do danas nije jasno definisao "autonomno oružje", niti je odobrio i jedno takvo oružje za upotrebu u američkim trupama, rekao je Alen, bivši zvaničnik Ministarstva odbrane. Svaki predloženi sistem moraju odobriti predsjedavajući Zajedničkog Generalštaba i dva podsekretara.

To ne sprječava da se oružje razvija širom SAD. Projekti su u toku u Agenciji za napredne istraživačke projekte odbrane, vojnim laboratorijama, akademskim institucijama i u privatnom sektoru.

Pentagon se orijentisao na korišćenje vještačke inteligencije za povećanje moći ljudi-ratnika. Vazduhoplovstvo proučava načine za uparivanje pilota sa dronovima u pratnji aviona. Pokretač te ideje, bivši zamjenik ministra odbrane, Robert O. Vork, rekao je u prošlomjesečnom izvještaju da bi "bilo ludo ne ići na autonomni sistem" kada sistemi sa AI budu nadmašili ljude što je "prag" za koji je rekao da je pređen 2015. godine, kada je kompjuterski vid premašio ljudski vid.

Ljudi su već potisnuti u nekim odbrambenim sistemima. Izraelski raketni štit "Gvozdena kupola" (Iron Dome) je "ovlašćen" da automatski otvara vatru, iako se kaže da ga nadgleda osoba koja može da interveniše ako sistem krene na pogrešnu metu.

Više zemalja i svaki ogranak američke vojske razvijaju dronove koji mogu da napadnu u smrtonosnim sinhronizovanim rojevima, kaže Kalenborn, istraživač s Džordža Mejsona.

Ali da li će budući ratovi postati "borba do posljednjeg drona"?

To je Putin predvidio u televizijskom razgovoru sa studentima mašinstva 2017: "Kada bespilotne letjelice jedne strane unište bespilotne letjelice druge, ona neće imati drugog izbora osim da se preda", rekao je predsjednik Rusije.

Bonus video: