Sahrana posljednjeg grčkog kralja, princeza Ana predstavnica britanske porodice

Velika većina stanovnika Grčke ne osjeća nikakvu nostalgiju za bivšim kraljem, potomkom kraljevske porodice Šlesvig-Holstajn-Gluksburg, koji je umro u utorak u privatnoj bolnici u Atini nakon moždanog udara

5332 pregleda 4 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Monasi iz čitave Evrope stižu u ponedeljak u Atinu, gde će učestvovati na sahrani, bez državnih počasti, poslednjeg grčkog kralja Konstantina II, koji je umro u utorak u 82. godini, a bio je kontroverzna osoba u novijoj grčkoj istoriji.

Kako prenosi N1, u katedrali u Atini, poslednju počast bivšem grčkom kralju odaju kraljevi i kraljice Španije, Švedske, Danske, Holandije, Belgije, princ Monaka Albert II, norveški prestolonaslednik i veliki vojvoda luksemburški.

Britansku kraljevsku porodicu zastupa princeza Ana, sestra Čarlsa III, koji su rođaci sa Konstantinom II, saopštila je u petak Bakingemska palata.

Grčki mediji su se proteklog vikenda pitali da li će na sahranu doći princ Vilijam, kum bivšeg grčkog kralja, ali nisu dobili odgovor.

Bivša španska kraljica Sofija, Konstantinova sestra i njen suprug Huan Karlos najavili su svoj dolazak.

U ponedeljak od ranog jutra, stotine ljudi su čekale u redu ispred katedrale, kako bi se poklonile pred odrom prekrivenim plavo-bijelom tkaninom, u grčkim nacionalnim bojama.

Kovčeg je bio izložen do 9 časova po srednjoevropskom vremenu u kapeli uz katedralu, a saobraćaj na prilazima katedrali bio je zatvoren.

Na sahrani se očekuje 187 zvanica.

Velika većina stanovnika Grčke ne osjeća nikakvu nostalgiju za bivšim kraljem, potomkom kraljevske porodice Šlesvig-Holstajn-Gluksburg, koji je umro u utorak u privatnoj bolnici u Atini nakon moždanog udara.

Dan nakon njegove smrti, premijer Kirjakos Mikotakis je objavio da će Konstantinova sahrana biti privatna.

Ni premijer ni predsjednica Katerina Sakelaropulu neće doći na sahranu kralja, koji je izgubio tron 1974. godine, kada je ponovo uspostavljena republika nakon razdoblja vojne diktature od 1967. do 1974.

Na referendumu, koji je nakon pada hunte 1974. raspisala vlada nacionalnog jedinstva na čelu s Konstantinom Karamanlisom, Grci su po drugi put odbacili monarhiju, čime je Konstantin postao poslednji kralj Grčke. Kasnije mu je Atina oduzela državljanstvo.

Godine 2002. on i ostali članovi porodice dobili su odštetu od 13,7 miliona evra za bivšu imovinu u Grčkoj, koja uključuje imanje Tatoj severno od Atine, koje se trenutno renovira, kao i vilu na Krfu.

Sa suprugom, grčkom kraljicom Anom-Marijom, bivši kralj, jedriličar čiji je tim osvojio zlatnu medalju na Olimpijskim igrama 1960, imao je petoro dece.

U svom poslednjem javnom pojavljivanju u centru Atine prošle godine, bivši kralj viđen je u invalidskim kolicima, u društvu svoje sestre, bivše španske kraljice Sofije i ostalih članova porodice.

Zbog hroničnih problema sa srcem i kretanjem, zdravstveno stanje bivšeg kralja se pogoršalo pa je poslednjih mjeseci nekoliko puta bio hospitalizovan.

Nakon pravoslavne liturgije, biće sahranjen kao i svaki drugi građanin u nekadašnjoj kraljevskoj rezidenciji u Tatoju, gdje počiva većina članova kraljevske porodice.

Smrt bivšeg monarha, koji je četrdesetak godina živio u izgnanstvu, oživjela je grčke traume u vezi njegove uloge u vojnoj diktaturi.

Bonus video: